Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić izjavio je danas da očekuje da ga Haški tribunal oslobodi optužbe za genocid i ostalih tačaka optužnice.
Kako javlja agencija Anadolija, Karadžić je kazao da nisu tačni navodi tužilaštva da je on naredio da ne-Srbi ne mogu da se vrate na svoja ognjišta odakle su, navodno, otišli.
U replici na završne riječi dvije strane u prvostepenom postupku pred Haškim tribunalom, Karadžić je rekao da "nije želio ratno stanje".
"Nisam želio da se narod militarizuje. Pravo povratka izbjeglicama je regulisano sporazumima. BiH ne bi mogla biti kao unitarna država prihvatljiva ni Srbima ni Hrvatima. Prihvatili smo da izađemo iz Jugoslavije, ali da dobijemo nešto", rekao je Karadžić.
Karadžić je istakao da su mnogi strani zvaničnici govorili da je on tvrdio da se rat u BiH mogao izbjeći i riješiti drugim sredstvima.
"Moja pozicija je bila da će se sve riješiti za pregovaračkim stolom. Jasno sam govorio da će se svi vratiti na svoje ko bude želio i ko bude htio", rekao je Karadžić, dodajući da je on prije rata u BiH jasno poručio da je sekularna država, u kojoj bi živjeli muslimani, Srbi i Hrvati, moguća.
"Muslimani, Srbi i Hrvati mogu živjeti zajedno u sekularnoj državi i tu smo se ja i Alija Izetbegović usaglasili", rekao je Karadžić.
Za iznošenje replika obje strane imaju po 90 minuta, a posljednja sudska sjednica je rezervisana za pitanja tročlanog prvostepenog raspravnog vijeća.
Iznošenje završnih riječi okončano je prošle sedmice. Haški tužioci rekli su da je Karadžić bio pokretačka sila politike etničkog čišćenja tokom rata u BiH, da se ponašao kao mafijaš i da je bio lažov.
Tužilaštvo je zatražilo kaznu doživotnog zatvora za Karadžića, a presuda bi mogla da bude izrečena krajem 2015. godine.
Karadžić je u završnoj riječi kazao da nije kriv za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata u BiH.
On je rekao da preuzima moralnu odgovornost za zločine Srba u BiH, ali da nije naredio izvršenje ubistava.
Karadžić (69) je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština poprimio razmjere genocida, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
Bonus video:
