Posljednji komad leda nestao je sa slovenačkog glečera Triglav, koji je postao najnovija žrtva izuzetno vrelog ljeta u Evropi, piše danas britanski list Gardijan.
Nekada moćna ledena masa izgubila je 93 odsto svoje površine između 1983. i 2003. godine, smanjivši se na manje od jednog hektara pregrijanog stjenovitog terena. Ipak, glečer je iznenadio istraživače koji su strahovali da će uskoro potpuno nestati, jer se na planini održao još dvije decenije, piše Gardijan u tekstu na svom portalu.
Tokom posljednjih pet godina, koje obuhvataju i tri najtoplije godine u Evropi otkako se vode mjerenja, preostali led se otopio i sveo na nekoliko malih, međusobno odvojenih ledenih površina. Do kraja ljeta posljednji ostatak glavne ledene mase bio je dugačak svega nekoliko metara.
Nove fotografije planinske padine, snimljene prije i poslije snježnih padavina ovog mjeseca, potvrđuju da na njoj više nema leda.
Matija Zorn, direktor Geografskog instituta "Anton Melik", kazao je da planina Triglav "zauzima centralno mjesto u slovenačkom nacionalnom identitetu" i da nestanak glečera predstavlja gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena.
"Svake godine sam znao da će leda biti sve manje. Ali svake godine me je šokiralo koliko se količina leda na planini smanjila", rekao je Zorn, prenosi Gardijan.
Ekstremni toplotni talasi, dodatno pojačani zagađenjem izazvanim emisijama ugljenika, opustošili su Alpe i pretvorili velike bijele glečere u stjenovite pustinje koje naučnici opisuju kao "mjesečeve pejzaže".
Prošlog mjeseca švajcarski glaciolozi utvrdili su da je gotovo petina leda u toj zemlji nestala tokom posljednjih pet godina, pri čemu je samo u 2026. godini zapremina glečera smanjena za 5,5 odsto.
U Sloveniji, koja obuhvata jugoistočni dio Alpa, glečer Triglav pretrpio je najveći dio svog smanjenja tokom prošlog vijeka. Istorijske fotografije i dokumenti ukazuju na to da je sredinom 19. vijeka zauzimao površinu od oko 40 hektara. Do 1946. godine, kada su naučnici obavili prva zvanična mjerenja, njegova površina smanjila se na svega 14 hektara.
Zorn, koji je prvi put obavio mjerenja na glečeru 2001. godine, kazao je da je brzina promjena bila iznenađujuća čak i tokom decenija u kojima se glečer održavao duže nego što se očekivalo. Kako se glečer povlačio, mjesto na kojem je morao da stavi dereze kako se ne bi okliznuo svake godine bilo je sve dalje uz planinu.
"Topljenje je nevjerovatno. Godine 2002. uzeli smo uzorak leda za geohemijsku analizu, a led je na tom mjestu bio debeo oko pet metara. Već sljedeće godine stajao sam na istom mjestu, ali ne na ledu, već na stijeni", kazao je Zorn.
Triglav je najviši vrh Slovenije i važan simbol njenog kulturnog identiteta. U toj zemlji skijaša i planinara smatra se da bi svako trebalo da se barem jednom popne na njegov vrh.
Iako je glečer nestao, naučnici su pronašli led u pećinama ispod Triglava, jer su se njegovim povlačenjem otvorila nova jamska okna.
Drugi glečer, na planini Skuta, takođe se smanjio i istanjio, ali je preostali led bolje zaštićen od sunčevih zraka nego na Triglavu, pa se očekuje da će opstati još nekoliko godina.
Zapadna Evropa ove godine pretrpjela je najtoplije ljeto otkako se vode mjerenja, što je, prema procjenama, izazvalo najmanje 50.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama, kao i ozbiljne ekonomske posljedice, od propalih usjeva do prinudnog obustavljanja rada elektrana. Naučnici još procjenjuju štetu nanesenu ekosistemima.
Miha Pavšek, glaciolog i planinski vodič, kazao je da se "priroda mijenja pred našim očima", ali da ljudi to još ne shvataju dovoljno ozbiljno.
"S topljenjem glečera nestaje i dio mene. Postoje stvari za koje su ljudi vjerovali da su vječne. Glečeri očigledno nijesu među njima, rekao je Pavšek, koji čuva fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine.
NE PROPUSTITE
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
