Nikolić: Srbija se zadužuje 3,5 milona eura dnevno i nije kandidat za bankrot

"Mjereno udjelom duga u BDP-u nismo ništa gori od susjednih zemalja"
78 pregleda 0 komentar(a)
novac, euro, Foto: Reuters
novac, euro, Foto: Reuters
Ažurirano: 10.08.2014. 16:40h

Srbija se od početka godine do kraja jula svaki dan u prosjeku zaduživala gotovo 3,5 miliona eura, podaci su Uprave za javni dug prema kojima je početkom avgusta javni dug Srbije iznosio 20,89 milijardi eura (oko 63 odsto BDP-a), ali opasnosti od bankrota nema, tvrde ekonomisti.

Obračun Fiskalnog savjeta je, međutim drugačiji, i prema tim podacima, javni dug je već na kraju juna dostigao 21,2 milijarde eura, odnosno 66 odsto BDP-a.

Zakonske granice i evropske i domaće (učešće javnog duga od 60, odnosno 45 odsto BDP-a) svakako su odavno probijene, ali ekonomisti kažu da je da je tempo zaduživanja i dalje "podnošljiv", te nema govora da bi Srbija mogla bankrotirati.

Srbija nije kandidat za bankrot, rekao je Tanjugu ekonomista Ivan Nikolić začuđen kako je to pitanje uopšte nametnuto javnosti.

"Mjereno udjelom duga u BDP-u nismo ništa gori od susjednih zemalja, a u Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, niko ne govori o bankrotstvu", precizira on.

Objašnjava da je spoljni dug mnogo bitniji pokazatelj od javnog, kada je riječ o bankrotu, jer se zaduženost mjeri u stranoj valuti. Čak i tu je, kaže, Srbija na granici visoke zaduženosti, odnosno zadužena je umjereno sa udjelom spoljnog duga u BDP-u od oko 80 odsto.

"Pitanje bankrota namjetnuto je kako bi se lakše prihvatile teške mjere štednje koje slijede. Čak i najnovije procjene svjetskih agencija, koje porede zemlje, kao potencijalne kandidate za bankrot navode BiH i kao blaže potencijalnu Hrvatsku. Srbije tu nema", kazao je Nikolić.

Svi u regionu su, prema njegovim riječima, manje-više na istim mukama, a posebno zemlje bivše SFRJ.

Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora su, kaže Nikolić, daleko zaduženije od Srbije i to u većim iznosima, i u udjelu u BDP-u.

Srbija ima konzervativniji obračun javnog duga, rekao je sagovornik Tanjuga, uz opasku da će, kad te zemlje pređu na naš sistem obračuna već u septembru, njihovi podaci biti još lošiji.

Bonus video: