Njemačka štampa priču o etničkom razgraničenju Srbije i Kosova tumači dvojako - kao šansu da rješenje konačno dođe iz samog regiona i kao opasnost koja može uvesti u haos čitav Balkan, prenosi Dojče vele.
U švajcarskom Noje cirher cajtungu Andreas Ernst, odlični poznavalac Balkana, piše da se novi pregovarački prostor otvorio iz Bijele kuće gdje administracija predsjednika Donalda Trampa ne poštuje stare tabue.
Ernst navodi da se komesar za proširenje EU Johanes Han suprotstavio kancelarki Angeli Merkel i njenom tvrdom stavu o nepromjenjivosti granica tako što je rekao da se tu radi o bilateralnom sukobu, a ne presedanu za sve sporove.
Navodeći da među poznavaocima regiona postoji zadrška zbog mogućeg domino-efekta u BiH i Makedoniji, Ernst kaže da su se takvi tonovi čuli iz Republike Srpske bez posljedica i pri proglašenju nezavisnosti Kosova.
"Drugi stručnjaci ovdje vide priliku da dvije strane odluče same, a ne da to umjesto njih čine evropske diplomate. To međutim važi pod samo dva uslova: apsolutno odricanje od nasilja i obaveza da se svako rješenje potvrdi na referendumima u pogođenim opštinama i dve države", naveo je Ernst.
Karl Bilt, bivši švedski šef diplomatije, specijalni izaslanik EU za Jugoslaviju i visoki predstavnik u BiH, kaže da je došlo do "povratka ideje da je jednostavno i čak podsticajno za stabilnost da se na Balkanu stvaraju monoetničke države".
"Ali to je iluzija, kako je pokazala prošlost regiona", rekao je Bilt.
On ocjenjuje da predsjednik Srbije Aleksndar Vučić ima jaku poziciju u Srbiji i mnogo uticaja na medije, ali da je politički sistem Kosova vrlo fragmentisan, zbog čega će kosovski parlament teško odobriti odricanje od sjevera Kosova.
"Ali to ne umanjuje moje brige. Jer činjenica da Vašington i djelimično EU odobravaju takvo rješenje ili mu se ne suprotstavljaju jeste ohrabrenje za sve političare u regionu koji sanjaju o stvaranju monoetničkih država", rekao je Bilt.
On navodi da ima utisak da SAD nisu više "spremne da preuzmu odgovornost za svoju politiku" i da će stvari prepustiti Evropi koja je "u najboljem slučaju inertna".
Na stav Hana i ćutanje visoke predstavnice EU Federike Mogerini, Bilt kaže da je nerealno misliti da se posljedice razmjene teritorija mogu izolovati.
"Koliko sam shvatio, Han je rekao da mora biti institucionalnih garancija da takvo jedno rješenje neće biti uzor za druge konflikte. Ali mogu da mu potpišu garancija koliko hoće - to neće spriječiti da takva politika u drugim djelovima Balkana posluži kao inspiracija", rekao je Bilt.
List Frankfurter rundšau piše da prema diplomatskim izvorima predsjednici Kosova i Srbije, Hašim Tači i Aleksandar Vučić, već imaju dogovor o razmjeni teritorija po etničkom kriterijumu.
"I u EU ima podrške za to. Tako navodno Francuska nema ništa protiv takvog rješenja, a i SAD su pod Trampom prešle na tu liniju. Jedina zemlja koja se jasno usprotivila tome je Njemačka. Savezna kancelarka Angela Merkel je razumjela da je ovo igra vatrom koja može imati nesagledive posljedice za BiH i Makedoniju i da odvede cio region u haos", piše Frankfurter rundšau.
List dodaje da su i Velika Britanija i Švedska protiv promjene granica, uz ocjenu da bi pobjedom etničkog principa na Balkanu bila "u opasnosti je mirovna politika Zapada u posljednjih trideset godina".
"7. septembra Vučić i Tači ponovo treba da dođu u Brisel. 9. septembra će Vučić objaviti svoje planove na sjeveru Kosova. Dan se očekuje sa neizvjesnošću. Ako se ponovo izjasni za podjelu Kosova, onda će se Njemačka svakako iznova usprotiviti. Time Njemačka važi za posljednjeg garanta mirovnih napora Zapada na Balkanu. U Berlinu se to čini uz podsjećanje da je Njemačka na Balkanu previše važna kako bi jednostavno bila ignorisana“, navodi se u tekstu.
Bonus video:
