22 godine kasnije

Popis u BiH oživio etničke podjele

Rezultati bi trebalo da pruže najdetaljniju demografsku sliku zemlje nakon rata u kojem je oko 100.000 ljudi stradalo, a raseljeno oko 2 miliona.
6 komentar(a)
Sarajevo, Foto: Sxc.hu
Sarajevo, Foto: Sxc.hu
Ažurirano: 20.02.2019. 12:12h

U Bosni i Hercegovini je počeo prvi popis stanovništva poslije 22 godine, što se smatra političkim događajem koji je oživio etničke podjele i mogao bi izazvati potrese u tamošnjem krhkom sistemu podjele vlasti.

Rezultati ovog 15-dnevnog prebrojavanja stanovništva, domaćinstava i stanova trebalo bi da pruže najdetaljniju demografsku sliku zemlje nakon rata u kojem je oko 100.000 ljudi stradalo, a raseljeno oko 2 miliona.

Prvi statistički podaci sa popisa očekuju se sredinom januara.

Na posljednjem popisu koji je održan 1991, od tadašnjih 4,4 miliona stanovnika BiH 43,5% se izjasnilo kao Muslimani, 31,2% kao Srbi, 17,4% kao Hrvati, dok se njih 5% deklarisalo kao Jugosloveni

Politički i vjerski lideri nedjeljama već urgiraju na sunarodnike da se izjasne o nacionalnosti i vjeroispovjesti jer to predstavlja nacionalnu dužnost.

"Kao muslimani, mi znamo da je naša vjeroispovijed islamska i to ćemo kazati popisivačima“, naveo je reis Husein Kavazović, čelnik Islamske zajednice u BiH, u obraćanju objavljenom u „Dnevnom avazu“. „Mi, Bošnjaci, reći ćemo da smo Bošnjaci i da je naš maternji jezik bosanski“, dodao je.

Na posljednjem popisu koji je održan 1991, od tadašnjih 4,4 miliona stanovnika BiH 43,5% se izjasnilo kao Muslimani, 31,2% kao Srbi, 17,4% kao Hrvati, dok se njih 5% deklarisalo kao Jugosloveni.

Dejtonskim sporazumom su bosanski Srbi, Hrvati i Bošnjaci definisani kao „konstitutivni narodi“, pa je teritorija i vlast podijeljena između njih na uštrb svih ostalih – Roma, Jevreja i djece iz mješovitih brakova koji ne žele da se svrstaju ni na jednu stranu i koji nisu uključeni u kvote za radna mjesta u javnom sektoru.

Neprecizno definisani kao „ostali“, oni bi mogli da promijene ravnotežu vlasti u BiH ukoliko se dovoljno građana na popisu ne odluči ni za jedno od tri dominantna etnička i vjerska opredjeljenja, što bi pojačalo pritisak na lidere da promijene ustav u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u kojoj je ocijenjen kao diskriminatorski.

Safeta Radžo (70), penzionerka iz Sarajeva požalila se Rojtersu jer da se nalazi pod velikim pritiskom da se izjasni o nacionalnosti.

"Izgubila sam se u svemu ovome. Prosto ne znam šta je ispravno uraditi. Ako se izjasnim onako kako želim, biću u kategoriji 'ostali'. Ako se izjasnim drugačije, to će biti suprotno mojoj volji.“

Osim definisanja pitanja o nacionalnosti, vjeroispovijesti i jeziku, sprovođenje popisa u BiH godinama je bilo predmet spora jer političke stranke nisu mogle da se dogovore treba li čekati da se u potpunosti sprovede Aneks 7 Dejtonskog sporazuma, kojim se predviđa pravo na bezuslovan povratak izbjeglica svojim predratnim domovima.

Poslije brojnih rasprava usvojen je takozvani otvoreni model izjašnjavanja, što znači da će svaki ispitanik odgovore definisati kako želi i neće mu se sugerisati nijedan modalitet izjašnjavanja.

Dogovor o presudi "Sejdić i Finci"

Politički prvaci Srba, Bošnjaka i Hrvata iz BiH juče su u Briselu postigli načelni dogovor o primjeni presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Sejdić i Finci“, s ciljem da se poštuje ravnopravnost svih građana i da svaki građanin, bez obzira na etničku pripadnost, može biti biran u Predsjedništvo i Dom naroda.

Kako je saopštio evropski komesar za proširenje Štefan File dogovor je načelno postignut i biće konačno uobličen i potpisan 10. oktobra na novom sastanku u Briselu.

Prema tom dogovoru, Predsjedništvo BiH bi se sastojalo od tri neposredno izabrana člana i to dva iz Federacije BiH, a jedan sa teritorije Republike Srpske.