CIA znala za "Oluju"

Navodi se i da je Zagreb još gajio "neke nade" za političkim rješenjem, ali da je "sve više vjerovatno da će zbog nedostatka napretka na političkom planu pribjeći sili"
73 pregleda 18 komentar(a)
CIA, Foto: Www.npr.org
CIA, Foto: Www.npr.org
Ažurirano: 24.09.2013. 17:07h

CIA je najavila vojno-policijsku akciju Hrvatske vojske “Oluja” u julu 1995. godine i prezicno predvidjela razvoj događaja u oslobađanju tadašnje SAO Krajina.

Tokom te akcije iz Hrvatske je izbjeglo više od 200.000 Srba, dok je više od 2.000 njih ubijeno ili nestalo.

"Sve veće povjerenje Zagreba u svoju vojnu snagu i uvjerenje da će za reintegraciju područja pod srpskom kontrolom biti potrebna sila najvjerovatnije će navesti Hrvatsku da ove jeseni pokuša da zauzme veće dijelove UN-ovih sektora Sjever i Jug, ali teške borbe oko Bihaća i u Posavini, kao oružane provokacije krajiških Srba mogle bi izazvati hrvatsku ofenzivu i do sredine ljeta", piše u dokumentima Posebnog odeljenja CIA za Balkan od 21. jula 1995. godine”, navodi se u analizi CIA, javila je agencija Hina.

Američka tajna služba je, kako se navodi, procijenjivala da bi Zagreb za glavni napad radije pričekao jesen, ali teške borbe u BiH, posebno oko Bihaća i u Posavini, ili oružane provokacije krajiških Srba mogle bi da podstaknu hrvatsku ofanzivu do sredine ljeta.

"Kako bi to obezbijedila, Hrvatska će pokušati da minimalizuje percepciju 'etničkog čišćenja', ali će joj biti teže nego u sektoru Zapad jer sektori Sjever i Jug imaju znatno veći broj srpskog stanovništva"

Navodi se i da je Zagreb još gajio "neke nade" za političkim rješenjem, ali da je "sve više vjerovatno da će zbog nedostatka napretka na političkom planu pribjeći sili".

Analitičari CIA smatrali su da će borbe u Krajini biti najteže od 1992, a njihovo uvjerenje da će Beograd priteći u pomoć krajiškim Srbima ispostavilo se kao pogrešno.

CIA je, naime, vjerovala da će tadašnja JNA poslati bar povećanu logističku podršku, zajedno s nekim specijalnim snagama i "dobrovoljačkim" jedinicama kako bi se pomoglo Srbima iz tadašnje SAO Krajine.

Međutim, u izvještaju datiranom 5. septembra iste godine, CIA je priznala da je "Miloševićevo prepuštanje krajiških Srba u sektorima Jug i Sjever hrvatskim snagama zapanjujuće s obzirom na njegovo nacionalističko stanovište".

CIA je ocijenila da je ponašanje Beograda tokom “Oluje” "izazvalo zanemarljiv protest stanovništva, usprkos dolasku skoro 200.000 izbeglica iz Krajine u najvećem srpskom porazu otkako je njemački Vermaht pregazio Jugoslaviju u samo sedam dana u aprilu 1941. godine.

CIA je tada, kako se navodi, predvidjela da bi "borbe dužeg trajanja najvjerovatnije podstakle Srbiju na umješanost velikih razmjera"

CIA je, prema dokumentu iz jula 1995. procijenila da Hrvatska "za sada" neće napasti srpske položaje u sektoru Istok, kako ne bi izazvala Beograd. CIA je tada ocijenila da bi "jugoslovenska" vojska, djelomično mobilizovana , u istočnu Slavoniju mogla uputiti 22.000 vojnika sa 700 tenkova i teškim naoružanjem.

Otkriva se da je Hrvatska bila pod međunarodnim pritiskom da se suzdrži od Oluje, ali i da se očekivalo da taj pritisak neće uroditi plodom.

Pritom, dodaje se, CIA napominje da EU nastavlja s ekonomskim pritiskom na Zagreb, kada je Bon 16. jula zvanično upozorio Zagreb da će nova vojna akcija (prethodno je izvedena akcija Bljesak) ugroziti pregovore o sporazumu o trgovini i saradnji s Evropskom unijom i učestvovanje u pomoći programa PHARE".

"Međunarodni pritisak na Zagreb će vjerovatno uticati na vremenski slijed i taktiku, ali ne i na strategiju. Sve veća frustriranost međunarodnom zajednicom učvrstila je stanovište Zagreba da će Hrvatska morati da djeluje sama kako bi riješila problem Krajine, a ta frustriranost je, barem privremeno, umanjila uticaj Zapada na odluke Zagreba", piše u izvještaju.

CIA je, međutim, bila uvjerena da će "Zagreb svojim ključnim zapadnim saveznicima, SAD i Njemačkoj, dati ograničeno upozorenje prije pokretanja neke glavne ofanzive".

"Zagreb će svakako, kao što je to činio i pre, snagama UN-a izdati upozorenje barem sat vremena prije neizbježnog napada kako bi se broj žrtava među UN-ovim osobljem sveo na minimum", piše u jednom od izvještaja CIA.

Tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman je vjerovao, zabilježili su analitičari CIA, da brza akcija u sektorima Sjever i Jug "neće trajnije naštetiti Hrvatskoj u odnosu s međunarodnom zajednicom i EU".

"Kako bi to obezbijedila, Hrvatska će pokušati da minimalizuje percepciju 'etničkog čišćenja', ali će joj biti teže nego u sektoru Zapad jer sektori Sjever i Jug imaju znatno veći broj srpskog stanovništva....Zagreb već priprema javno opravdanje za vojnu akciju protiv krajiških Srba", napisali su analtiičari američke tajne službe.

CIA navodi da je Hrvatska planirala "brzu" vojnu akciju kako bi glavne ciljeve HV zauzeo u roku od 72 sata.

CIA je tada, kako se navodi, predvidjela da bi "borbe dužeg trajanja najvjerovatnije podstakle Srbiju na umješanost velikih razmjera".

"Ali brza, odlučujuća pobjeda Hrvatske bi Beograd suočila sa svršenim činom, čime bi podrška 'jugoslovenske' vojske u spašavanju sektora Sjever i Jug bila vrlo malo vjerovatna", zaključuje se u jednom od oko 300 izvještaja CIA sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, a koji prenosi Hina.

Bonus video: