Srbija je juče dobila novi saziv parlamenta, u kojem prvi put nakon 14 godina vlasti Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića većinu ima Studentska lista, pokret nastao iz studentskih i građanskih protesta koji su prethodne dvije godine obilježili politički život zemlje.
Svih 250 poslanika položilo je zakletvu na konstitutivnoj sjednici, nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista osvojila 140 mandata, Vučićeva koaliciona lista 103, a manjinske stranke preostalih sedam.
Među poslanicima Studentske liste su univerzitetski profesori, naučnici, pravnici, ljekari i glumci, od kojih većina nema prethodno iskustvo u profesionalnoj politici.
“Bio je ovo prvi dan oslobađanja institucija”, poručio je nakon završetka sjednice Jovo Bakić, predsjednik poslaničke grupe Studentska lista.
Prije početka sjednice, pristalice Studentske liste okupile su se ispred parlamenta kako bi pozdravile svoje predstavnike. Dio okupljenih slavio je uz tradicionalno kolo, dok su dolazak poslanika SNS-a pratili zvižduci i negodovanje.
Poslanik Studentske liste Feđa Dimović ocijenio je da je doček novih poslanika pokazao koliko građani očekuju od političkih promjena.
“Mislim da se u istoriji parlamentarizma nije desilo da građani na ovaj način sačekaju poslanike. To podrazumijeva i veliku odgovornost, jer tolika ljubav mora da se opravda”, rekao je Dimović za N1.
U novom sazivu formirane su i poslaničke grupe dvije najveće političke snage. Studentsku listu predvodi Jovo Bakić, a njegova zamjenica je Aleksandra Štimac, dok je na čelu poslaničke grupe “Srbija pobjeđuje” Aleksandar Vučić, sa zamjenikom Milenkom Jovanovom.
Studentska lista za predsjednika Narodne skupštine kandidovala je Aleksandra Čupića, dok je SNS predložio Stojana Radenovića, najstarijeg poslanika koji je predsjedavao konstitutivnom sjednicom.
Predstavljajući kandidata Studentske liste, poslanik Jugoslav Gašić poručio je da izborna pobjeda tog pokreta predstavlja duboku promjenu političkih odnosa u Srbiji.
“Ovakav ishod je tektonski poremećaj i radikalni poremećaj moći”, rekao je Gašić, podsjećajući da je Studentska lista osvojila povjerenje više od 2,3 miliona građana.
Kazao je da mu je čast i istorijska obaveza da predloži Čupića, ocjenjujući da bi njegov izbor predstavljao povratak ustavnosti, akademskog dostojanstva i pravde u središte državnog života.
Početak rada novog saziva obilježilo je i dugo obraćanje Aleksandra Vučića, koji je nakon izbornog poraza SNS-a preuzeo ulogu opozicionog poslanika.
Vučić je tokom govora, koji je trajao oko sat i 40 minuta, kritikovao Studentsku listu, poručivši da njeni predstavnici građanima mogu da ponude samo “jogurt i mržnju”.
Posebno se osvrnuo na incident ispred parlamenta, u kojem je poslanica SNS-a Lidija Vukićević polivena jogurtom, nazivajući ga “najbrutalnijim napadom”.
Govorio je i o izbornom porazu svoje stranke, navodeći da mu je bilo “užasno što je pobijedila Studentska lista”, ali da su mu evropski lideri čestitali na ponašanju nakon izbora, prenio je N1.
Nakon Vučićevog izlaganja, Bakić je ukazao na povredu Poslovnika, zamjerajući predsjedavajućem Radenoviću što nijednom nije opomenuo Vučića, iako je, prema Bakićevim riječima, o tački dnevnog reda govorio svega dva i po minuta. Bakić je ocijenio da Radenović zbog nepoštovanja Poslovnika ne može da bude predsjednik parlamenta.
Bakić je nakon sjednice kazao da poslanici Studentske liste nijesu željeli da od parlamenta prave “nedoličan dom”, zbog čega nijesu prekidali Vučića uprkos uvredama. Poručio je da je dobro da Vučić što više govori, jer time, kako smatra, dodatno gubi podršku građana.
Bakić je izrazio očekivanje da će Aleksandar Čupić danas biti izabran za predsjednika Skupštine, nakon čega slijedi izbor ostalih skupštinskih tijela. Dodao je da prije formiranja nove vlade treba obaviti mnogo posla u parlamentu.
Formiranje vlade i najava referenduma o EU
Nakon konstituisanja parlamenta, pred Studentskom listom je formiranje vlade, dok će do izbora novog kabineta na dužnosti ostati tehnička vlada odlazećeg premijera Đura Macuta.
Ime budućeg mandatara i sastav vlade još nijesu saopšteni. Od konstituisanja parlamenta počeo je da teče rok od 90 dana za izbor nove vlade.
Sara El Sarag, advokatica za ljudska prava i poslanica Studentske liste, rekla je za britanski Gardijan da studentski pokret i dalje aktivno učestvuje u izboru budućih ministara.
“Mi smo tu zbog njih. Sve vrijeme radimo zajedno”, kazala je El Sarag.
U međuvremenu, predstavnici Studentske liste najavili su mogućnost održavanja referenduma o članstvu Srbije u Evropskoj uniji prije 2031. godine.
Ana Dimitrijević, kandidatkinja za poslanicu sa Studentske liste, izjavila je za briselski portal Raporter da bi referendum trebalo održati nakon što nova vlada sprovede reforme pravosuđa, vladavine prava i slobode medija.
“Moraćemo da održimo referendum. Moraćemo da pitamo građane”, rekla je Dimitrijević.
Aleksandar Baucal, profesor psihologije i kandidat Studentske liste, izrazio je očekivanje da bi referendum mogao da bude održan tokom mandata novog parlamenta.
Ipak, pokret još nije odlučio da li će građanima preporučiti glasanje za članstvo u EU.
“U ovom trenutku nas ujedinjuje želja za normalnom državom i društvom”, rekao je Baucal.
Moskva optužuje Brisel da priprema pritiske
Dok predstavnici Studentske liste najavljuju mogućnost referenduma o članstvu u Evropskoj uniji, iz Moskve stižu optužbe da Brisel pokušava da utiče na politički kurs nove vlasti u Srbiji.
Ruska Spoljna obavještajna služba (SVR) tvrdi da je rukovodstvo EU zabrinuto zbog nespremnosti Studentske liste da slijepo slijedi instrukcije Brisela.
U saopštenju koje je prenijelo rusko Ministarstvo spoljnih poslova navodi se da evropske zvaničnike posebno zabrinjavaju stavovi Studentske liste o Kosovu, Republici Srpskoj i odbijanju uvođenja sankcija Rusiji.
SVR tvrdi da su evropske obavještajne službe dobile zadatak da identifikuju najnezavisnije studentske lidere, kako bi ih diskreditovale i izazvale podjele unutar pokreta.
Ruska služba navodi da je Brisel spreman da koristi različita sredstva uticaja, uključujući podmićivanje, kako bi novu vlast u Srbiji privolio na usklađivanje s evropskom politikom. Za te tvrdnje nijesu ponuđeni javno provjerljivi dokazi.
S druge strane, Evropska demokratska partija pozdravila je konstituisanje novog saziva parlamenta, izražavajući nadu da će političke promjene približiti Srbiju Evropskoj uniji.
"Neka ovo obilježi novi početak: istinu o korupciji i nadzor, pravdu i odgovornost poslije 14 godina vladavine Aleksandra Vučića", poručila je ta partija.
Evropske demokrate navele su da Srbija zaslužuje demokratiju i obnovljeno nacionalno jedinstvo, uz napuštanje starih podjela i rivalstava, a poruku su završile riječima: "Srećno, Srbijo!"
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA