SUĐENJE KARADŽIĆU

Vještak:Strateška komanda Karadžića, operativna Mladića

Tužioci Tribunala u Hagu su dokazivali danas da je optuženi Radovan Karadžić za vrijeme rata u BiH imao efektivnu komandu i kontrolu nad Vojskom RS
0 komentar(a)
Ažurirano: 18.07.2013. 14:45h

Tokom unakrsnog ispitivanja, vojni vještak odbrane Radovan Radinović je pokušao da dokaže da je Kradžić, tadašnji predsjednik RS, kao vrhovni komandant, imao komandu i kontrolu na "strateškom" nivou, a da je operativne odluke donosio i naređenja izdavao komandant Glavnog štaba VRS, general Ratko Mladić.

I Karadžiću (68) i Mladiću (70) pred Tribunalom se sudi, po identičnoj optužnici za genocid u Srebrenici, za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.

Karadžić marta 1998. naložio da VRS "dobro smišljenim i odmjerenim dejstvima stvori nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti bez nade u dalji opstanak i život stanovništva" Srebrenice

Penzionisani general Vojske Jugoslavije, Radinović je, međutim, odgovorio da je odlukom o formiranju VRS maja 1992. Skupština RS uvela "dvostarješinstvo" nad vojskom, tako što je Karadžića proglasila za vrhovnog komandanta, a Mladića za komandanta Glavnog štaba VRS. Glavni štab je "bio ovlašćen za operativno komandovanje", i nije mu bilo potrebno "Karadžićevo odobrenje" za "dejstva koja nisu strateška".

"Nije od vrhovnog komandanta išao lanac operativnog komandovanja", tvrdio je vojni vještak odbrane Radovan Radinović.

Radinović je ostao pri tom iskazu i pošto mu je tužiteljka citirala Karadžićeve riječi sa skupštinske govornice 1994. da on "potpisuje i odlučuje... Ja ću biti odgovoran za odluke".

Na pitanje tužiteljke da li je, u svom izvještaju, "cijelo Sarajevo smatrao jednom velikom vojnom metom", Radinović je odgovorio: "To je figurativno rečeno, ali kao da je Sarajevo gotovo cijelo bilo vojna meta".

Po njegovom iskazu, u Sarajevu je bilo 2.200 "legitimnih vojnih ciljeva".

Tužioci su pobijali i Radinovićevu tvrdnju da Karadžić nije davao nikakva naređenja u vezi s napadom na Srebrenicu, osim "odobrenja" od 9. jula 1995. da VRS uđe u taj grad. Predočili su Radinoviću dokument po kojem je Karadžić 8. jula naložio komandi Drinskog korpusa da napad nastavi "punom parom naprijed".

Karadžićev vojni vještak je odgovorio da "to nije naređenje", već "načelni komentar situacije".

Radinović je, s druge strane, potvrdio da "ne može da odbrani" nezakonitu rečenicu iz Direktive 7 kojom je Karadžić marta 1998. naložio da VRS "dobro smišljenim i odmjerenim dejstvima stvori nepodnošljive uslove potpune nesigurnosti bez nade u dalji opstanak i život stanovništva" Srebrenice.

Na tvrdnju Radinovića da veći dio te direktive "nije izvršen", tužioci su uzvratili pozivanjem na naredbu komande Drinskog korpusa VRS u kojoj je ista rečenica. Zastupnici optužbe sjutra će završiti unakrsno ispitivanje Radinovića.

Preporučujemo za Vas