U današnjoj ocjeni "Dojče velea" navodi se da u ovoj deceniji vjerovatno neće doći do proširenja Evropske unije, iako se 2018. činila realnim ciljem zemalja Zapadnog Balkana kada je u pitanju pristupanje EU.
Taj radio danas je naveo da se nezvanično pominje pristup "tri nove članice u narednih deset godina" ili "cijeli region do 2025-2030. godine."
Evropska unija je prije deset godina Solunskom deklaracijom potvrdila "evropsku budućnost" Zapadnog Balkana, ali zvaničnici EU smatraju da ujedinjenje Evrope nije kompletno bez priključenja cijelog regiona, pa tako ne žele da daju "lažna ohrabrenja" i prognoze.
Obilježavanje stotinu godina od završetka Prvog svjetskog rata i 2018. godina smatrani su realnošću za pristupanje Zapadnog Balkana EU, ali radio navodi kako pristupanje postaje sve zahtjevniji proces, a raspoloženje u EU ne ide u prilog zemljama koje iščekuju proširenje.
Poslanica Evropskog parlamenta Marija Eleni Kopa kazala je da "nije vrijeme za smjele poteze."
"Poslije ulaska Hrvatske generalni je trend, i žao mi je zbog toga, takozvana konsolidacija unutar same EU. To znači da do novog proširenja vjerovatno neće doći u ovoj dekadi", smatra Kopa.
Ona je navela da se već odustalo od ideje bivšeg premijera Grške Jorgosa Papandreua da se tokom sljedećeg grčkog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2014, održi Solunski samit II, na kome bi se ponovo posvetila pažnja Zapadnom Balkanu.
"Sad možemo samo da se nadamo da ćemo u tom periodu moći da počnemo pregovore sa Srbijom, organizujemo Međuvladinu konferenciju i otvorimo poglavlja 23 i 24. Očekujemo da bi Albanija već u decembru mogla da dobije status kandidata. Za ostale nisu predviđena bitnija dešavanja", kaže Kopa.
Radio navodi da su u EU saglasni da je u posljednjih 10 godina došlo do napretka u regionu, ali da kao dva najveća izazova ostaju pitanja imena Makedonije i nefunkcionalnost Bosne i Hercegovine, za čiju političku situaciju u EU smatraju da se nije popravila "još od Solunskog samita 2003".
Podsjetili su i na druge izazove u regionu, poput potrebe uspostavljanja zdrave demokratije, nedostataka u oblasti vladavine prava, korupciju i kriminal, slobodu izražavanja i postojeće etničke i bilateralne probleme.
Kad je u pitanju ekonomija, njemački radio je podsjetio na prosjek bruto društvenog proizvoda regiona, koji predstavlja svega 38 odsto prosjeka zemalja članica EU.
Kako navodi "Dojče vele", i dok se zemlje regiona žale na "izbirljivost i zahtjevnost" EU, istraživanja pokazuju da građani Zapadnog Balkana i dalje žele da postanu dio EU, prevashodno zbog nade u ekonomski prosperitet, a zatim dolazi želja za uređenom državom.
"Sa druge strane, EU očekuje 'đake sa najboljim ocjenama i vladanjem', ali ne poriče da je upravo politika proširenja bila jedna od njenih najuspješnijih politika, najefikasniji način obezbjedhivanja spolja i iznutra", zaključuje taj radio.
Bonus video:
