Dva i po mjeseca uoči formalnog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, građani te države u nedjelju će prvi put birati 12 hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu.
Iako su zvanično i u Zagrebu i u Briselu proglašeni važnim i istorijskim, za te izbore vlada mali interes javnosti, pa i domaći zvaničnici kažu da bi bili zadovoljni ako bi izlaznost bila iznad 25 odsto. Uz to je i predizborna kampanja, koja završava u ponoć, bila izuzetno mlaka.
Politički analitičar Davor Đenero ocijenio je da su glavni razlozi malog interesa javnosti to što se izbori održavaju u vrijeme kada sve države članice Evropske unije još nisu ratifikovale hrvatski pristupni ugovor, ali i činjenica da će mandat hrvatskih poslanika trajati samo godinu dana, budući da mandat aktuelnog saziva Evropskog parlamenta završava 2014.
"Ovi izbori su minimalno važni za građane Hrvatske, važni su za političku klasu, za ljude koji će biti izabrani, jer im otvara vrlo interesantnu životnu karijeru... Tu prestaje značenje izbora", rekao je Đenero za agenciju Beta.
Prema njegovim riječima, za političke stranke evropski izbori su prije svega važni jer predstavaljaju svojevrsno odmjeravanje snaga na polovni mandata aktuelne vlasti u Hrvatskoj, između vladajuće Socijaldemokratske partije (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a pravi test će biti lokalni izbori u maju.
Jedan od razloga za očekivano malu izlaznost na izbore za Evropski parlament treba tražiti i u činjenici da se za nepunih mjesec dana održavaju još jedni izbori - lokalni
"Problem u ovoj kampanji je što nijedna od stranaka nije u pravom smislu otvorila evropske probleme, već su govorili o domaćim političkim pitanjima", navodi on.
Đenero, međutim, odbacuje pojedina tumačenja da predstojeći izbori u Hrvatskoj pokazuju smanjenje entuzijazma njenih građana za ulazak u EU (na referendumu je ulazak podržalo 66,27 odsto hrvatskih birača, uz izlaznost od 43,51 odsto).
On podsjeća da je odziv na izbore za Evropski parlament i u drugim državama relativno nizak.
Na nivou EU prosječna izlaznost na posljednjim izborima za Evropski parlament 2009. godine bila je oko 43 odsto.
"Pred sam ulazak Hrvatske u EU entuzijazam će porasti, a ovi izbori su samo tehnički proces koji se mora sprovesti", zaključio je hrvatski politički analitičar.
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da će glavnu bitku za 12 poslaničkih mjesta, koliko pripada Hrvatskoj, voditi najjače političke stranke u zemlji - vladajuća SDP i opozicioni HDZ, dok bi još samo Hrvatski laburisti eventualno mogli da osvoje neko poslaničko mjesto.
Jedan od razloga za očekivano malu izlaznost na izbore za Evropski parlament treba tražiti i u činjenici da se za nepunih mjesec dana održavaju još jedni izbori, lokalni.
Opozicija je navodila da bi bilo bolje da su izbori za europoslanike održani zajedno s lokalnim čime bi se uštedio i novac, dok su vladajući tvrdili da istovremeno održavanje lokalnih i evropskih izbora ne bi bilo dobro, jer se ne bi mogle čuti evropske teme.
Analitičari, međutim, ocjenjuju da velikim strankama veća izlaznost ni ne odgovara, kao i da one računaju na malu izlaznost koja im otvara put dobijanju većeg broja poslaničkih mjesta.
Predstojeći izbori bili su i prilika za vlast da sredi birački spisak, pa će tako na ovim izborima biti čak 760.000 birača manje u odnosu na referendum o ulasku u Evropsku uniju početkom 2012. godine.
Tako će 14. aprila pravo glasa imati 3.740.951 umjesto dosadašnjih 4,5 miliona. Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj smanjen je za 353.429 birača, uglavnom zbog neposjedovanja važeće hrvatske lične karte, i za oko 410.000 birača iz dijaspore budući da se samo njih 2.243 aktivno registrovalo za ove izbore.
Prema novom Zakonu o registru birača, popis je sastavni dio registra koji se sastavlja za svake izbore.
Evropski parlament u ovom sazivu ima 754 poslanika koji predstavljaju građane 27. država članica EU.
Za 12 mjesta rezervisanih za poslanike iz Hrvatske, koja će 1. jula postati nova članica, takmiči se 28 kadidacionih lista, od koji su 27 stranačke i jedna lista grupe birača. Među stranačkim listama ima 19 samostalnih i osam koalicionih, odnosno na izborima učestvuje ukupno 40 političkih stranaka.
Novost su i preferencijalne liste, odnosno građani će moći uz listu da glasaju i za kandidata s te liste za kojeg vjeruju da bi bio najbolji europarlamentarac.
Pravo na poslanike u Evropskom parlamentu imaće liste koje osvoje najmanje pet odsto glasova birača koji su izašli na izbore, a preferirani glasovi se uvažavaju ako broj preferiranih glasova koje je dobio neki kandidat prelazi 10 odsto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista.
Galerija
Bonus video:
