U nastavku suđenja Radovanu Karadžiću u Tribunalu u Hagu, svjedok odbrane Aleksandar Tešić opisao je danas kako je jula 1995. godine u selu Kravica, između Srebrenice i Bratunca, vidio "200 do 300" leševa srebreničkih Muslimana koje su ubile srpske snage.
Optužnica tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Karadžića (67) tereti za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca iz Srebrenice koja je Vojska RS strijeljala u danima pošto je, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu pod zaštitom UN u istočnoj Bosni.
Po optužnici i ranijim presudama Tribunala, u seoskoj zadruzi u Kravici, 13. jula 1995, ubijeno je oko 1.000 Muslimana i to je bilo prvo u nizu masovnih ubistava zarobljenika iz Srebrenice.
Tadašnji opštinski sekretar za narodnu odbranu u Bratuncu, svjedok Tešić, ispričao je, dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, šta je 14. jula 1995. ujutro vidio ispred skladišta u Kravici iz autobusa, kojim je regrute vodio u Zvornik: "Direktna pogubljenja nisam vidio. Ja kad sam naišao, vidio sam priličnu gužvu, na putu je bilo dosta vojnika, autobus se kretao jako sporo i povremeno je zastajkivao. Uz sam zid zgrade zadruge bilo je jako mnogo leševa. Zaista, i sad kad pomislim i stvorim tu sliku, bio je to pravi šok za mene i pogotovo za mlade momke od 18 godina. Smatram da je bilo između 200 i 300 leševa koji su bili na gomili visine možda metar i po, pa mi se učinilo iz daleka kad sam dolazio da su to drva, cjepanice poređane, tako mi se činilo... Kad smo prišli vidio sam da su to ljudi... Prošli smo lagano, strašno je bilo - utisak je bio strašan".
Među srpskim vojnicima "u različitim uniformama", Tešić, kako je rekao, nije prepoznao nikoga iz Bratunca.
Na pitanje tužioca zašto nije zaustavio autobus i pitao šta se događa, odgovorio je da to, između ostalog, nije učinio "iz straha od tih ljudi".
Poslije Tešićevog iskaza, Karadžić je pred sudije izveo svog eksperta za demografiju Steva Pašalića. Odbacujući nalaze demografskih eksperata tužilaštva o promjenama sastava stanovništva u BiH tokom rata, Pašalić je ocijenio da su oni(podaci) "tendenciozni", zasnovani na pogrešnim uzorcima i da nisu u obzir uzeli sve bitne uzroke promjena u sastavu stanovništva.
Po Pašaliću, eksperti tužilaštva pri utvrđivanju broja "borbenih smrti" u BiH "iz tendencioznih razloga nisu pravili razliku između civila i boraca", niti činjenicu da se mortalitet u ratu povećava i iz drugih razloga. Iz istih razloga, ni nalazi o pomjeranju nesrpskog stanovništva iz 20 bosanskih opština, navedenih u optužnici koja Karadžića tereti za progon Muslimana i Hrvata, po ekspertu odbrane "nisu upotrebljivi" i stvaraju "krivu istorijsku i demografsku sliku".
Za demografske izvještaje tužilaštva o Srebrenici, Pašalić je takođe tvrdio da su pogrešni, zato što o tome "ne postoje pouzdani izvori", i sugerisao da "unose pometnju" i da je moguća greška "do 30 odsto".
Svjedok je tvrdio da u BiH od 1970-ih godina traje "etnička i teritorijalna homogenizacija" koju rat nije izazvao, ali je podstakao.
Pašalić je izjavio da se poslije rata konstantno povećavaju broj useljenih u Republiku Srpsku, i broj odlazaka iz Federacije BiH.
"Povratak u RS je praktično završen", kazao je ekspert odbrane, navodeći kao primjer da se u opštinu Zvornik do sada vratilo "25.000 Bošnjaka".
Za razliku od toga, Srbi u Federaciji čine tri odsto stanovništva, a prije rata ih je bilo 17 odsto.
Dok su ga unakrsno ispitivali tužioci, Pašalić je prihvatio da je dio "etničke homogenizacije" činilo i "etničko čišćenje" tokom rata, ali je naglasio da "nije sve bilo etničko čišćenje" i da "to nije bila opšta pojava u BiH tokom rata".
Karadžić će odbranu u Hagu nastaviti sjutra. Bivši lider bosanskih Srba optužen je i za terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
Bonus video:
