Odvojenim susretima visoke predstavnice EU Ketrin Ešton sa premijerima Srbije i Kosova, Ivicom Dačićem i Hašimom Tačijem, danas je u Briselu počela runda dijaloga za koju su čelnici EU ocijenili da je "ključna" za put dvije strane ka EU, dok je Tači izjavio da Priština i Beograd "ne žele da poraze jedan drugog".
Nakon odvojenih sastanaka bitće održan i zajednički susret Dačić-Ešton-Tači, a današnja runda dijaloga bi se mogla nastaviti i sjutra prije podne.
Razgovaraće se prvenstveno o uspostavljanju autonomnih srpskih institucija koje bi bile spojive s ustrojstvom ustanova vlasti u Prištini. Visoka predstavnica EU ocijenila je da će to biti "najvažniji dio dijaloga Srbija-Kosovo".
Dačić je izjavio da "idemo u Brisel da razgovaramo o funkcionisanju institucija, znači sa jedne strane o razrješenju paralelizma institucija, a s druge strane o posebnosti Srba, kako to definiše Ketrin Ešton, odnosno šta bi tamo postojalo kao autonomija, odnosno zajednica srpskih opština".
Tači je poslije susreta s Van Rompejom rekao da su "Kosovo i Srbija danas u Briselu ne da poraze jedan drugog, već smo danas ovdje da pronađemo zajednički jezik, da se dogovorimo i napredujemo dalje ka evroatlantskim integracijama".
Kosovski vicepremijer Hajredin Kuči je izjavio da će Tači tokom dijaloga tražiti uspostavljanje osnovnog suda u Sjevernoj Mitrovici pod okriljem Euleksa, što odbijaju da prihvate Srbi sa sjevera Kosova.
Evropski diplomatski izvori navode da je jasan pregovarački stav Beograda da te "nove srpske institucije" treba da zamijene postojeće kojima neposredno upravlja Srbija i da to ne bi odudaralo od rezolucije 1244 SBUN i potrebe da kosovske institucije djeluju na cijeloj teritoriji.
Tači je naveo da je cilj dijaloga da se kosovski Srbi uključe u kosovske institucije.
U zaključcima Savjeta ministara EU iz decembra se traži da Srbija "nepovratno krene ka uređenju struktura na sjevernom Kosovu koje će uz uvid i predusretljivo podmiriti potrebe lokalnog življa u pogledu bezbjednosti i pravosuđa, tako da se zajamči funkcionalnost jedinstvenog institucionalnog i administrativnog okvira unutar Kosova".
Ali, kako je rečeno agenciji Beta, Beograd traži i da zajednica srpskih opština ima institucionalnu mogućnost da brani svoje interese unutar kosovskog ustrojstva vlasti. Istovremeno se ukazuje i na to da vlasti u Prištini, iako insistiraju na nezavisnosti, nagovještavaju spremnost na nagodbu i, pored ostalog, navode da neće nametati rukovodstvo Srbima na sjeveru Kosova.
Vjeruje se da bi nagodba i vidljiv početak povlačenja "srpskih paralelnih struktura, u prvom redu prisustva MUP-a na sjeveru Kosova" mogla uticati na to da još uvijek surevnjiva Njemačka, a donekle i Velika Britanija, prihvate stav ostalih članca EU da Beograd zaslužuje da EU sa Srbijom počne pregovore o članstvu.
Savjet ministara EU, pošto u martu dobije usmeni, a u aprilu i pismeni izvještaj Evropske komisije i visoke predstavnice Ešton, treba da obavijesti vođe EU da je učinjen "opipljiv napredak" u normalizaciji odnosa Beograd-Priština i predloži da u junu bude saopšten datum pregovora o članstvu sa Srbijom. Ona manje povoljna varijanta bi, tvrde upućeni izvori, mogla biti da se u junu kaže da će pregovori početi, ali da će sam datum biti naknadno utvrđen, kao što je to učinjeno svojevremeno i u slučaju Crne Gore.
S Dačićem su u srpskoj delegaciji u Brisel doputovali i direktor vladine Kancelarije za KiM Aleksandar Vulin, oficir za vezu s Prištinom Dejan Pavićević, predsjednik opštine Kosovska Mitrovica Krstimir Pantić, kao i Vladeta Kostić iz Gračanice, načelnik Kosovskog okruga, a takođe i stručnjaci srpskog ministarstva pravde.
Galerija
Bonus video:
