EK: Sve teži ekonomski oporavak Zapadnog Balkana

Evropska komisija je izvršila analizu ekonomskih kretanja u regionu Zapadnog Balkana. Crna Gora neznatno smanjila budžetski deficit i zabilježila manji privredni rast
1 komentar(a)
Balkan, Foto: Shutterstock.com
Balkan, Foto: Shutterstock.com
Ažurirano: 05.02.2013. 13:43h

Ekonomski oporavak Zapadnog Balkana izgleda sve krhkiji, ekonomska situacija se ne popravlja, a BDP je u drugoj polovini 2012. bio u padu u Srbiji i ostalim zemljama regiona, s izuzetkom Crne Gore gdje je zabilježen neznatan rast, ocijenila je Evropska komisija (EK).

Prema ekonomskoj analizi izvršnog tijela Evropske unije, u koju je imala uvida agencija Beta, u zemljama kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, jedino Island i Turska su imale pozitivan, iako slabiji rast privrede i BDP.

Industrijska proizvodnja je najviše pala u BiH, opadanje rasta je usporeno u Makedoniji i Srbiji, gdje su "oštra zima i suša posebno pogodili poljoprivrednu proizvodnju".

U analizi EK se ukazuje na tešku ekonomsku situaciju i pad BDP u Hrvatskoj, koja je na pragu članstva u EU, a navodi se da je deficit platnog bilansa osjetno smanjen u Hrvatskoj, Albaniji i Bosni, dok je i u drugoj polovini prošle godine bio u porastu u Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu, koje je imalo izvjestan rast BDP-a.

Inflacija je najprije počela da jenjava, a potom je, osim u Bosni, praktično u svim zemljama Zapadnog Balkana došlo do "pritiska na cijene na malo", a nezaposlenost je i dalje visoka posebno u Bosni, na Kosovu, Makedoniji, kao i u Srbiji.

Budžetski deficit je, navodi EK, smanjen u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji, iako je u toj zemlji i dalje mnogo veći od planiranog.

Manji budžetski višak su zabilježile Bosna i Kosovo, dok je u Makedoniji došlo do "opuštanja u budžetskoj politici", pa je najprije utvrđeni cilj da deficit bude 2,5 odsto BDP vladinom odlukom korigovan na 3,5 odsto BDP-a.

U Srbiji je budžetski deficit tokom prošle godine bivao veći nego u prethodnoj godini i srpska vlada je u septembru izvršila rebalans budžeta i kao cilj utvrdila deficit od 6,7 posto BDP-a.

Bonus video: