Prijedlog Statuta

Predsjednici CG, Hrvatske i Makedonije imenovali izaslanike za REKOM

Rebronja je kazala da će izaslanici razmatrati i ustavno-pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a
0 komentar(a)
REKOM, Foto: Savo Prelević
REKOM, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 29.01.2013. 13:13h

Predsjednici Crne Gore, Hrvatske i Makedonije, Filip Vujanović, Ivo Josipović i Đorđe Ivanov imenovali su lične izaslanike koji će učestvovati u radu regionalne ekspertske grupe za razmatranje Prijedloga Statuta koji je predložila Koalicija za REKOM.

Koordinator inicijative za REKOM u Crnoj Gori Mirela Rebronja saopštila je da će sastanak ličnih izaslanika predsjednika država, uz učešće predstavnika Koalicije za REKOM, biti održan pod pokroviteljstvom jednog od predsjednika država, bez prisustva medija.

Ona je kazala da će izaslanici razmatrati i ustavno-pravne mogućnosti za osnivanje REKOM-a.

Vujanović je delegirao svog savjetnika za oblast ljudskih prava i manjina, koja je i dekan FPN Sonju Tomović-Šundić, Josipović profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, a Ivanov generalnog sekretara za pravne i organizacione poslove u svom kabinetu Lubena Arnaudoskog

Vujanović je za izaslanika delegirao svog savjetnika za oblast ljudskih prava i manjina, koja je i dekan Fakulteta političkih nauka Sonju Tomović-Šundić, Josipović profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlatu Đurđević, a Ivanov generalnog sekretara za pravne i organizacione poslove u svom kabinetu Lubena Arnaudoskog.

“Koalicija za REKOM je u decembru pozvala predsjednike država u regionu da donesu odluku o osnivanju REKOM-a, za koji se zalažu Regionalna koalicija i više od pola miliona građana i građanki iz svih post-jugoslovenskih država“, podsjetila je Rebronja.

Ona je navela da je u pismu predsjednicima, Koalicija za REKOM ukazala na značajne rezultate nevladinih organizacija za ljudska prava u dokumentovanju žrtava ratova devedesetih.

"Oni će pomoći REKOM-u da brže i efikasnije ispuni osnovni zadatak koji se odnosi na personalizovanje i javno priznanje ljudi koji su izgubili život ili su nestali u ratovima od 1991. do 2001. godine", rekla je Rebronja.

Ona je podsjetila da je, prema procjenama iz više nezavisnih izvora, u ratovima ili u vezi sa njima na teritoriji Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova i Makedonije život je izgubilo ili je nestalo oko 130 hiljada ljudi.

"U vrijeme NATO bombardovanja, na teritoriji Srbije (bez Kosova) i Crne Gore poginulo je 266 osoba", kaže se u saopštenju.