Gotovo da nema čovjeka na planeti koji nije, direktno ili posredno, osjetio posljedice američko-izraelskog rata protiv Irana, piše “Gardijan” ističući da je sukob odnio hiljade života u regionu, dok milioni ljudi širom svijeta njegovu cijenu svakodnevno plaćaju kroz skuplju hranu, gorivo i inflaciju koja obezvređuje njihove zarade.
Za mnoge konačan račun ovog rata tek će doći, kroz dugoročnu štetu koju globalnoj ekonomiji nanosi neizvjesnost - faktor koji je teško izmjeriti, ali koji se ogleda u rastu geopolitičkog rizika, slabljenju investicija i usporavanju zapošljavanja, ističe britanski list.
Prema procjeni ekonomista američkih Federalnih rezervi Darija Kaldara i Matea Jakovijelija, rat u Iranu imao je destabilizujući efekat veći od pandemije kovida-19, ali uporediv sa invazijom na Ukrajinu 2022. ili invazijom na Irak 2003. godine.
Cijena rata procjenjuje se na različite načine: dio troškova lako se iskazuje u novcu, poput raketa zemlja-vazduh koje pojedinačno koštaju stotine hiljada dolara, dok je mnogo teže procijeniti štetu nanijetu bolnicama i elektroenergetskim mrežama u Iranu i Libanu. Najteži gubici, međutim, uopšte se ne mogu novčano izraziti - ljudski životi, među njima i 120 osnovaca ubijenih u Iranu prvog dana rata.
Visoki zvaničnik UN-a za humanitarnu pomoć ukazao je na to šta je izgubljeno zbog rata, navodeći da bi dvije milijarde dolara koje se svakodnevno troše na vojne operacije mogle obezbijediti pomoć za oko 87 miliona ljudi.
Sa druge strane, dok su mnogi plaćali cijenu sukoba, pojedini su iz njega izvukli korist, navodi Gardijan i dodaje da se to prije svega to odnosi na naftne kompanije i akcionare proizvođača oružja, čiji su prihodi rasli uporedo sa širenjem rata,
Izgubljeni životi
U Iranu je u američkim i izraelskim bombardovanjima ubijeno više od 3.300 ljudi, a ranjeno više od deset puta toliko, prema podacima iranskih vlasti. Uništeno je dvadeset škola, a oštećeno 240 zdravstvenih i medicinskih ustanova. Vodovodne cijevi su razorene, a oštećeni su i kulturni lokaliteti, uključujući pet lokaliteta svjetske baštine i 54 muzeja.
Izrael je otvorio drugi front rata kada je izvršio invaziju na svog sjevernog susjeda, Liban, gdje se bori protiv militantne grupe Hezbolah, saveznice Irana. Taj rat unutar rata postao je najsmrtonosniji dio šireg sukoba - u izraelskim napadima ubijeno je više od 3.700 ljudi, prema podacima libanskih vlasti, uključujući žene, djecu i medicinsko osoblje. Rasprostranjeno izraelsko bombardovanje civilnih područja raselilo je više od milion Libanaca - otprilike petinu stanovništva zemlje.
Više od 100 ljudi ubijeno je u Iraku, gdje djeluju grupe saveznice Irana, a u Izraelu je ubijeno oko 50 ljudi. Od početka rata protiv Irana 28. februara poginulo je najmanje 15 pripadnika američke vojske, a američke baze širom regiona pretrpjele su značajna oštećenja.
Zemlje Zaliva, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Kuvajt, Bahrein i Oman, suočile su se sa iranskim napadima dronovima i raketama, u kojima su ubijeni civili i oštećeni hoteli, aerodromi i ključna naftna i gasna infrastruktura.
Usporavanje globalnog ekonomskog rasta
“Gardijan” podsjeća da je Međunarodni monetarni fond još u aprilu naveo da je globalna ekonomija na ivici zbog “viših trgovinskih barijera i povećane neizvjesnosti prošle godine”, aludirajući na Trampov carinski rat. Kako se rat nastavljao, MMF i Svjetska banka snizili su prognoze za globalnu ekonomiju.
UN procjenjuju da bi zbog posljedica sukoba 32 miliona ljudi moglo zapasti u siromaštvo
Ekonomisti investicione banke Goldman Saks procjenjuju da će američki ekonomski rast zbog rata biti niži za 0,5 procentnih poena. Čak i ako se rat brzo završi, SAD će ga otplaćivati godinama.
Čak ni Bijela kuća ne poriče da će rat imati ogromnu cijenu, ali je pokušala da umanji procijenjeni trošak. Jedna procjena iz maja stigla je od visokog zvaničnika Pentagona, koji je rekao da je sukob do tada koštao 29 milijardi dolara.
Džastin Volfers, profesor ekonomije i javne politike na Univerzitetu Mičigen, napisao je u “Njujork tajmsu” da će, kada se uračunaju pune makroekonomske posljedice, prosječno američko domaćinstvo za rat vjerovatno morati da plati hiljade, pa čak i desetine hiljada dolara.
Počeli su da se pojavljuju i ozbiljni poslovni potresi. Najveći svjetski proizvođač automobila, Tojota, prijavio je gubitak od tri milijarde funti, jer su cijene djelova i materijala naglo porasle, a prodaja pala.
Rast cijena avionskog goriva
Međunarodna agencija za energetiku, svjetsko energetsko tijelo osnovano sedamdesetih godina kao odgovor na naftnu krizu, jasno je procijenila uticaj sukoba na fosilna goriva. “Rat na Bliskom istoku izaziva najveći poremećaj u snabdijevanju u istoriji globalnog tržišta nafte”, navela je.
Cijene avionskog goriva su udvostručene, a hiljade letova otkazane. Jedna američka avio-kompanija već je bankrotirala. Iako je sporazum objavljen ove sedmice doveo do pada cijena nafte, one su smanjene za svega nekoliko dolara. Procjenjuje se da će proći mjeseci prije nego što se tržište nafte stabilizuje.
Uz rast cijena nafte, profiti velikih energetskih kompanija naglo su porasli. Od neizvjesnosti i žurbe za kupovinom protivraketne tehnologije profitiraju i odbrambeni izvođači. I akcionari slave otpornost berzi, uglavnom zahvaljujući procvatu vještačke inteligencije, iako postoji zabrinutost da trgovci ne uzimaju dovoljno u obzir rizik dugoročnih previranja.
Ipak, Gardijan ističe da postoji nada da bi kriza dugoročno mogla preoblikovati globalni energetski poredak, ukazujući na zavisnost od fosilnih goriva sa Bliskog istoka i ubrzavajući prelazak na obnovljive izvore energije.
Kriza troškova života
Zatvaranje Hormuškog moreuza stvorilo je usko grlo zbog kojeg se poremećaji u snabdijevanju energijom prenose preko proizvodnje hemikalija i đubriva na cijene hrane, povećavajući gubitke najsiromašnijih zemalja svijeta.
Već se vide znaci tereta koji rat nameće ljudima i kompanijama širom svijeta. U Aziji, najmnogoljudnijem kontinentu, restorani se zatvaraju zbog nestašice plina za kuvanje, a benzinske pumpe ograničavaju prodaju goriva. Na Tajlandu su neki hramovi obustavili kremacije.
Posljedični rast cijena nafte podstakao je strahove od štetne inflacije. Prošlog mjeseca centralna banka Turske podigla je prognozu inflacije za kraj godine sa 16 na 26 odsto.
U međuvremenu, izvoz ključnih proizvoda, poput đubriva neophodnog za proizvodnju hrane, naglo je opao.
UN procjenjuju da bi 32 miliona ljudi moglo zapasti u siromaštvo kao posljedica rata, uglavnom zbog njegovog uticaja na snabdijevanje energijom i đubrivom.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
