Ženski fetusi ciljano se ne uništavaju samo u Indiji ili Kini, već i u Albaniji, na Kosovu, u Makedoniji i Crnoj Gori, a tako nastao višak muškaraca u društvu imaće dramatične društvene posljedice i u balkanskim zemljama.
Ovo se navodi u tekstu pod naslovom "Visoka tehnologija ispunjava tradicionalne želje" u današnjem izdanju Zidojče cajtunga (Sueddeutsche Zeitung).
U opširnom opisu se navodi da u Albaniji već sada na 100 novorođenih djevojčica dolazi 112 dječaka, što je situacija ista kao u Indiji gdje "džendercid" ili "femicid" već decenijama spada u ključne socijalne probleme.
Riječ je o prekidima trudnoće, uglavnom pod pritiskom muža i njegove porodice, u slučajevima kada se utvrdi da je riječ o ženskom fetusu, ali i o ubijanju novorođenih ženskih beba. Situacija nije mnogo bolja ni u nekoliko drugih balkanskih zemalja.
Kako za Zidojče cajtung navodi stručnjak za stanovništvo Kristof Gilmoto (Christophe Guilmoto) sa Instituta za razvoj Univerziteta Pariz - Dekart, na Kosovu na 100 rođenih djevojčica dolazi 110 dječaka, u Crnoj Gori 109, u Makedoniji 106. Prosječni odnos polova kod novorođenčadi širom svijeta je 100 prema 105 u korist dječaka.
Ovaj "višak" dječaka kasnije se neutrališe zbog veće smrtnosti muške djece. Medjutim, kada je broj dječaka nesrazmjerno veći od broja djevojčica, demografska struktura se drastično remeti.
Na Kosovu na 100 rođenih djevojčica dolazi 110 dječaka, u Crnoj Gori 109, u Makedoniji 106
Na Balkanu je, kako Gilmoto navodi, "višak" dječaka upadljiv prije svega u albanskim sredinama. "Želja roditelja na neizostavno dobiju muške nasljednike, specifičnost je albanskog kulturnog kruga", smatra ovaj stručnjak. Ova želja međutim, kako ukazuje, nije tipična samo za muslimane, vech i za katolike i pravoslavce u Albaniji.
"Koliko god to saznanje bilo bolno, abortusi u slučaju ženskih fetusa su tamo kulturološki fenomen koji ima korijene u arhaičnom poimanju porodice", smatra pariski stručnjak. To je zato što dječaci zadržavaju porodično ime kojeg se djevojčice udajom najčešće odriču, a tradicionalno je i da se o ostarjelim roditeljima brinu sinovi.
Za vladavine socijalizma u Albaniji je abortus bio zabranjen, a prenatalnih pregleda nije ni bilo, navodi Zidojče cajtung. Nakon sloma režima, abortus je dozvoljen do 12. sedmice trudnoće, a roditeljima je omogućen pristup prenatanoj dijagnostici. Međutim, u toj ranoj fazi trudnoće često je nemoguće sa sigurnošću utvrditi pol bebe.
Pariski stručnjak Gilmoto navodi da "svi ginekolozi u Albaniji znaju da roditelji žele da saznaju pol djeteta" i znaju da često dolazi do abortusa kada se utvrdi da je beba ženskog pola. Da bi se spriječilo da na svijet dođu djevojčice, veoma su rasprostranjeni ilegalni pobačaji, u odmakloj trudnoći.
Razvoj na Balkanu Kristof Gilmoto sa pariskog Instituta za razvoj naziva "alarmantnim". Polna nesrazmjera dovodi do toga da muškarci više nisu u stanju da nađu partnerke i oćene se. Nedostatak žena ne dovodi, kako bi se moglo očekivati, do toga da one budu "mažene i pažene", već upravo obrnuto - nasilje prema ženama raste. U zemljama sa nesrazmjerno većim brojem muškaraca nego žena, kako pokazuje studija Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo UNFPA, rastu nasilje, prostitucija i trgovina ženama.
Polna nesrazmjera dovodi do toga da muškarci više nisu u stanju da nađu partnerke i oćene se
Pored toga povećava se broj prinudnih brakova već u detinjstvu, kao i broj samoubistava medju ženama koje ne mogu da izdrže pritisak da moraju da rode muško dijete. "Zidojče cajtung" smatra da bi problemom ciljnih pobačaja ženskih fetusa na Balkanu morala da se pozabavi i Evropska unija (EU) s obzirom da je Evropska komisija u oktobru preporučila otpočinjanje pregovora o članstvu sa Tiranim, kao i s obzirom na to da je Makedonija kandidat, a Crna Gora već vodi pristupne pregovore.
U Indiji i više drugih azijskih zemalja je ljekarima zabranjeno da prije rođenja utvrđuju pol beba i to saopštavaju roditeljima, ali je zabrana najčešće bez rezultata s obzirom na rasprostranjenu korupciju i u zdravstvu. "Zidojcce cajtung" pisse, pozivajući se na riječi pariskog stručnjaka Gilmota, da samo u azijskim zemljama "nedostaje" više od 117 miliona žena, a širom sveta više od 160 miliona.
"Paradoksalno, ali medicinski napredak vodi do toga da roditelji mogu da ispune tradicionalnu želju da dobiju sina, i do toga da se djevojčice diskriminiušu", piše "Zidojče cajtung".
Albansko ministarstvo zdravlja je krajem 2012. organizovalo savjetovanje na kojem je bio i Gilmoto nakon kojeg je ustanovljena radna grupa koja che se baviti problemom abortusa ženskih fetusa. No, kako ocjenjuje njemački list, čak i ako se povede uspješna akcija protiv ove vrste diskriminacije, negativne posljedice osjećaće se još decenijama.
Bonus video:
