Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa upozorila je da se Evropa suočava sa "civilizacijskim brisanjem" i postavila pitanje da li će određene zemlje moći da ostanu pouzdani saveznici u novom strateškom dokumentu koji stavlja poseban naglasak na ovaj kontinent.
U dokumentu Nacionalne bezbednosne strategije na 33 stranice lider SAD-a je izložio svoju viziju sveta i kako će koristiti vojnu i ekonomsku moć SAD-a da bi je ostvario, prenosi BBC.
Tramp je dokument opisao kao "plan puta" koji će osigurati da Amerika ostane "najveća i najuspješnija nacija u ljudskoj istoriji".
Evropski političari su počeli da reaguju na ovaj dokument, a njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful rekao je da njegovoj zemlji nisu potrebni "savjeti spolja".
Formalnu Nacionalnu bezbjednosnu strategiju obično objavljuje svaki predsjednik jednom tokom svog mandata i ona može poslužiti kao okvir za buduće politike i budžete, kao i signal svijetu gdje leže prioriteti aktuelnog predsjednika.
Ovaj novi dokument ponovo koristi sličnu retoriku kao Tramp u govoru u Ujedinjenim nacijama početkom ove godine, u kojem je oštro kritikovao zapadnu Evropu i njen pristup migracijama i čistoj energiji.
Novi izvještaj dodatno pojačava Trampovu tačku gledišta, pozivajući na obnovu "zapadnog identiteta", borbu protiv stranog uticaja, okončanje masovnih migracija i veći fokus na američke prioritete, kao što je suzbijanje narko kartela.
Fokusirajući se na Evropu, u dokumentu se tvrdi da ako se trenutni trendovi nastave, kontinent bi mogao da postane "nerazpoznatljiv za 20 godina ili manje", a njegovi ekonomski problemi ostati "u sjenci stvarnih i sve ozbiljnijih izgleda da bi moglo doći do civilizacijskog brisanja".
"Daleko je od očiglednog da li će određene evropske zemlje imati dovoljno snažne ekonomije i vojske da ostanu pouzdani saveznici", stoji u dokumentu.
U dokumentu se takođe optužuju Evropska unija i "druga transnacionalna tijela" za sprovođenje aktivnosti koje "potkopavaju političku slobodu i suverenitet", tvrdi da migracione politike "stvaraju sukobe" i pominju drugi problemi kao što su "cenzura slobode govora, suzbijanje političke opozicije, opadanje nataliteta, gubitak nacionalnih identiteta i samopouzdanja".
Nasuprot tome, u dokumentu se pozdravlja rastući uticaj "patriotskih evropskih partija" i kaže da "Amerika podržava svoje političke saveznike u Evropi da promovišu ovo oživljavanje duha".
Trampova administracija je razvila veze sa ekstremno desničarskom partijom AfD u Njemačkoj, koja je od strane njemačkih obavještajnih službi označena kao ekstremna desnica.
Njemački ministar spoljnih poslova Vadeful naglasio je da "Sjedinjene Države jesu i biće naš najvažniji saveznik u NATO savezu. Ovaj savez, međutim, fokusiran je na rješavanje pitanja bezbjednosne politike".
"Vjerujem da se pitanja slobode govora ili organizacije naših slobodnih društava ne tiču strategije, bar kada je riječ o Njemačkoj", dodao je.
Govoreći o invaziji Rusije na Ukrajinu, u dokument se navodi da Evropa pati od nedostatka "samopouzdanja" u svom odnosu sa Rusijom.
Upravljanje evropskim odnosima sa Rusijom zahtjevaće značajnu ulogu SAD-a, stoji u dokumentu, uz dodatak da je osnovni interes SAD-a da okončaju neprijateljstva u Ukrajini.
Trampova adminstracija predložila je plan za okončanje rata, čija je originalna verzija tražila od Ukrajine da preda dio teritorije pod de facto kontrolu Rusije. Međutim, Trampov izaslanik je predstavio modifikovanu verziju u Moskvi. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da se ukrajinske trupe moraju povući iz istočnog Donbasa ili će Rusija to zauzeti silom.
U strategiji Bijele kuće više puta se pominje Zapadna hemisfera i potreba za zaštitom SAD-a od spoljnjih prijetnji.
U dokument se navodi da mora doći do prilagođavanja "naše globalne vojne prisutnosti kako bismo se nosili sa hitnim prijetnjama u našoj hemisferi". Da bi se to postiglo, strategija poziva na premještanje vojnih snaga sa područja koja su manje važna za nacionalnu bezbjednost SAD-a nego što su bila.
Ova promjena prioriteta vojne moći već je vidljiva u Karipskom moru, gdje američka vojska ima sve veće prisustvo i izvodi smrtonosne napade na brodove za koje se tvrdi da prevoze drogu. Najveći ratni brod na svijetu, USS Gerald Ford, trenutno je stacioniran u Karipskom moru zajedno sa svojom udarnom grupom.
Van Zapadne hemisfere, Trampova administracija izdvaja Južno kinesko more kao ključnu pomorsku rutu koja ima velike implikacije za američku ekonomiju, a dokument kaže da će SAD "ojačati i učvrstiti svoje vojne snage u Zapadnom Pacifiku".
SAD takođe poziva na povećanje odbrambenih izdvajanja od strane Japana, Južne Koreje, Australije i Tajvana.
Kaže se da je "sprečavanje konflikta oko Tajvana, idealno očuvanjem vojne nadmoćnosti, prioritet". Kina smatra Tajvan dijelom svoje teritorije i nije isključila upotrebu sile kako bi se "ponovo ujedinila" sa njim.
Strategija takođe govori o potrebama za jačim industrijskim sektorom u SAD-u i smanjenoj zavisnosti od stranih tehnologija, što se poklapa sa nekim od poteza koje je Trampova administracija preduzela kroz globalne carine.
Bonus video:
