Američka administracija je ovakav odgovor obrazložila tvrdnjom da iskaz generala Vesli Klarka ne bi potkrijepio tvrdnje optuženog u vezi sa suštinom i relevantnošću svjedočenja.
Karadžić je tražio informacije o dva sastanka kojima je Klark prisustvovao - sa tadašnjim komandantom Glavnog štaba Vojske RS Ratkom Mladićem, 27. avgusta 1994. u Banjaluci, i 19. avgusta 1995, sa tadašnjim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem, u Sarajevu.
Mladić je, kako ističe Karadžić, "obavijestio generala Klarka da je spreman da pristane na prekid vatre i da jedva čeka da završi rat", a na sastanku u Sarajevu su "Ričard Holbruk i general Klark izjavili da će SAD vojno intervenisati na strani Federacije, ukoliko Srbi ne okončaju rat".
To je, tvrdi Karadžić, "bio motiv da muslimani insceniraju masakr na Markalama 28. avgusta 1995. godine".
U pismu ambasade SAD u Hagu, upućenom Karadžićevom glavnom pravnom savjetniku, američkom advokatu Piteru Robinsonu, navodi se da je general Klark kontaktiran u vezi sa zahtjevom odbrane.
"Klark je rekao da je on izričito pitao Mladića da potpiše mirovni sporazum pripremljen pod vođstvom ambasadora Redmonda i da je Mladić rekao da on to neće uraditi. Klark se "ne sjeća da je na tom sastanku bilo riječi o prekidu vatre", navodi se u pismu.
General Klark dalje je tvrdio da Izetbegoviću "ništa nije obećavao, da nije bio ovlašćen da daje bilo kakva obećanja" i da je sastanku prisustovao "samo da bi postavljao pitanja i prikupljao činjenice i utiske".
"Imajući u vidu informacije dobijene od generala Klarka u vezi sa dva sastanka, njegovo svjedočenje ne bi potkrijepilo tvrdnje Radovana Karadžića u vezi sa njihovom suštinom, niti relevantnošću. Vlada SAD, prema tome, ovoga puta neće odobriti svjedočenje generala Klarka", ističe se u dopisu iz američke ambasade.
Povodom Karadžićevog zahtjeva da mu se dostave svi snimci, bilješke i zapisnici sa dva sastanka, navodi se da su pronađena četiri predmeta koja bi "mogla biti odgovarajuća" i da je američka administracija spremna da ih dostavi ukoliko optuženi obezbijedi izdavanje naloga po pravilu 70, koje predviđa da se dostavljeni materijal neće koristiti u sudnici bez izričitog odobrenja države u čijem su posjedu.
Penzionisani general Vesli Klark je 1994. bio zadužen za planiranje odgovora na sukobe u BiH i obezbjeđivanje podrške NATO trupama na terenu. Od 1997. do 2000. godine, on je bio komandant snaga NATO za Evropu.
U decembru 2003, Klark je bio svjedok optužbe na suđenju bivšem predsjedniku Srbije i SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću.
Bonus video:
