Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u Srebrenici, zatražio je danas od Haškog triubnala da naloži ratnom komandantu Armije BiH u toj enklavi Naseru Oriću da se pred sudom pojavi kao svjedok njegove odbrane.
U podnesku upućenom raspravnom vijeću, Karadžić zahtjeva da Tribunal obaveže Orića na svjedočenje posebnim nalogom (subpoena), zato što je Orić odbio njegov poziv da dobrovoljno svjedoči.
U podnesku je navedeno da je Orić, preko advokata, odbio Karadžićev poziv uz obrazloženje da bi njegov iskaz pred Tribunalom mogao biti samooptužujući, odnosno da bi ga vlasti Republike Srpske mogle iskoristiti u istrazi koju vode protiv Oriža zbog sumnje da je poćinio ratne zloćine.
Orićevo svjedočenje značajno je za Karadžićevu odbranu zbog centralne uloge koju je kao komandant 28. divizije ABiH Orić igrao u vojnim aktivnostima u Srebrenici, 1992-95. Po odbrani, Orić može svjedočiti da "ABiH nikada nije demilitarizovala Srebrenicu, kao što je zahtijevao sporazum sa UN i da su, pošto je Srebrenica postala 'zaštićena zona' UN, njegove jedinice posjedovale i dopremale teško i pješadijsko oružje, skrivajući ga od Unprofora".
Orić može svjedočiti i da je velika količina oružja i municije prokrijumčarena u Srebrenicu početkom 1995. helikopterom iz okoline Žepe, piše u Karadžićevom podnesku.
Napadi iz Srebrenice na srpska sela 1992-95, uključujući i one neposredno prije ofanzive Vojske Republike Srpske na grad u julu 1995, takođe bi, po odbrani, mogli biti tema Orićevog svjedočenja.
"Mnogi civili su brutalno ubijeni u tim napadima". "General Orić može, takođe, svjedočiti i da su se jedinice ABiH često pozicionirale blizu posmatračkih punktova Unprofora i otvarale vatru u namjeri da navuku vatru bosanskih Srba na osoblje UN i izazovu međunarodnu intervenciju u svoju korist", tvrdi Karadžićeva odbrana.
Ukoliko bude svjedočio, Orić može da potvrdi i da je veliki dio humanitarne pomoći dostavljene za civile u Srebrenici uzimao za svoju vojsku. Kao obrazloženje za zahjtev da Orić svjedoči, Karadžić navodi i da Orić može pružiti "insajderske informacije o tome da je bosanska vlada žrtvovala Srebrenicu i njene stanovnike kao dio strategije da dobije djelove Sarajeva koje je željela" u okviru rješenja za obustavu rata.
"Svjedočenje generala Orića je relevantno za dokazivanje da je Karadžić imao legitimni vojni razlog da naredi napad na Srebrenicu, kako bi prekinuo komunikaciju između Srebrenice i Žepe i okončao napade iz zaštićenog područja", piše u podnesku.
Orićevo svjedočenje biće od pomoći Karadžiću da "negira tvrdnje tužilaštva da je napad na Srebrenicu bio dio udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bila deportacija i ubistvo Muslimana u namjeri da se unište kao etnička grupa", naglasila je odbrana.
O zahtjevu Karadžića da sud Orića obaveže da svjedoči u njegovu odbranu, naknadno će odlučiti vijeće predsjedavajućeg sudije O Gon Kvona (O-gon Kwon).
Haški tribunal je 2008. oslobodio Orića krivice za zločine nad Srbima u Srebrenici i okolini, usvojivši njegovu žalbu na prvostepenu presudu kojom je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Prvostepenom presudom, Orić je 2006. bio proglašen krivim zato što nije spriječio zlostavljanje i ubistva zarobljenika u srebreničkoj policijskoj stanici između decembra 1992. i marta 1993. Budući da je od hapšenja 2003. bio u pritvoru Tribunala u Sheveningenu, Orić je odmah poslije prvostepene presude 2006. bio pušten na slobodu.
Bonus video:
