KAKO ZARADITI

Prilika za sezonski posao: EU otvara tržište za radnike iz trećih zemalja

Prema procjenama Evropske komisije, svake godine u zemljama Evropske unije radi više od 100.000 stranih sezonskih radnika
56 pregleda 0 komentar(a)
sezonski posao, Foto: Zena.hr
sezonski posao, Foto: Zena.hr
Ažurirano: 02.07.2012. 07:37h

Evropska unija je početkom juna objavila Direktive o sezonskom zapošljavanju, kojom će se tržište rada Evropske unije otvoriti za sezonske radnike iz trećih zemalja.

Direktivom se na jedinstven način regulišu prava radnika u svim zemljama Evropske unije, čime će biti osigurana osnovna prava radnika kao što su ugovor o radu, definisano radno vrijeme, definisan iznos plate, kaže za Radio Slobodna Evropa Boris Pupić iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Pupić navodi da će na ovaj način prvi put na nivou čitave EU biti regulisan sezonski rad.

"Do sada je sezonski rad svaka država zasebno regulisala – pored tog jednog zakona koji je obavezan za sve članice. Ostajala je mogućnost da sve države članice same definišu šta je za njih sezonski rad, odnosno, da na osnovu toga prikupljaju sezonsku radnu snagu na svojim tržištima rada", kaže on.

Prema riječima Pupića, sada će svaki radnik morati da ima ugovor o radu sa jasno preciziranim brojem radnih sati, sa jasno preciziranom naknadom koju je poslodavac dužan da isplaćuje, imaće mogućnost da koristi socijalna prava u državi EU u kojoj radi, znači, sva socijalna prava, osim onih vezanih za zapošljavanje –ali će moći da se učlani u sindikat i na osnovu toga da ostvari neka svoja prava.

Direktiva omogućava jednostavnije dobijanje radne dozvole za strance u zemljama EU, ističe Pupić.

"Zakon omogućava da lakše dobijaju dozvole boravka odnosno radne dozvole po osnovu sezonskog rada, zatim da tu dozvolu mogu automatski da produže na još šest mjeseci, ukoliko je potrebno. Čak se razmatraju neke mogućnosti da se olakša pristup radnoj snazi u nekom setu godina, recimo tri godine, tako da, ukoliko bi poslodavci iskazali potrebu za poslom koji bi trajao, recimo, tri godine, da bi ljudi mogli dobijati poslove po okončanju jedne godine sezonskog rada, automatski i na druge dvije godine".

Prema procjenama Evropske komisije, svake godine u zemljama Evropske unije radi više od 100.000 stranih sezonskih radnika. Tradicionalno, to su uglavnom radnici potrebni za rad tokom poljoprivredne sezone, ugostitelji i turistički radnici, te nešto manje radnika na građevini.

"Što se tiče samih zanimanja – traže se različiti profili. Kad govorimo o nižim kvalifikacijama, radnici se odlučuju da odlaze u Evropsku uniju u nadi da će tamo naći posao. Često se taj posao i ne bira. Treba napomenuti da jedan dio radnika sa perifernih dijelova EU napušta samu EU, odlazi dalje. I oni traže posao, na primjer, iz Španije spominje se jedan trend odlaska radnika u Južnu Ameriku.

U nekim dijelovima Evropske unije situacija nije baš sjajna, posebno se posljednjih nekoliko godina ta konkurencija sa radnim mjestima zaoštrava, tako da radnici koji odlaze odavde moraju biti spremni da rade poslove koje vjerovatno drugi ne žele da rade, ili po cijenama koje drugi ne žele, ili moraju imati stručnost koju drugi radnici u EU nemaju“, kaže Ognjen Đukić, programski direktor Centra za istraživanja i studije GEA iz Banje Luke.

Najveći broj sezonskih radnika iz Bosne i Hercegovine odlazi na rad u Crnu Goru i Hrvatsku, gdje najčešće rade u ugostiteljstvu i na građevini. BiH nema sporazume o sezonskom zapošljavanju sa ovim zemljama, piše RSE, pa najveći broj sezonskih radnika odlazi samostalno, zbog čega rade na crno.

Preporučujemo za Vas