Nekoliko hiljada građana Srbije do sada je dobilo državljanstvo Mađarske, a oko 50.000 je podnijelo zahtjev za to, izjavio je predsjednik Nacionalnog savjeta Mađara u Srbiji Tamaš Korhec.
Na skupu "Srpsko-mađarski odnosi - Put naprijed" u Beogradu, on je rekao da zahtjeve ne podnose samo Mađari iz Vojvodine, već i pripadnici drugih manjina iz Vojvodine, kao i Srbi.
Uslov za dobijanje državljanstva je da je predak podnosioca zahtjeva bio Mađar i da onaj ko podnosi zahtjev govori mađarski.
"Zakonski standardi u Srbiji za zaštitu manjina su viši nego u okolnim zemljama", kazao je Korhec, dodavši da je problem to što se zakoni ne primjenjuju dovoljno, prenio je portal EurAktiv Srbija.
"Zakoni se ne primjenjuju jer nadležna ministarstva nemaju "administrativni kapacitet" da se bave manjinama, a republički budžet često ne predviđa novac za manjine", rekao je Korhec.
"Problemi su i nedostatak adekvatne sudske zaštite i "volja političke elite" u Beogradu", dodao je Korhec.
Dobre institucije
Kako je rekao, mađarska manjina u Srbiji ima dobre institucije koje u posljednjih 10 godina imaju "tendenciju da se povećavaju": više od 130 škola sa nastavom na mađarskom, četiri pozorišta na tom jeziku, fakultet, biblioteka i druge institucije.
Mađarska manjina je, kako je ocijenio, integrisana u politicki sistem Srbije što potvrđuje šest mađarskih stranaka od kojih najveću podršku ima Savez vojvođanskih Mađara.
U Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2002. godine, živi oko 300.000 Mađara
"Mađari su manje obrazovani i ekonomski i društveno su inferiorni u odnosu na Srbe ili prosek u Srbiji", ocijenio je Korhec u govoru.
Po podacima koje je iznio, učešće Mađara u ukupnom broju stanovnika Srbije se konstantno smanjuje poslednjih devedeset godina.
U Srbiji, prema popisu stanovništva iz 2002. godine, živi oko 300.000 Mađara, uglavnom u regionu Bačke i sjevernog Banata.
Bonus video:
