Trampov poklon Pekingu na račun Tajvana

Time što je prodaju američkog oružja Tajvanu predstavio kao adut u pregovorima s Kinom, predsjednik SAD Donald Tramp je kineskom lideru Siju Đinpingu praktično dao poklon u njegovim nastojanjima da potkopa tajvansku vladu, ocjenjuje “Njujork tajms”.

Kineski državni mediji su juče iskoristili Trampove komentare kako bi poslali poruku domaćoj javnosti i Tajvanu: da se na SAD ne može računati da će braniti Tajvan, ostrvo koje Peking smatra svojom teritorijom.

Predsjednik Tajvana Laj Čing-te, koji je često meta oštrih napada Pekinga, i njegova Demokratska progresivna partija više ne mogu računati na “bezuslovno povlađivanje” SAD, objavio je kineski list “Global tajms”.

“Bezbjednost se ne može kupiti nabavkom oružja. Ako postanete pion, samo će vas iscijediti do kraja”, rekao je juče pukovnik Đijang Bin, portparol kineskog Ministarstva nacionalne odbrane, govoreći o Tajvanu.

Trampovi komentari su objavljeni tokom vikenda pošto je u petak okončao samit sa Sijem u Pekingu. On je kazao da zasad odlaže odluku o paketu oružja za Tajvan vrijednom oko 14 milijardi dolara i opisao ga kao “veoma dobar pregovarački adut” koji bi se mogao iskoristiti u odnosima s Pekingom.

“Držim to na čekanju i zavisi od Kine”, rekao je u intervjuu za Foks njuz. Nije odmah bilo jasno šta Tramp želi da Kina učini zauzvrat.

SAD su na samit otišle nadajući se da će ubijediti Kinu da učini više kako bi navela Iran da ponovo otvori Hormuški moreuz. Tramp je kasnije kazao da je sa Sijem razgovarao o Iranu, ali detalji tih razgovora nijesu objavljeni.

Kina je vršila pritisak na Iran da pregovara sa SAD i pozvala da Hormuški moreuz bude otvoren.

Međutim, po ocjeni “Njujork tajmsa,” Peking ima snažne strateške razloge da izbjegne da se izričito svrsta uz SAD i Izrael protiv Irana, svog partnera na Bliskom istoku, u ratu za koji je više puta poručio da nije trebalo da se dogodi.

Bao Čengke, istraživač Šangajskog udruženja za proučavanje odnosa dvije obale, kaže da Kina, čak i kada bi bila spremna da iskoristi uticaj na Teheran, ne bi željela da se to protumači kao otvorena razmjena za američke ustupke oko Tajvana.

“On je sklon da se ponaša kao biznismen, da pitanja posmatra kroz prizmu sklapanja poslova”, rekao je Bao o Trampu. “Ali tako čvrsto povezivanje ta dva pitanja zaista nije izvodljivo.”

Ako bi Tramp suspendovao paket vrijedan 14 milijardi dolara ili smanjio količinu i sofisticiranost oružja, Kina bi mogla odgovoriti na nekoliko načina, rekao je Sin Ćijang, direktor Centra za studije Tajvana na Univerzitetu Fudan.

Na primjer, Kina bi mogla kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda i Boingovih aviona, rekao je profesor Sin.

Tramp i Boing su već saopštili da je Kina pristala da naruči 200 aviona te kompanije. Trampova administracija je u nedjelju takođe saopštila da je Kina pristala da 2026, 2027. i 2028. godine kupuje najmanje 17 milijardi dolara američkih poljoprivrednih proizvoda godišnje, dok bi za ovu godinu taj iznos bio obračunat srazmjerno preostalom periodu.

Peking ima snažne strateške razloge da izbjegne da se izričito svrsta uz SAD i Izrael protiv Irana

Zvaničan stav Pekinga je da je Tajvan unutrašnje pitanje Kine i da je svaki nastavak američke prodaje oružja tom ostrvu neprihvatljiv. Ali Peking umije da bude i pragmatičan, rekao je Sin.

“Kina nikada nije željela da prodaju oružja Tajvanu tretira kao adut u pregovorima sa SAD”, rekao je. “Ali, realno gledano, svako pitanje u suštini može postati adut u međunarodnim odnosima ili nadmetanju velikih sila.”

“Tajms” ističe da je Peking, na neki način, već izvukao korist iz Trampovog manevra.

Trampove izjave sugerišu da je djelimično prihvatio kinesko predstavljanje Laja kao opasnog separatiste koji pokušava da uvuče SAD u rat, navodi list. Laj i njegova vlada tvrde da je Tajvan u stvarnosti već nezavisan i da je Peking taj koji se ponaša agresorski.

Tramp je takođe doveo u pitanje da li bi SAD mogle uspješno da priteknu Tajvanu u odbranu u slučaju rata. “Ne želim da neko krene putem nezavisnosti, a onda, znate, da mi treba da putujemo 9.500 milja da bismo vodili rat”, rekao je.

Nejasnoće u vezi s Trampovim komentarima o “nezavisnosti”, koje Bijela kuća nije dodatno pojasnila, izazvale su raspravu na Tajvanu o tome da li je on time poručio da se aktivno protivi formalnom proglašenju nezavisnosti, navodi Rojters.

Tajvanska vlada nije najavila planove da proglasi novu državu različitu od Republike Kine, što je formalni naziv Tajvana. Laj je u nedjelju ponovio stav da je Republika Kina već nezavisna država koja ne pripada Pekingu i da “ne postoji takozvano pitanje nezavisnosti Tajvana”.

“Ispravno tumačenje trebalo bi da bude: Tramp ne želi da bilo koja strana preduzme jednostran potez koji bi primorao SAD da se uključe u sukob”, rekao je Caj Jung-hsjang, profesor na tajvanskom Nacionalnom univerzitetu Čung Čeng.

Minsin Pej, profesor na koledžu Klermont Makena koji proučava politiku kineskog rukovodstva, rekao je: “Mislim da Si Đinping vjeruje da je na ovom samitu uspio u jednom pogledu - da Trampa edukuje o Tajvanu.”

“U očima Kineza, Trampovi komentari o pitanju Tajvana predstavljaju ogroman proboj”, rekao je Vang Ven, bivši kineski novinar iz Pekinga, koji je sada profesor na pekinškom Univerzitetu Renmin.

Pojedini analitičari su ocijenili da Peking može steći određenu prednost već i samim tim ako Tramp dovoljno dugo bude odlagao bilo kakvo odobrenje.

“Pitanje je da li će prodaja vrijedna 14 milijardi dolara, koja je na čekanju, biti odložena nedjeljama, mjesecima ili duže”, rekao je Kreg Singlton, viši direktor Programa za Kinu u Fondaciji za odbranu demokratija u Vašingtonu. “Dugotrajno odlaganje, naročito ako bi bilo posljedica protivljenja Pekinga, otvorilo bi mnogo ozbiljnija pitanja o pouzdanosti američkog odvraćanja.”

Glavna tajvanska opoziciona stranka, Nacionalistička partija, koja se zalaže za tješnje veze s Kinom, iskoristila je ovaj trenutak da ustvrdi da je predsjednik Laj gurnuo ostrvo u opasnu poziciju - Peking mu ne vjeruje, a na Vašington se ne može osloniti.

“Vjerujem da samit Tramp-Si predstavlja prekretnicu za Tajvan”, rekao je Su Či, bivši visoki zvaničnik koji je radio u administracijama Nacionalističke partije. “Naš veliki brat, Amerika - žao mi je - trenutno ima previše problema i jednostavno ne može da se brine o nama ovdje.”

Laj i njegovi zvaničnici tvrde da Trampovi komentari ne mijenjaju odnose. Oni su ukazali na djelove Trampovih izjava, uključujući tvrdnju da se u politici prema Tajvanu “ništa nije promijenilo”. Takođe su se pozvali na izjave zvaničnika Trampove administracije, uključujući američkog trgovinskog predstavnika Džejmisona Grira, da politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena.

“Mislim da tajvanska javnost nema razloga za brigu”, rekao je novinarima Čen Ming-či, zamjenik ministra spoljnih poslova Tajvana. “Vjerujem da se američke bezbjednosne obaveze prema nama i naši bilateralni ekonomski i trgovinski odnosi održavaju kao i ranije.”

Tajvan bi pozdravio direktan razgovor Trampa i Laja

Predsjednik SAD je nakom samita sa Sijem nagovijestio i da bi mogao razgovarati sa predsjednikom Tajvana.

Čen je juče takođe rekao da bi Tajvan pozdravio direktan telefonski razgovor Trampa i Laja, ukoliko je američki predsjednik zaista sugerisao da je spreman na takav kontakt, prenio je Rojters. Takav razgovor imao bi posebnu težinu, jer se aktuelni američki predsjednik i tajvanski lider nijesu direktno čuli od 1979, kada su SAD prebacile diplomatsko priznanje s Tajpeja na Peking.

“Naravno, pitali bismo i: znači li to, na osnovu onoga što ste rekli, da želite da razgovarate s našim predsjednikom? Ako kaže da, treba li onda da napravimo odgovarajuće pripreme? Veoma se nadamo takvoj prilici”, dodao je Čen.

Portparol Stejt departmenta je rekao da, kako je poručio državni sekretar Marko Rubio, “naša politika prema Tajvanu ostaje nepromijenjena”. Nije iznio detalje.

Vašington je tradicionalno najvažniji međunarodni oslonac Tajvana i glavni dobavljač oružja, a prema Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. obavezan je da ostrvu obezbijedi sredstva za samoodbranu. Čen je rekao da ne može komentarisati kupovine oružja koje su na čekanju, ali je dodao da takva prodaja otvara radna mjesta u SAD.

“Naše odbrambene potrebe su hitne”, dodao je. “Zato mislim da su nam, u kontekstu prijetnje iz Kine, ta sredstva potrebna što je prije moguće.”