Kako je najavljeno iz Ministarstva spoljnjih i evropskih poslova koje je organizator skupa, prisutnima će se večeras obratiti predsjednik Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem, premijer Zoran Milanović, ministarka spoljnjih i evropskih poslova Vesna Pusić i ambasador Danske u Hrvatskoj Bo Erik Veber u svojstvu predstavnika zemlje koja trenutno predsjedava Evropskom unijom.
Hrvatsku nezavisnost od bivše SFRJ 15. januara 1992. priznalo je 12 članica tadašnje Evropske zajednice, a tog dana Hrvatska je uspostavila diplomatske odnose sa Njemačkom koja je uz Vatikan odigrala bitnu ulogu u priznavanju Hrvatske i podstakla ostalih 11 članica EZ-a da priznaju njen suverenitet.
Osim 12 zemalja tadašnje EZ, Hrvatsku su 15. januara 1992. priznale i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švajcarska.
Prva država koje je priznala Hrvatsku kao samostalnu državu bio je Island 19. decembra 1991, a istog dana takvu je odluku objavila i Njemačka, ali je odlučila da će njeno priznanje stupiti na snagu 15. januara 1992. zajedno sa ostalim članicama EU.
Vatikan je Hrvatsku priznao 13. januara 1992, što je u posebnom dokumentu najavio još 20. decembra 1991. Dan nakon Vatikana Hrvatsku je priznao i San Marino.
Hrvatsku su prije decembra 1991. priznale i Slovenija, Litvanija, Ukrajina, Latvija i Estonija, ali one u to vrijeme ni same nisu bile međunarodno priznate.
Do kraja januara 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam zemalja - Finska, Rumunija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija, dok je prva azijska i islamska zemlja, ako se ne računa Turska, koja je priznala Hrvatsku bio Iran, a prva afrička Egipat.
Do primanja u UN 22. maja 1992, Hrvatsku su priznale Rusija, Japan, SAD, Izrael i Kina.
Josipović: Hrvatska prevazišla početne probleme
Hrvatska je u početku državnosti imala problema sa demokratskim standardima, ratnim zločinima i privatizacijom, ali je vremenom postajala bolja, izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović povodom današnje 20. godišnjice međunarodnog priznanja nezavisne Hrvatske.
Ivo Josipović, treći predsjednik Hrvatske
"U prvoj fazi državnosti imali smo ozbiljnih problema s određenim demokratskim standardima, imali smo ratne zločine za vrijeme Domovinskog rata, transformaciju i privatizaciju koja je često bila nezakonita, a nekad i duboko nemoralna", izjavio je sinoć u Dnevniku HTV-a Josipović povodom 20 godina od međunarodnog priznanja.
Hrvatski predsjednik je kazao i da su "uvijek odgovorni oni koji sprovode vlast". "Bilo je i dobrih stvari, istorija nije crno-bijela, postajali smo bolji", rekao je Josipović.
On je ocijenio da je međunarodno priznanje Hrvatske bio veliki podsticaj, jer je tada Hrvatska dobila moralnu podršku i međunarodno pravno priznate mehanizme sopstvene odbrane.
Josipović je naveo da je Hrvatska i ranije mogla da postane članica EU da su ranije sprovedene reforme, ocijenivši da je politika ta koje je donekle usporavala put u Evropu, ali da je posljednjih godinu-dvije učinjen izuzetan napor kada su promijenjeni brojni zakoni i vođena intenzivna borba protiv korupcije.
Upitan šta znači ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, Josipović je odgovorio da to označava novi početak, i svim evroskepticima i evrofilima poručuje da EU "nije ni raj ni pakao".
"Očekujem da će nam biti bolje, ali to ćemo uspjeti samo ako budemo znali da iskoristimo mehanizme koje EU nudi", rekao je i naglasio da očekuje uspjeh referenduma o pristupanju EU, koji je zakazan za 22. januar.
Bonus video:
