Vehabije na Balkanu mogu napraviti i veće probleme

"Oni u ovom trenutku još ne mogu preokrenuti poredak, ne mogu izazvati građanski rat, ne mogu ništa više do onog što sada čine, a to su terorističke akcije", kazao je Simeunović
89 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 29.10.2011. 18:43h

Međunarodni ekspert za pitanja terorizma profesor Političkih nauka u Beogradu Dragan Simeunović ocijenio je da je ekstremistički pokret vahabita rastuća opasnost na Balkanu što pokazuje i napad na ambasadu SAD u Sarajevu.

"Oni u ovom trenutku još ne mogu preokrenuti poredak, ne mogu izazvati građanski rat, ne mogu ništa više do onog što sada čine, a to su terorističke akcije", kazao je Simeunović Tanjugu.

Međutim, ukoliko se nastavi njihovo napredovanje i bude povećavao broj pristalica, što je moguće zbog finansijske podrške Saudijske Arabije, onda se mogu očekivati i veći problemi na Balkanu, kazao je on.

To su, prvenstveno sukobi među samim muslimanima, teške terorističke akcije u gradovima s hrišćanskim stanovništvom, kao i akcije protiv stranih diplomata i stranaca uopšte, rekao je Simeunović.

Napad u Sarajevu nije iznenađenje

On je objasnio da je takvo djelovanje "neka vrsta oporuke Osame Bin Ladena, koji je prije nekoliko godina isplanirao ovu vrstu terorizma koji niče na tlu Evrope i SAD, gdje se muslimani, bilo da tu žive vjekovima, bilo da su doseljenici, radikalizuju putem Interneta i na druge načine, preko određenih vjerskih ekstremista u džamijama i sličnim centrima."

"Sve u svemu to je jedna dosta jaka, iako relativno mala vjerska zajednica", rekao je on.

Simeunović smatra da napad vehabije Melvida Jašarevića na američku ambasadu u Sarajevu nije i ne može biti iznenađenje za poznavaoce prilika na Balkanu.

"Siguran sam da niz obavještajnih službi nadzire BiH upravo zbog vjerskog ekstremizma koji tamo napreduje među vehabijama, ali to se odnosi i na dijelove Srbije u kojima oni postoje" kazao je Simeunović.

On je naveo da su vehabije od građanskog rata prisutne na tlu BiH, na području Sandžaka i Kosova i Metohije u Srbiji, kao i u Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.

"Srpska policija je prije nekoliko godina odlučno reagovala i spriječila terorističke napade manje naoružane grupe vehabija kada je u akciji na planini Ninaja likvidiran i njihov vođa", podsjetio je Simeunovih.

Ekstremisti među vehabijama imaju i šire političke ciljeve, bore se protiv SAD i zapadne Evrope, ali i hrišćanstva i hrišćana u cjelini.

"Sve u svemu to je jedna dosta jaka, iako relativno mala vjerska zajednica", rekao je on i ukazao da se, za razliku od Saudijske Arabije, gdje je vahabizam državna religija, ova zajednica kod nas očituje kao ekstremna, prije svega, za muslimane koje prisiljava da vjeruju na način kako je to pripisivao njihov učitelj Vahab u 18. vijeku.

Ekstremisti među vehabijama imaju i šire političke ciljeve, bore se protiv SAD i zapadne Evrope, ali i hrišćanstva i hrišćana u cjelini koje sve zajedno doživljavaju kao neprijatelje, objasnio je Simeunović i dodao da se taj pokret pravilno naziva vahabitski, a ne vehabijski.

"Otuda vahabiti na tlu Evrope predstavljaju problem i dobro su nadizrani, rekao je on upozorivši da, s druge strane, "zbog toga ne treba upasti u neku vrstu histerije."

Nisu ekstremisti dok ne planiraju nasilne akcije

"Vahabizam, kao i svaki drugi vjerski pokret ima pravo da bude registrovan, da postoji" kazao je on i objasnio da sve dok " ne planira i ne vrši nasilje, takav vjerski pokret ne može biti smatran ni za ekstremistički, a kamoli za teroristički."

Prema međunarodnim standardima i principima UN koji garantuju slobodu vjeroispovijesti, praktikovanje vahabističke verzije islama ne može biti zabranjeno" naveo je Simeunović koji je regionalni konsultant svjetske organizacije za pitanja nasilja.

On smatra da troristički akt koji se dogodio u Sarajevu neće dovesti do zabrane vahabizma iz prostog razloga što svi vahabiti nisu ekstremisti. Među njima postoje ekstremisti i nisu rijetki. Međutim, ni svi oni koji su verbalni ekstremisti, nisu teroristi", ukazao je Simeunović.

Političari smatraju da bi bilo koji radikalan potez u smislu potpunog iskorjenjivanja vahabizma donio više štete nego koristi. Organi bezbjednosti koji se sukobljavaju s vahabitima vjerovatno bi imali nešto oštriji stav od političara, ali oni ne donose konačne odluke, tako da se sve svodi na nadzor i prevenciju, zaključio je prof. Simeunović.

Galerija

Bonus video: