sad žele oštrije

Amerika ljuta na EU zbog Milorada Dodika

U kuloarima se govori da je Amerika vrlo ljuta na Brisel zbog onog što se u Vašingtonu vidi kao popuštanje Miloradu Dodiku i propuštanje da mu se da lekcija.
61 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 13.05.2011. 19:38h

Visoki predstavnik EU za bezbjednost i spoljnu politiku, Ketrin Ešton, uspjela je da se dogovori sa predsjednikom srpskog entiteta u BiH da povuče odluku o referendumu koji se ticao jurisdikcije institucija Suda i Tužilaštva BiH i u Republici Srpskoj.

EU je ponudila Miloradu Dodiku "strukturni dijalog", koji bi započeo u junu u Briselu, a njime bi predsjedavao komesar Štefan File.

Direktor u Diplomatskoj službi EU, Miroslav Lajčak, rekao je večeras, na povratku iz Sarajeva i Banja Luke, da "EU nije dala nikakve koncesije niti obećanja Miloradu Dodiku," nego da je on sam uvidio korist od tog evropskog mehanizma".

Što je mogla reći Ketrin Ešton Miloradu Dodiku, a da on, naglo, odustane od referenduma, i pripitomi se toliko da pristane na dugotrajan, uredan, evropski proces "strukturnog dijaloga", bez koncesija i obećanja?

Dodik će uticati na Narodnu skupštinu RS da izmjeni odluku o referendumu koji je već zakazan.

Najgori problem na Balkanu

Ovime je napravljen jedan korak u rješavanju krize u BiH, koja je i politička i institucionalna. BiH već sedam mjeseci, od izbora, nema Vladu, "niti je formiranje Vlade blizu, niti se zna ko bi trebalo da sačinjava Vladu", rekao je Lajčak.

Na to se dodala prijetnja referendumom koja je bila jako oštro kršenje Dejtonskog sporazuma.

Eštonova i Lajčak su proveli jutro u Sarajevu, zatim nekoliko sati u Banja Luci, zatim opet u Sarajevu, razgovarajući naizmjenično sa bošnjačkim liderima Lagumdžijom i Tihićem, a onda sa Dodikom.

Ali, jedan drugi razgovor, sa šefom OHR-a Inckom, pokazao je ozbiljne razlike u shvatanjima u međunarodnoj zajednici kako prići BiH koju se svuda navodi kao najgori bezbjednosni problem na Balkanu, a pogotovo razlike između Evrope i Amerike.

Bojkot je Dodikov adut

Valentin Incko, pod pritiskom nekih zemalja iz Savjeta za implemetnaciju mira koji je najviše međunarodno tijelo koje se brine za BiH, zalagao se za vrlo tvrd pristup Dodiku.

Ketrin Ešton je provela čak tri sata sa Inckom, uoči svog puta u Banja Luku, u kojem ga je, podsjećala da on zastupa i EU, a ne samo PIC, a da je stav većine zemalja EU, "mekši pristup" Dodiku.

Jedan drugi diplomata dodao je da su se Ketrin Ešton i Miroslav Lajčak iznenadili "što ne samo u Banja Luci, nego niti u Sarajevu nisu vidjeli da je prisutna svijest da bi Vlada trebalo da se osnuje, kao neko nerazumijevanje koliko je to važno"

Amerika i Britanija, kao i Holandija, bile su za vrlo oštro postupanje.

Stejt Dipartment i Forin Ofis željeli su, u slučaju da predsjednik RS ne popusti, da Valentin Incko smijeni predsjednika Republike Srpske, i po potrebi, upotrijebi i druge sankcije, iz reportoara koje mu, kao šefu OHR, pružaju bonska ovlašćenja.

Ali, skoro sve druge zemlje EU, pitale su se "šta dalje, šta ako bi, ako se udare sankcije Dodiku, došlo do još težih konfrontacija? Što ako bi Dodik, koji iza sebe ima skoro cijelo glasačko tijelo RS, odlučio da bojkotuje sve državne institucije i ako se kriza dodatno produbi?"

Što je ako nijesu koncesije?

Stejt Dipartment i Diplomatska služba EU su "u stalnoj komunikaciji" oko BiH, rekao nam je evropski izvor. Ali, u kuloarima se govori da je Amerika vrlo ljuta na Brisel zbog onog što se u Vašingtonu vidi kao popuštanje Miloradu Dodiku i propuštanje da mu se da lekcija. Sjedinjene Države su u posljednje vrijeme opet vrlo aktivne u Bosni.

Što je mogla reći Ketrin Ešton Miloradu Dodiku, a da on, naglo, odustane od referenduma, i pripitomi se toliko da pristane na dugotrajan, uredan, evropski proces "strukturnog dijaloga", bez koncesija i obećanja?

Svakako, ustrajavanje na odluci o referendumu, štetilo bi takođe i Borisu Tadiću, odnosno planovima Srbije da do kraja godine dobije kandidaturu - a možda čak, zajedno s Crnom Gorom, i obećanje pregovora o članstvu. Referendum bi politički komplikovao Tadićev plan, jer bi se, pogotovo jer je predizbiorna godina, osjećao obaveznim prema Srbima u BiH, a s druge strane, EU bi ga pritiskala da "proevropski" utiče na Dodika.

No, ne samo EU, nego i bi Sjedinjene Države pravile probleme, i to i RS, i Srbiji. Cijena referenduma bila bi vrlo visoka.

Nema svijesti da je vlada potrebna

Prioritet za EU je formiranje Vlade na državnom nivou, kako bi, jer to je plan, mogli dati BiH kandidaturu - to je jedina zemlja u regionu koja se praktično gura prema kandidaturi, pa su čak i kriterijumi koje mora ispuniti vrlo niski - formiranje proevropske Vlade na državnom nivou i povinovanje presudi Strasburškog suda o izmjenama Ustava, kako bi i manjine, a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, mogli biti birani u najviša državna tijela. Ideja iz Brisela jeste da bi se za BiH uslovi pooštravali u toku procesa integracija.

Jedan drugi diplomata dodao je da su se Ketrin Ešton i Miroslav Lajčak iznenadili "što ne samo u Banja Luci, nego niti u Sarajevu nisu vidjeli da je prisutna svijest da bi Vlada trebalo da se osnuje, kao neko nerazumijevanje koliko je to važno".

Strukturni dijalog sličan je dubinskoj analizi legislative koju prolaze kandidati kad dobiju pregovore s EU. Identifikovaće se sporne tačke, procijeniti opravdanost argumenta, a rezultat, objavljen u Izvještaju o napretku, što je najvažniji godišnjih dokument preko kojeg Brisel komunicira sa zapadnobalkanskim zemljama, biće obavezujući.

Galerija

Preporučujemo za Vas