HEJ SLOVENI

Nekada ih je bilo milion, a danas su Jugosloveni izumiruća vrsta

U Hrvatskoj je popis stanovništva u aprilu, u Srbiji je odložen za oktobar, a u BiH se ne zna da li će ga uopšte biti
91 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 15.03.2011. 09:18h

Dvadeset godina nakon raspada SFRJ i popisa stanovništva iz 1991, u kojem se oko milion ljudi izjasnilo kao Jugosloveni, istraživali smo gdje su danas ti ljudi i šta je ostalo od njihovog jugoslovenstva.

U Hrvatskoj je popis stanovništva na dnevnom redu u aprilu, u Srbiji je odložen za oktobar, a u Bosni i Hercegovini se ne zna da li će ga uopšte biti. U toj državi, naime, popisa stanovništva nakon završetka rata nije ni bilo.

Jugosloveni kao antinacionalistička kategorija

Među Jugoslovenkama je i Maja Rogić, Novosađanka koja je rođena tek godinu dana prije smrti Josipa Broza Tita, doživotnog predsjednika bivše države. Otkuda je onda Maja Rogić Jugoslovenka i dan-danas?

"Osjećam se da sam Južni Sloven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, porijeklom Hercegovac i tako dalje"

Ni Goran Behmen iz Sarajeva ne mari za nacionalnu pripadnost.

"Ako me pitate o mom nacionalnom izjašnjavanju, onda ću vam reći da se izjašnjavam onako kako se osjećam: a osjećam se da sam Južni Sloven, Bosanac i Hercegovac. Tome možemo još dodati da sam Sarajlija, porijeklom Hercegovac i tako dalje".

Ideja je mrtva?

Biljana Kasić, profesorka zagrebačkog Filozofskog fakulteta, smatra da je ideja jugoslovenstva danas manje-više nepostojeća.

Nacionalistima niti u jednoj novonastaloj državi naprosto ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugosloveni

Aleksej Kišjuhas, sociolog sa novosadskog Filozofskog fakulteta, pak, smatra da ideja može i da se oživi.

"Postoji neka vrsta nostalgije za tim vremenima. I ta nostalgija je razumljiva jer postoji i u istočnoevropskim zemljama. Iz tih razloga, smatram da, ukoliko bi postojala neka vrsta inicijative za očuvanje tog identiteta, on ne bi nužno propao".

Prema Kišjuhasovim riječima, nacionalistima niti u jednoj novonastaloj državi naprosto ne odgovara da se ljudi izjašnjavaju kao Jugosloveni, zbog čega se često s te strane čuju gunđanja da Jugosloveni ne mogu ni da budu priznati kao nacionalna manjina.

"Danas biti Jugosloven je zaista jedna subverzivna identifikacija. Zbog odsustva države-nacija, ona je kao takva prije svega antinacionalna identifikacija i insistira prije svega na jednom multinacionalnom principu, koji je karakterisao taj jugoslovenski prostor kao takav".

Jugoslovenski identitet

"Ne možete reći da je "Ekatarina Velika" samo srpski bend, on je jugoslovenski. Isto tako, "Bijelo dugme", iako je sarajevsko, ono nije samo bosanskohercegovačko. Ono je i bosanskohercegovačko i srpsko i hrvatsko i makedonsko. Odnosno, ono je postalo simbol jednog pokreta koji se zvao "Eks-Ju-rok".“

I mirovni aktivista iz Zagreba Ognjen Tus misli da je saradnja među bivšim jugoslovenskim republikama otvorena.

"A naravno i ova kulturna, jer je to jezik koji je svima razumljiv na ovom prostoru. Samim tim teško je i zatvoriti te granice za razmjenu ideja. I ti ljudi koji imaju potrebu da razmjenjuju ideje, oni će se uvijek družiti, kako god se zvali".

Biljana Kasić smatra da dodatna motivacija za jugoslovenstvo izvire iz nostalgije za ekonomski bogatijom prošlošću nekadašnjih naroda i narodnosti bivše SFRJ.

"Ali, to ne znači da interes za jugoslovenstvo ne postoji. On je, s jedne strane, motivisan dramom socijalno-ekonomskog urušavanja niza država nastalih na prostoru bivše Jugoslavije a koje su u takozvanoj tranziciji. A s druge strane, i funkcionalnim interesima. Tu prije svega mislim na nužnu tržišnu upućenost jednih na druge".

Ugrožena vrsta

Kako god, Jugoslovenima i nije prijatno u današnjim državama. Tako bar smatra Maja Rogić, odgovarajući na pitanje kako se osjeća kao Jugoslovenka u Srbiji.

U bivšoj SFRJ, najčešće su se kao Jugosloveni izjašnjavali ljudi iz mješovitih brakova.

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj 2001. godine, Jugosloveni nisu izraženi kao posebna kategorija. U Srbiji se, prema popisu stanovništva iz 2002, kao Jugosloveni izjasnilo više od 80.000 građana, od čega najviše u Vojvodini, oko 50.000.

U Bosni i Hercegovini je 1991. godine, prije krvavog rata, živjelo više od 240.000 Jugoslovena. Inače, u bivšoj SFRJ, najčešće su se kao Jugosloveni izjašnjavali ljudi iz mješovitih brakova.

Preporučujemo za Vas