Nova superbakterija se širi evropskim bolnicama

Broj infekcija porastao je 72 odsto za šest godina, a eksperti upozoravaju da su pojedini sojevi otporni čak i na najnovije antibiotike

89 pregleda 0 komentar(a)
Bakterija Klebsiella pneumoniae pod elektronskim mikroskopom, Foto: cdc.gov
Bakterija Klebsiella pneumoniae pod elektronskim mikroskopom, Foto: cdc.gov

Opasna superbakterija otporna na antibiotike sve se brže širi evropskim bolnicama, prenosi se među pacijentima i postaje sve teža za liječenje, upozorava agencija Evropske unije za kontrolu bolesti, prenosi portal Politiko.

Broj infekcija krvotoka izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniae, otpornom na liječenje, porastao je za 72 odsto između 2019. i 2025. godine, pokazuju najnoviji izvještaji Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Infekcije povezane s ovom bakterijom, čija učestalost posljednjih godina stalno raste, predstavljaju ozbiljnu prijetnju bolničkim pacijentima i imaju visoku stopu smrtnosti, koja se obično kreće između 40 i 70 odsto.

Analize pokazuju da nekoliko sojeva ove bakterije postaje otporno na gotovo sve antibiotike, uključujući i nove, te da mogu izazvati teška oboljenja i smrt, ističe briselski portal.

Nalazi o bakteriji Klebsiella pneumoniae, otpornoj na liječenje, predstavljaju “najveći razlog za zabrinutost” među svim podacima prikupljenim o superbakterijama u Evropi tokom protekle godine, izjavio je na konferenciji za novinare Kristijan Giske, koji rukovodi ovim istraživanjima u ECDC-u.

To je jedan od primjera opasnosti koju predstavlja antimikrobna rezistencija, odnosno sposobnost bakterija i gljivica da razviju otpornost na ljekove namijenjene njihovom uništavanju.

Procjenjuje se da antimikrobna rezistencija svake godine odnese 35.000 života u Evropskoj uniji, Islandu i Norveškoj.

Za Evropu to predstavlja “veliku prijetnju javnom zdravlju”, rekao je Giske.

Uprkos napretku u pojedinim oblastima, najnoviji izvještaji pokazuju da je EU i dalje daleko od ostvarivanja ciljeva za 2030. godinu, koji se odnose na smanjenje učestalosti infekcija otpornih na ljekove.

Jedan od ključnih izazova predstavlja ograničen broj novih ljekova dostupnih za liječenje takvih infekcija.

Ovi podaci objavljeni su u trenutku kada se očekuje da novi evropski zakon o farmaceutskim proizvodima bude potpisan u decembru. Zakon uključuje mjere za podsticanje otkrivanja i razvoja novih antibiotika, kroz pogodnosti za farmaceutsku industriju u vidu privremenih tržišnih monopola, kao i uvođenje modela redovnog plaćanja koji bi državama omogućili njihovu nabavku.

Teža borba protiv bakterije

S obzirom na to da se bakterija Klebsiella pneumoniae prenosi među pacijentima, suzbijanje sve većeg broja infekcija zahtijeva strože mjere prevencije i kontrole infekcija u bolnicama, upozorava Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

To uključuje unapređenje higijene ruku, pravilnu upotrebu lične zaštitne opreme, poput rukavica, kao i efikasno čišćenje i dezinfekciju bolničkih prostorija i površina.

Iako su slične mjere pomogle da se u EU značajno smanji broj infekcija izazvanih poznatijom bolničkom superbakterijom MRSA, kod bakterije Klebsiella čak i najmanja propuštena površina tokom čišćenja može dovesti do njenog širenja.

“Klebsiella je crijevna bakterija i može imati veća žarišta u organizmu”, rekao je Giske novinarima na konferenciji za medije.

“Ono što djeluje protiv MRSA možda neće biti dovoljno za Klebsiellu. Pridržavanje dobrih mjera prevencije i kontrole infekcija mora biti još dosljednije kako bi se problem poput ovog stavio pod kontrolu”, dodao je.

Neujednačen napredak

Ključno je i smanjiti upotrebu antibiotika i obezbijediti njihovu ciljanu primjenu, jer izbjegavanje antibiotika kada nijesu neophodni može smanjiti rizik od razvoja otpornosti bakterija na ove ljekove.

Nove procjene pokazuju da je potrošnja antibiotika u EU smanjena za pet odsto između 2019. i 2025. godine, što je znatno ispod cilja da se do 2030. smanji za 20 odsto.

Istovremeno, EU polako napreduje u primjeni odgovarajućih vrsta antibiotika. Postepeno se približava cilju da najmanje 65 odsto antibiotika koji se koriste u Evropi budu oni koje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje kao odgovarajući izbor. Taj udio je 2025. godine dostigao 62,5 odsto.

Infekcije povezane sa ovom bakterijom, čija učestalost posljednjih godina stalno raste, predstavljaju ozbiljnu prijetnju bolničkim pacijentima i imaju visoku stopu smrtnosti, koja se obično kreće između 40 i 70 odsto

Pogledajte još: