Dirketorica BBC-ja, Fren Ansvort kazala je da je veoma važno da mediji pozivaju vlast na odgovornost, da ispituju tvrdnje i provjeravaju činjenice.
Ona boravi u Beogradu, gdje se održava konferencija na temu "Koji su izazovi za medije i publiku u doba lažnih vijesti i izbora?"
Na konferenciji će iskustva i priče podijeliti novinari iz regiona i Velike Britanije.
Njen govor objavljujemo integralno:
Neizmerno mi je drago što sam u Beogradu. Prije skoro dve godine, pokrenuli smo BBC vijesti na srpskom, a danas se čini da je BBC brend nezavisnog, nepristrasnog novinarstva potrebniji više nego ikada.
Fabrikovane vijesti, populističke prijetnje demokratiji i pritisci na slobodu govora su sve veći izazov današnjice. Vidimo kako vlade i moćne organizacije manipulišu činjenicama, maskirajući propagandu pod plaštom novinarstva i optužujući nezavisne medije da šire lažne vijesti. To su globalni trendovi, a Srbija i Balkan stoje u prvim redovima borbe protiv ovih izazova.
Zadovoljstvo je vidjeti da se BBC na srpskom suprotstavlja ovom izazovu nadahnutim novinarstvom, nastojeći da svojim radom vrati osnovne novinarske vrijednosti u središe pažnje. gde im je i mjesto. Jer, povjerenje javnosti u medije je ozbiljno narušeno u ovom regionu.
Prošle godine, kada se na ovakvom skupu razgovaralo o izazovu “lažnih vijesti”, čulo se sa kakvim se problemima suočavaju istraživački novinari. Izloženi su agresivnim napadima, posebno tabloida, i njihov patriotizam se dovodi u pitanje jer provjeravaju činjenice i istinitost vijesti. Ovakvi primeri novinarske hrabrosti nas motivišu i nadahnjuju. BBC je u dobroj poziciji zato što nas podržavaju britanski pretplatnici jer BBC je javni medijski servis, a ne državni emiter. Nezavisan je od Vlade i finansira se kroz javnu pretplatu. Mi smo vlasništvo britanskog naroda, ne britanske Vlade.
Naše uredničke smjernice štite našu nezavisnost i primjenjuju se na sve naše sadržaje, podržavajući naše vrijednosti. To nam omogućava da ulažemo u novinarstvo bez ugrožavanja sopstvene nezavisnosti.
Imamo priliku, zajedno sa našim partnerima širom regiona, da pokažemo da da je moguće uspostaviti odnos povjerenja između medijske kuće i njene publike.
Nepristrasnost, istinitost i tačnost su vrijednosti po kojima je BBC prepoznatljiv – i mi smo posvećeni očuvanju ovih vrijednosti. Ove vrijednosti su posebno važne u kontekstu izveštavanja o izbornoj kampanji.
Velika Britanija je upravo prošla kroz bolnu i polarizujuću kampanju za Bregzit i izbore koje su bili obilježeni dezinformacijama. Napadale su nas i ljevica i desnica zbog pristrasnosti. Apetit za novinarstvom koje učvršćuje postojeća mišljenja i hrani eho-komore raste sve više. BBC nastoji da sačuva ravnotežu u ovim nezgodnim vremenima, kada je pojam nezavisnog i neustrašivog novinarstva pod udarom vlasti i publike.
Društvene mreže dovele su do toga da naši političari danas smatraju da mogu da zaobiđu mejnstrim medije i obrate se direktno biračima. Mi smatramo da je to jako opasno. Vidjeli smo kako glavne političke stranke šire dezinformacije, od obmanjujućih projekcija izbornih rezultata, do snimaka na kojima su izjave BBC novinara o Bregzitu sječene i montirane na način da bi se stekao pogrešan utisak da su najistaknutija BBC TV lica koja izvještavaju o političkim temama, podržala Bregzit. Videli smo i kako je Konzervativna stranka kreirala sopstveni „fektčeking” (fact checking) brend, neverovatno sličan postojećoj nezavisnoj organizaciju koja se bavi proverom činjenica i istinitosti vesti. Potencijal za zloupotrebu informacija u ovako bučnom i šarolikom medijskom prostoru jasno je mogao da se vidi. Isto tako, jasno se ukazala i potreba za jakim, nezavisnim medijima koji će se suprotstaviti dezinformacijama i raskrinkati ih.
Veoma je važno da mediji pozivaju vlast na odgovornost, da ispituju tvrdnje i provjeravaju činjenice. Mi nastavljamo da zastupamo ovaj stav i pred vladom i pred našom publikom. Međutim, u decembru 2019. godine, desilo nam se da su kandidati na izborima, uključujući i predsjednika vlade, odbijali da daju intervju našim vodećim političkim novinarima – što je slučaj bez presedana u novijoj istoriji britanskih izbora.
Bili smo svjedoci pokušaja diskreditacije novinara svih medija, ne samo BBC-ja – kada su optuživani zbog pristrasnosti, stavova i retorike – što sve potencijalno truje povjerenje neophodno da bi se podržala zdrava, demokratska debata.
To ne znači da smo izgubili na značaju. Oko 90 odsto građana Velike Britanije pratilo je BBC tokom izborne nedelje u decembru i tokom kampanje smo ostali izvor informacija u koji građani imaju najviše povjerenja. No, potpuno nam je jasno da stalno treba da budemo na oprezu. Ne smijemo našu publiku da uzimamo zdravo za gotovo. Treba da nastavimo da zagovaramo pouzdano i kvalitetno novinarstvo i da omogućimo građanima da sopstveno mišljenje formiraju na osnovu istinitih i provjerenih informacija, a ne na osnovu spinovanja, dezinformacija i propagande iz fidova na društvenim mrežama.
To znači da moramo da budemo agilni. Izazovi dezinformacija u spoju sa digitalnim tehnologijama nameću potrebu da stalno unaprjeđujemo i inoviramo naš rad i da preispitujemo način na koji komuniciramo s našom publikom. Znamo da mladi rijetko gledaju televiziju. Oni koriste mobilne telefone, prenosne računare i crpe informacije iz različitih vrsta izvora. Mi neprestano eksperimentišemo sa našim sadržajima i trudimo se da informativne sadržaje postavljamo na platforme koje oni koriste. Angažovali smo mlađe kolege, do 30 godina, čija je uloga da usmjeravaju i savjetuju starije kolege iz informativnih redakcija, kako bismo bili u toku sa temama koje zanimaju našu mlađu publiku. Moramo da ostanemo relevantni kako ne bismo izgubili ovu demografsku grupu.
To ne znači da treba da zapostavimo našu stariju publiku. Moramo da se pobrinemo da se ova publika ne izgubi u vrlo promjenljivom medijskom prostoru. Imajući u vidu koliko se informacija plasira putem digitalnih platformi, smatrali smo da bilten “Kako se snaći na društvenim mrežama”predstavlja odličan informator za stariju publiku koja je politički pismena, ali ne može da se snađe u poplavi informacija na Fejsbuku i Tviteru.
Ne bih sada ulazila u detalje o tome kako smo izvještavali o izborima u Velikoj , ali oformili smo naš tim fektčekera, BBC Reality Check; naš tim političkih novinara u Velikoj Britaniji iskoristio je onlajn ekspertizu koju je sačinio tim BBC Monitoring and Trending, pristupili smo otvorenim i zatvorenim onlajn grupama kako bismo razumjeli šta su prioriteti i problemi različitih zajednica, regiona i demografskih grupa. Pratili smo i opovrgavali dezinformacije i slušali šta naša publika ima da kaže.
MEDIJSKA EDUKACIJA
BBC novinarstvo je okosnica načina na koji se suprotstavljamo dezinformacijama. Mi provjeravamo i potvrđujemo činjenice, mi istražujemo. Mi nastavljamo da pričamo priče koje doprinose razumijevanju kompleksnog sveta. Činimo ih relevantnim i činimo ih zanimljivim.
Ali takođe vjerujemo da stvaranje kvalitetnog sadržaja nije samo po sebi dovoljno.
Smatramo da BBC ima ključnu ulogu i u edukovanju publike o opasnostima dezinformacija i razvijanju njenog kritičkog mišljenja.
Već imamo odličan sadržaj koji nam pomaže da razvijamo kriričko mišljanje među mladima. U Velikoj Britaniji imamo program Mladi reporter, prilagođen globalnoj publici. Ovaj program čine radionice u školama koje pomažu tinejdžerima da uvide kome mogu vjerovati i na šta treba da obrate pažnju kako bi razaznali šta je istina, a šta laž. Naše kolege iz BBC servisa na sprskom su prošle obuku za izvođenje ovakvih radionica u školama u Srbiji i regionu. Tome su prethodile inicijative u Indiji, Nigeriji, Brazilu, Keniji, i – naravno – Velikoj Britaniji.
Takođe, nedavno je počelo emitovanje novog TV programa, Moj svijet, čiji je cilj razvoj medijske pismenosti među mlađim tinejdžerima. Ovaj program je realizovan u saradnji sa Anđelinom Džoli i Majkrosoftom i divno je što su neke od mreža ovdje na Balkanu odlučile da ga emituju.
INICIJATIVA ZA POUZDANE VIJESTI
Činjenica da je Moj svijet razvijen uz pomoć spoljnih partnera upućuje na pravac razvoja novog medijskog pejzaža. Jer, uprkos svim našim nastojanjima, izazovi koje donosi širenje dezinformacija ne može da riješi nijedna organizacija samostalno, čak ni ona sa globalnom pokrivenošću, poput BBC-ja. Bez obzira na naše servise na 42 jezika i globalnu publiku od 426 miliona ljudi, mi ne možemo da zavodimo red na internetu. Izazovi koje donose vještačka inteligencija, digitalne tehnologije i mašinsko učenje uključuju mogućnost manipulacije govora, fabrikovanja lažnih, ali uvjerljivih sadržaja, deepfake video montaža, spinovanja lažnih narativa, kreiranje lažnih grupa i pristalica i slično.
Botovi i algoritmi omogućavaju lažnim vijestima da se šire brže od činjenica. Znamo na osnovu našeg istraživanja da će ljudi podijeliti informacije čak i kada znaju da možda nijesu istinite. Izmišljotine su često zanimljivije od istine.
Postoje organizacije koje manipulišu informacijama radi sticanja dobiti, postoje vlade koje manipulišu informacijama da bi projektovale moć i sijale zabunu i pometnju.
To su globalni problemi i zahtijevaju globalni pristup.
To je ujedno i razlog zašto je BBC uspostavio međunarodno partnerstvo koje povezuje medijske organizacije i platforme društvenih medija. Zahvaljujući inicijativi Pouzdane vesti razvijen je sistem blagovremenog obavještavanja koji partnere upozorava na dezinformacije sa potencijalom da postanu viralne i značajno naruše integritet izbora. Ovaj sistem signalizira lažne i manipulisane sadržaje koji zloupotrebljavaju naše brendove na način koji bi nam mogao naštetiti. U ovo partnerstvo su uključene i glavne platforme društvenih mreža i digitalne platforme, kao i druge pouzdane globalne medijske organizacije.
Cilj nam je da doprinesemo daljem rastu ovog partnerstva, kroz razmjenu ekspertize BBC-ja u oblasti medijske edukacije, uz korišćenje razmera i uticaja svih naših organizacija, kako bismo zajedno dopreli do mnogo veće publike nego što bismo sami to mogli.
Srbija i region Balkana su godinama bili u žiži medijske pažnje i punili vijesti međunacionalnim ratovima, krvavim konfliktima između bivših saveznika, bolom i patnjom. Vi to znate bolje nego bilo ko drugi.
Iako još uvijek nijesu u potpunosti zakopane sve ratne sjekire na Balkanu, danas ovdje živi nova generacija koja želi da bude dio novog svijeta, koja je prihvatila novi način života i rada, nove tehnologije, nova dostignuća. Nadam se da ćemo kroz razmjenu iskustava i znanja napraviti još jedan pozitivan pomak u novinarstvu u ovom regionu.
Bonus video:
