NZZ: Balkanska strategija suzbijanja virusa represijom sada se sveti

"Uspjeh se pripisuje ranoj i odlučnoj intervenciji države. Posebno pod autoritarnim vladama u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, kod dijelom drastičnih mjera je postojao jasan nesrazmjer između epidemiološke koristi i ograničavanja građanskih prava i sloboda. Međutim, čak i kritičari priznaju da su te vlade, kojima se često pripisuje manjak preduzimljivosti, uspjele da spriječe ono najgore", piše NZZ

11294 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Borba protiv koronavirusa u zemljama Balkana dugo je djelovala kao uspješna priča ali sada, kada su preko noći ukinute mjere ograničenja, broj oboljelih naglo raste i kao da se sveti strategija borbe protiv pandemije koja se, uglavnom iz političkih razloga, oslanjala na represiju, piše danas švajcarski dnevnik Noje ciriher cajtung (NZZ) List piše da u pandemiji zdravstveni sistemi u jugoistočnoj Evropi, uprkos hroničnom manjku sredstava i osoblja, nikada nisu došli na granice opterećenosti.

Prema pisanju dnevnika, Slovenija je prva u Evropi proglasila kraj pandemije, dvije nedelje posle nje i Crna Gora, Hrvatska je sredinom juna bilježila svega desetak novih slučajeva zaraze dnevno, a i ostale zemlje regiona su držale stvari pod kontrolom, pa su tako u Srbiji održani i prvi izbori posle izbijanja pandemije u Evropi.

"Uspjeh se pripisuje ranoj i odlučnoj intervenciji države. Posebno pod autoritarnim vladama u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, kod dijelom drastičnih mjera je postojao jasan nesrazmjer između epidemiološke koristi i ograničavanja građanskih prava i sloboda. Međutim, čak i kritičari priznaju da su te vlade, kojima se često pripisuje manjak preduzimljivosti, uspjele da spriječe ono najgore", piše NZZ.

"Ali sada, u takozvanoj novoj normalnosti, jednostrana, na repesiju oslonjena strategija se sveti", izjavio je za NZZ Maks Brendle, šef beogradske kancelarije Fondacije Fridrih Ebert, bliske nemačkoj socijaldemokratskoj partiji SPD.

Prema riječima Brendlea, na osjećaj sopstvene odgovornosti građana u suočavanju sa virusom gotovo da i nije apelovano, i zato se oni sada slabo pridržavaju preporuka vlasti.

Uz ocjenu da efekat pojačava i činjenica da mere nisu postepeno ukidane, nego se normalnost vratila preko noći, list piše da u Srbiji za ukidanje vanrednog stanja nisu bile odlučujuće epidemiološke procjene, već politički razlozi, i to sprovođenje izbora. "(Predsjednik Aleksandar) Vučić je želeo da što prije sprovede izbore, kako bi profitirao od uspešnog suzbijanja pandemije", piše NZZ.

Brendle smatra da u tom svijetu treba gledati i fudbalski derbi u Beogradu, koji je okupio najviše gledalaca u Evropi od izbijanja pandemije, i tenisku turneju Novaka Đokovića. "Uz to idu i izveštaji o manipulisanju zvaničnim brojevima oboljelih i umrlih. PovJerenje u vladu sada je potpuno nagriženo", rekao je on.

NZZ piše da ipak nije vJerovatno da će u zeljama regiona ponovo biti uvedene drastične mere, pošto bi zbog velikog zamora stanovništva politička cIJena ali i ekonomska, "bila previše visoka".

Brendle vjeruje da će pandemija, međutim, "produbiti poznate linije razdora u regionu, i to unutar zemalja, i u međusobnim odnosima".

"U Sjevernoj Makedoniji se porast broja zaraženih dovodi u vezu sa pravoslavnim Uskrsom i sa islamskim mesecom posta Ramazanom. Vjerske zajednice sada jedna drugoj prebacuju krivicu. Za dvije nedelje zakazani izbori samo pojačavaju takvu raspoloženje. Na Kosovu pristalice smijenjenog premijera Aljbina Kurtija optužuju njegovog naslednika da je poništio uspjehe iz prethodnih mjeseci. Crna Gora je tek kasno otvorila granice prema Srbiji, pri čemu je spor oko zakona o vjerskim zajednicama izgleda bio važniji od epidemiološke situacije kod većeg susjeda", rekao je Brendle.

Bonus video: