Američki profesor Dejvid Filips, bivši savjetnik Stejt departmenta, izjavio je da bi Evropska unija trebalo da postavi rok za okončanje dijaloga Beograda i Prištine i da Srbija na kraju tog procesa treba da prizna Kosovo kao suverenu i nezavisnu državu u postojećim granicama.
"Postavljanje odredjenog roka može primorati strane da donose teške odluke koje su im potrebne kako bi se postigao dogovor. Mislim da je 12 mjeseci razuman period", rekao je Filips za Glas Amerike.
Filips, direktor Programa za izgradnju mira i prava pri Institutu za izučavanje ljudskih prava njujorškog Kolumbija univerziteta, kazao je da bi kompromis podrazumijevao odluku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da prizna da je bivši predsjednik Jugoslavije Slobodan Milošević "izgubio Kosovo zbog zločina koje je počinio".
"To je realnost koju je potrebno prihvatiti. I na osnovu te realnosti dvije zemlje mogu živeti, jedna naspram druge kao nezavisne države, potpuno integrisane u evroatlantske strukture", naveo je Filips, nekada viši savjetnik Sekretarijata UN i profesor više prestižnih američkih univerziteta.
Ocijenio je da bi nemogućnost trenutnih pregovarača, Vučića i premijera Kosova Avdulaha Hotija, da riješe otvorena pitanja, mogla dovesti do suspendovanja dijaloga, i dodao da bi to moglo doprineti okretanju Srbije ka Rusiji i Kini.
"Ovo ne bi trebalo da bude proces neograničenog trajanja. Srbija igra tu dužu igru, jer vjeruje da će Evropska unija biti umorna za pregovaračko poglavlje 35 i da će Srbiji poželeti dobrodošlicu bez obzira na postignuti učinak u vezi sa njim. To, međutim, neće biti slučaj", dodao je Filips.
On je rekao da "nije najjasnije želi li Srbija zaista da bude dio Evropske unije" i naveo da je važno da Vučić "jasno i nedvosmisleno saopšti" da je Srbija posvećena članstvu u EU.
"Biće potrebno da izabere između evroatlantskih integracija i romanse koju održava sa Rusijom i Kinom. Ukoliko je ozbiljan u vezi integrisanja sa zapadnim zemljama, onda posrednik u dijalogu ima uticaj u procesu. Ako je, međutim, to samo predstava, posrednici nemaju šanse. Dakle, razgovor o praktičnim pitanjima je značajan, ali nakon što bi se predsednik Srbije obavezao da će biti posvećen procesu koji predvodi Evropska unija", kazao je Filips.
Naveo je da je važno da obije strane u pregovorima budu fleksibilne i spremne na kompromis, ali da je pre toga potrebno da Evropska unija "izgradi poverenje sa kosovskom stranom".
"Vizna liberalizacija za kosovske gradjane prilično kasni. Evropska komisija trebalo bi da stavi tačku na to pitanje", dodao je američki profesor.
Filips je kazao i da Kosovo treba da primijeni sporazume do sada postignute u dijalogu i da identifikuje nestale na svojoj teritoriji.
"Prvenstveno da primijeni sporazum o Zajednici srpskih opština, bez izvršnih ovlašćenja, u skladu s odredbama Ustava i principima koje je utvrdio Marti Ahtisari. Istovremeno, Srbija bi trebalo da poboljša stepen poštovanja manjinskih prava, pogotovo albanske manjine u Preševskoj dolini", naveo je Filips.
Za predlog o razmjeni teritorija Srbije i Kosova Filips kaže da je bio "gubljenje vremena".
"Izgubljene su dvije godine u debati o tome da li je razmjena teritorija održiva opcija. A za to vrijeme kosovske vlasti nisu bile funkcionalne. Tako da bi tu ideju trebalo zanemariti i postaviti rok usredređen na male korake kojima se može ostvariti napredak", rekao je Filips.
Povodom predloga optužnice za ratne zločine protiv predsjednika Kosova Hašima Tačija, Filips je rekao da "nije još sve u potpunosti jasno".
"Ukoliko bude otišao u Hag da se brani od optužbi biće potrebno da se povuče sa mjesta predsjednika. Ako se, međutim, bude odugovlačilo sa reakcijom na potez koji je povukao tužilac i čitava stvar ostane bez bilo kakvog epiloga, onda nije jasno kakva će uloga Tačija biti u budućnosti, niti šta će biti sa idejama koje je pordržavao, poput promjene granica", kazao je Filips.
On je ocijenio da bi razgovori Kosova i Srbije, kada bi bili organizovani "po bečkom formatu", mogli da doprinesu uspešnijem uključivanju SAD u dijalog.
Kosovo i Srbija su od februara 2006. do decembra 2007. u Beču pregovarali o statusu Kosova, prvo uz posredovanje finskog diplomate Martija Ahtisarija koga su Ujedinjene nacije imenovale za izaslanika u tom procesu, a potom Kontakt grupe koju su činile diplomate SAD, EU i Rusije, Frenk Vizner, Volfgang Išinger i Aleksandar Bocan-Harčenko.
Filips je naveo da je potrebno da SAD "izađu na scenu i upotrebe svoj uticaj u ohrabrivanju strana u razgovoru da postignu kompromis".
"Mogla bi da bude zatražena promjena strukture dijaloga koja bi podrazumijevala prisustvo predstavnika SAD u prostoriji. Ili bi Amerika mogla biti uključena na diskretniji način tako da u proces bude uključen diplomata sa kredibilitetom i integritetom", dodao je Filips za Glas Amerike.
Povodom nestalih i raseljenih lica i ekonomskih pitanja, što su bile teme u nastavku dijaloga u Briselu 16. jula, Filips je rekao da je od presudnog značaja utvrditi sudbinu 1.500 osoba nestalih tokom rata, i dodao da to "može pomoći izgradnji povjerenja između dvije strane".
Bonus video:
