Predsjednik Donald Tramp je stigao danas u Francusku na sastanak sa ideološki raznolikom grupom svjetskih lidera kojima je zajedničko bar jedno: svi su se ili našli na meti Trampovog bijesa, ili su bili primorani da prolaze kroz neprijatne situacije sa američkim liderom.
Nekoliko lidera G7 se suočilo s Trampovim bijesom jer su doveli u pitanje njegov rat sa Iranom. Tramp se s nekima sukobljavao zbog carina. A lideri Japana i Njemačke morali su da istrpe njegove nespretne opaske o mračnim trenucima u istoriji njihovih zemalja.
Tokom trodnevnih razgovora u francuskim Alpima, očekuje se da će lideri razgovarati o tek postignutom sporazumu čiji je cilj okončanje rata s Iranom, kineskoj trgovinskoj politici i ruskom ratu u Ukrajini. Biće to i prilika da procijene svoj odnos s Trampom u trenutku kada se čini da je američki lider odlučniji nego ikad da samostalno djeluje u pitanjima od globalnog značaja.
Dinamika samita nije mnogo drugačija od porodičnog prazničnog okupljanja na kojem je prisutan „ujak koji vam baš nije drag”, kazao je Maks Bergman, analitičar Centra za strateške i međunarodne studije.
„I niko ne želi konfrontaciju, čak i ako stvari povremeno postanu prilično pasivno-agresivne”, rekao je Bergman. „Ali, znate, uvijek postoji mogućnost da stvari puknu i da sve postane prilično dramatično.”
Slijedi pregled nekih značajnijih trenutaka javnih trvenja i neprijatnih razmjena između Trampa i njegovih kolega lidera G7.
Starmer u Trampovim očima nije Čerčil
Trampove kritike na račun britanskog premijera Kira Starmera bile su usmjerene na uzdržanost Ujedinjenog Kraljevstva da pomogne američkim vojnim udarima na Iran, britansku imigracionu politiku i strategije te zemlje u oblasti obnovljive energije.
Međutim, njegova najoštrija kritika na račun Starmera uslijedila je nakon što je lider Laburističke partije prvobitno odbio da dozvoli američkim vojnim avionima da koriste britansku bazu u Indijskom okeanu za bombardovanje Irana. „Ovo nije Vinston Čerčil s kojim imamo posla”, rekao je Tramp o Starmeru, jasno stavljajući do znanja da ga ne smatra ni približno ravnim britanskom premijeru iz doba Drugog svjetskog rata.
Tramp se u prvim danima rata s Iranom žestoko obrušio na premijera nakon što je Ujedinjeno Kraljevstvo stavilo nosač aviona HMS Prince of Wales u stanje povišene pripravnosti za moguće upućivanje na Bliski istok.
„Ne trebaju nam ljudi koji se priključuju ratovima nakon što smo ih već dobili!”, poručio je Tramp na društvenim mrežama.
Premijer kojeg Tramp voli da naziva guvernerom
Tramp se ljutio zbog trgovinskog disbalansa sa Kanadom, često iznosi stavove o aneksiji Kanade i njenom pretvaranju u „51. državu”, a počeo je i da premijera Marka Karnija naziva „guvernerom”.
Njegova najoštrija retorika prema lideru sjevernog susjeda Amerike uslijedila je nakon što je Karni na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švajcarskoj, osudio prinudu velikih sila nad manjim državama, ne pomenuvši Trampa po imenu.
„Kanada postoji zahvaljujući SAD”, rekao je Tramp u Davosu. „Zapamti to, Mark, sljedeći put kada budeš davao izjave.”
Karni je nastojao da ostane staložen uprkos Trampovim provokacijama. Premijer je ranije ovog mjeseca rekao novinarima da je Tramp „izuzetno aktivan korisnik društvenih mreža” i da neće odgovarati na sve što objavi.
Tramp ismijava Makronov brak i dovodi u pitanje pouzdanost Francuske
Tokom uskršnjeg ručka u Bijeloj kući u aprilu, Tramp je kritikovao otpor Francuske i drugih zemalja NATO-a da pomognu američko-izraelskom ratu protiv Irana.
Usred te digresije, Tramp je pomenuo viralni video-snimak iz prošle godine koji je djelovao kao da Makronova supruga Brižit udara francuskog predsjednika po licu dok su izlazili iz aviona tokom posjete Vijetnamu.
Tramp je okupljenima rekao da se Brižit prema Makronu odnosi „izuzetno loše” i kazao da se francuski predsjednik „još oporavlja od desnog direkta u vilicu”.
Makron je potom rekao novinarima da su se on i supruga samo šalili i ocijenio da Trampovi komentari nijesu bili „ni elegantni ni primjereni”.
Tramp redovno zabavlja publiku pričama o svojoj vještini sklapanja dogovora, prepričavajući razgovore koje je vodio s Makronom o trgovinskim nesuglasicama i oponašajući Makronove odgovore pretjeranim akcentom. U Trampovoj verziji, Makron uvijek brzo popušta.
Premijerka za koju Tramp kaže da joj nedostaje hrabrosti
Donedavno je italijanska premijerka Đorđa Meloni uživala veliko poštovanje kod Trampa.
U oktobru je Tramp bio pun hvale za konzervativnu premijerku kada su se svjetski lideri okupili u Egiptu na samitu posvećenom poslijeratnoj Gazi, rekavši da je „veoma uspješna, veoma uspješna političarka” i „lijepa”.
Međutim, Tramp je od tada promijenio ton pošto je Italija odbila da pomogne SAD u ratu protiv Irana, a premijerka kritikovala Trampa zbog sukoba s papom Lavom XIV oko tog konflikta.
„Da li je ljudi vole? Ne mogu da vjerujem”, rekao je Tramp o Meloni za milanski list „Korijere dela sera”. Dodao je: „Mislio sam da ima hrabrosti. Pogriješio sam.”
Neprijatna istorijska referenca u Ovalnom kabinetu
Tramp od oktobra, kada je Sanae Takaiči preuzela dužnost, nije javno upućivao direktne kritike japanskoj premijerki.
Međutim, pojedini njegovi komentari tokom prve posjete Takaiči Bijeloj kući doveli su premijerku u neprijatnu situaciju.
Kada ga je japanski novinar upitao zašto nije obavijestio saveznike u Evropi i Aziji prije nego što su SAD napale Iran, Tramp je ležerno pomenuo Perl Harbor kako bi opravdao svoju odluku.
„Ko bolje od Japana zna šta je iznenađenje?”, rekao je Tramp dok je Takaiči stajala pored njega. „Zašto mi niste rekli za Perl Harbor, u redu?”
Trampova opaska je iznenadila mnoge u Japanu, gdje su se navikli na to da američki predsjednici izbjegavaju oštre rasprave o japanskom iznenadnom napadu na američku Pacifičku flotu na Havajima, koji je SAD uveo u Drugi svjetski rat. Njegovi prethodnici su se umjesto toga fokusirali na produbljivanje veza s Japanom, koji je poslije rata postao saveznik.
Takaiči, izrazita konzervativka, u Japanu je dobila i pohvale i kritike jer nije reagovala na Trampove komentare, već ih je pustila da prođu uz pogled prema ministrima koji su sjedjeli u blizini.
Kritika kancelara zbog rata s Iranom razbjesnila Trampa
Njemački kancelar Fridrih Merc razbjesnio je Trampa u aprilu kada je ocijenio da Iran „ponižava” SAD i kritikovao ih zbog ulaska u rat bez ikakve strategije, rekavši da to otežava i okončanje sukoba.
Tramp je sjutradan uzvratio na društvenim mrežama, poručivši da bi Merc „trebalo više vremena da posveti okončanju rata između Rusije i Ukrajine” i „rješavanju problema u svojoj zemlji, naročito imigracije i energetike”.
Nekoliko dana kasnije, Pentagon je saopštio da će povući oko 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, a Tramp nagovijestio da će nastojati da „znatno dodatno” smanji američko vojno prisustvo.
Tramp je imao i neprijatnu razmjenu s Mercom kada je kancelar prošle godine posjetio Bijelu kuću, uoči svečane godišnjice Dana D, početka savezničkih operacija koje su dovele do oslobođenja zapadne Evrope, poraza nacističke Njemačke i kraja Drugog svjetskog rata.
Merc je pomenuo godišnjicu dok je obrazlagao stav da su SAD ponovo u poziciji da pomognu okončanju sukoba od ogromnog značaja za Evropu - ruskog rata protiv Ukrajine - kada ga je Tramp prekinuo riječima da Dan D „nije bio prijatan dan za vas”.
Kancelar je podsjetio Trampa da je taj dan označio i početak „oslobođenja moje zemlje od nacističke diktature”.
Tramp je priznao da Merc ima pravo.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA