godišnjica akcije "oluja"

Iz Knina poslate važne poruke pomirenja

Manifestaciju povodom godišnjice akcije “Oluja” obilježili pomirljivi govori najviših hrvatskih zvaničnika i prisustvo predstavnika Srba

4703 pregleda 24 reakcija 24 komentar(a)
Odnosi sa Srbijom moraju da budu bolji: Milanović, Foto: Beta/AP
Odnosi sa Srbijom moraju da budu bolji: Milanović, Foto: Beta/AP

Hrvatska je juče obilježila 25. godišnjicu odlučujuće pobjede u ratu za nezavisnost 1991-95, kojoj je prvi put prisustvovao predstavnik srpske nacionalne manjine, čime je naglašen napredak u prevazilaženju nasljeđa etničke mržnje.

Centralnu manifestaciju u Kninu obilježili su pomirljivi govori najviših hrvatskih zvaničnika, uz poruke pijeteta prema žrtvama rata, bez obzira na nacionalnost.

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković izrazio je žaljenje prema svim civilnim žrtvama rata u Hrvatskoj.

“Kao zemlja koja je pobijedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih stradalih, žalimo zbog svih civila ne samo Hrvata, nego i Srba, kao i drugih nacionalnosti”, rekao je Plenković u govoru na kninskom trgu povodom godišnjice “Oluje”, koja se slavi i kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

On je naglasio da je “Oluja” bila pravno legitimna, vojno neizbježna i politički neophodna u ratu koji je nametnuo velikosrpski režim Slobodana Miloševića.

“Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane. Legitimno pravo na odbranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo - te je svaki takav čin bolan za sve porodice žrtava i ružan ožiljak na pravedno lice i odbrambeni karakter Domovinskog rata”.

Plenković je naglasio da pijetet prema svim žrtvama očekuje i od hrvatskog društva, posebno predstavnika Srba, koji treba jasno da osude zločine nad Hrvatima. On je ocijenio da je važno da hrvatski Srbi u “Oluji” ne vide samo egzodus svog naroda, već i završetak višegodišnjeg rata koji je stvorio uslove za njihov povratak, kao i povratak prognanih Hrvata.

Plenković je naglasio da treba iskazati pijetet prema hiljadama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje, ali i pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama, od Paulin Dvora do Varivoda.

Time se, naglasio je, ne dovodi u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjuje pobeda u “Oluji”, već pokazuje velikodušnost i humanost pobjednika koji “žali zbog svakog posrtaja ili nespriječenog zločina”. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je da odnosi između Hrvatske i Srbije moraju da budu bolji i rekao da će učiniti sve što može da se oni poboljšaju, a da je na drugoj strani da isto pokuša.

On je rekao da su srpsko-hrvatski odnosi komplikovani već više od 100 godina, da je bilo sukoba, krvoprolića, građanskih ratova i agresije.

“Poslije toga, nikako da uđemo u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje, konstruktivnost. Kao da smo i dalje opterećeni stvarima koje su nas morile i koje su posljedica agresije iz devedesetih godina”, naglasio je Milanović.

On je dodao da zna da govori iz pozicije Hrvata i da će to što smatra da je “veći problem u politici koju Beograd danas vodi“ biti tretirano kao neobjektivno, ali da “dobra volja i vjera postoji”.

“Želimo sarađivati, raditi, poslovati... Naprosto da uđemo u jednu dosadnu dugu konstantu, novu paradigmu odnosa, jer odnosi ta dva naroda ovdje u ovom dijelu Evrope su jako važni”, istakao je hrvatski predsjednik.

On je takođe naglasio da je Hrvatskoj rat bio nametnut.

“Nikad, srećom, nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to se u istoriji nekih drugih naroda događalo. Grešaka je bilo, bilo je zločina, koji su, ne samo ljudski, hrišćanski loši, nego su nas kasnije koštali”, ukazao je Milanović, ocijenivši da je to bila velika lekcija.

Istakao je da posebno cijeni prisustvo u Kninu potpredsjednika vlade iz redova srpske nacionalne manjine, Borisa Miloševića.

Boris Milošević juče u Kninu
Boris Milošević juče u Kninufoto: Beta/AP

“Doći ovdje i slaviti, a ovo je proslava, nije komemoracija... Doći ovdje i pridružiti se Hrvatima u proslavi jednog datuma, to nije matematička lineralna jednačina, algoritam, već arhitektura srca i duboko emocionalno pitanje. To nije mala stvar”, naglasio je Milanović.

Okupljenima se obratio i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji je pozvao na nastavak izgradnje države zasnovane na uključivosti, društvenoj pravednosti i solidarnosti.

Penzionisani hrvatski general Ante Gotovina izjavio je u obraćanju u ime branitelja da je akcija Oluja “odredila budućnost Hrvatske, početak kraja rata i uspostavljanje mira”.

“Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite istorije jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sjutra”, rekao je Gotovina.

Haški tribunal je Gotovinu oslobodio odgovornosti za ratne zločine tokom i poslije “Oluje”.

Boris Milošević rekao je novinarima nakon svečanosti da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost.

“Neka se prekine spirala mržnje kako se strahote rata nikad ne bi ponovile. Treba poštovati sve žrtve bez obzira na nacionalnost. I Srbi iz Hrvatske su imali svoje žrtve i to treba poštovati”, rekao je Milošević.

Njegova odluka da dođe u Knin izazvala je nezadovoljne reakcije desničarskih političara u Hrvatskoj, ali i u Srbiji.

On je rekao da su napadi očekivani, da ih razumije kao govor ljudi koji su pretrpjeli bol i da u tom smislu nikom ne zamjera.

Milošević je ranije rekao da ne može zaboraviti nevine civilne žrtve i zapaljene kuće, egzodus stanovništva jer to “čini dio mog identiteta”, ali da će uraditi sve što može da pomogne srpskoj manjini u Hrvatskoj.

“Ako je moj dolazak gest, imam želudac za svaku vrstu gesta za koji smatram da bi poboljšao status moje zajednice”, naglasio je Milošević.

Knin je bivše uporište pobunjenih Srba, koji su se protivili otcjepljenju Hrvatske od Jugoslavije. Nacionalisti, koje je podržavao Beograd, zauzeli su trećinu teritorije Hrvatske, proglasili Republiku Srpsku Krajinu (RSK) i protjerali lokalno hrvatsko stanovništvo.

Nakon godina sporadičnih sukoba i naleta srpskog granatiranja u kojem je pogođen i Zagreb, reformisana vojska Hrvatske je u četvorodnevnoj operaciji u avgustu 1995. vratila skoro cijelu teritoriju RSK.

Naoružani Hrvati su nakon ofanzive pljačkali i palili imovinu Srba. Među starijim civilima koji su ubijeni, bila je i Miloševićeva baba.

Srbija, koja nije podržala prisustvo Borisa Miloševića u Kninu, “Oluju” smatra akcijom etničkog čišćenja jer je oko 200 hiljada Srba pobjeglo u Bosnu i Srbiju, a ubijeno više od 1200 civila.

Udruženje porodica nestalih i stradalih “Suza” juče je u beogradskoj Crkvi Svetog Marka organizovalo parastos za žrtve.

Nekoliko stotina pripadnika bivše paravojne jedinice “Hrvatske odbrambene snage” (HOS) i drugih ratnih jedinica, među kojima je bilo i onih u majicama s natpisom “Za dom spremni” koji su i uzvikivali taj ustaški pozdrav, policija juče nije pustila da prisustvuju svečanosti u Kninu.

Iz policije je rečeno da oni nisu imali akreditacije, a prostor gdje se održavao program zbog epidemioloških mjera primao je oko 600 ljudi. Predstavnici udruženja pušteni su na trg po završetku zvaničnog programa.