spajanje teritorije u režiji CRBC-a

Povezivanje Hrvatske preko „kineskog mosta”

Pelješki most, čiju gradnju finansira Evropska unija, uz odlaganja od nekoliko mjeseci trebalo bi da bude završen do novembra naredne godine

29233 pregleda 78 reakcija 9 komentar(a)
Radovi na Pelješkom mostu traju više od deset godina, Foto: Sinhua
Radovi na Pelješkom mostu traju više od deset godina, Foto: Sinhua

Od kako je 1991. godine proglasila nezavisnost, Hrvatska se suočila s teritorijalnim i logističkim izazovom: Dubrovnik i okolne oblasti su odsječene od ostatka Hrvatske malim pojasom zemlje koji pripada Bosni i Hercegovini.

Izgradnja dugoočekivanog mosta - između kontinentalnog dijela Hrvatske i poluostrva Pelješac, koje je povezano s Dubrovnikom - predstavljaće istorijski trenutak za državu, uoči planiranog ulaska u Šengen zonu slobodnog kretanja. To takođe predstavlja i značajan trenutak za Evropsku uniju. Finansiran prvenstveno od Evropske komisije, most gradi kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC) - i to je prvi kineski projekat infrastrukture koji plaćaju poreski obveznici Evropske unije.

„Most će nas spasiti“

Pod budnim okom velikog dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića, kojem je spomenik podignut 1893. godine, vjekovima stara gradska zelena pijaca i dalje jednako uslužuje posjetioce i strance. Mnogi štandovi su se preorjentisali na prodaju bižuterije i slatkog od smokve i lavande.

Međutim, pojedini lokalci se odupiru takvom trendu i na pijacu dolaze sa paradajzom, paprikama, smokvama i breskvama - sezonskim voćem i povrćem koje prodaju mještanima. „Most će nas spasiti“, kazala je Marija, poljoprivrednica iz obližnjeg grada. „Ne mogu čak ni autom da stignem do moje zemlje“. Drugi farmeri potvrđuju njene riječi.

Na projektu Pelješki most radi se više od deset godina, a sve je počelo 2005. godine s malo sredstava i praktično bez ikakvog plana za vrijeme vlade bivšeg premijera Iva Sanadera, koji je kasnije osuđen za korupciju.

Godinama, premijeri koji su se smjenjivali tvrdili su da je gradnja u toku, čak i kada je bilo očigledno da to nije slučaj.

Malo toga je učinjeno do sredine 2017. godine, kada je Evropska komisija najavila da će obezbijediti 357 miliona eura, otprilike oko 85 odsto ukupnih troškova za projekat.

Problem postaje naročito akutan nakon izbijanja pandemije kovida-19, kada su međunarodne granice preko noći zatvorene, a uobičajeni put od Dubrovnika do Zagreba odjednom postao nedostupan.

Upravo je Dubrovnik predstavio koncept karantina za vrijeme epidemije kuge u obližnjoj Veneciji u 14. vijeku, ali ovog puta karantin je zadao žestok udarac gradu koji se oslanja na međunarodni turizam.

Mada most vjerovatno neće dramatično uticati na sami grad, obližnje poluostrvo Pelješac će imati koristi od lakog pristupa kontinentalnom dijelu Hrvatske.

„Biće to vjerovatno dobro, naročito za one na Pelješcu, kako bi turizam mogao još da se razvija“, kazala je Lana, zaposlena u kafiću u Dubrovniku. Njen lokal je sakriven u jednoj od tijesnih gradskih ulica, u dijelu grada koji izgleda kao da ga je promašio masovni turizam.

Pretrpanost grada turistima zbog mosta je ne zabrinjava i ona ističe da su za pretrpanost odgovorni kruzeri.

Kineski most

Mada je uključenost Kine u projekat privlukla međunarodnu pažnju, rijetki u Dubrovniku na to uopšte obraćaju pažnju.

Kompanija CRBC je pobijedila na javnom tenderu ispred jedne austrijske kompanije i italijansko-turskog konzorcijuma obećavši da će sagraditi most šest mjeseci brže i za skoro pola milijarde kuna jeftinije od konkurenata. „Ne smeta mi što ga grade Kinezi“, kazala je Mirna, vlasnica lokalne trgovačke radnje. „Pitanje je da li će odraditi kvalitetan posao.“

Marija, poljoprivrednica, još je manje zabrinuta zbog angažmana Kineza. „Što bi mi smetali Kinezi“, kazala je ona. „Decenijama su mi govorili da su nam Srbi braća, pa vidi šta se dogodilo. Niko mi nije rekao da su Kinezi niti braća niti neprijatelji. Oni meni ništa ne znače.“

Nijesu svi takvog mišljenja. Andrea Feldman, istoričarka koja se bezuspješno kandidovala za Evropski parlament 2014. godine kazala je da CRBC koristi sistem „damping cijena“ u kojem u početku ponudi niske cijene koje ne pokrivaju troškove, da bi kasnije, kada se oslobodi konkurencije, podigli cijenu. CRBC insistira da prati sve hrvatske i evropske standarde koji se očekuju za jedan projekat koji finansira EU. Jedan lokalni novinar je potvrdio te tvrdnje nakon što mu je odobren pristup na lokacije gdje se izvode radovi i gdje pojedini Hrvati rade s većinski kineskom radnom snagom. Međutim, 2019. godine hrvatsko ministarstvo rada otkrilo je 10 kineskih radnika koji su radili na projektu ilegalno bez radne dozvole i CRBC je zbog toga novčano kažnjena.

Kašnjenje zbog pandemije

Zbog pandemije kovida-19, završetak mosta će biti odložen najmanje dva do tri mjeseca nakon dogovorenog roka, 31. jula 2021. godine - iako je CRBC iznajmio poseban let kako bi vratio svoje radnike na lokaciju.

Međutim, može proći još dosta prije nego što automobili budu mogli da prelaze most.

Iako je osnova mosta uglavnom završena 2019. godine, hrvatske vlasti još odlučuju koje domaće preduzimače da angažuju za izgradnju pristupnih puteva. Kako sada stvari stoje, ti radovi bi mogli biti završeni do sredine 2022. „Ne brine me toliko hoće li most biti završen na vrijeme“, kazala je Lana. „Više me brinu putevi.“

Prevela: Nada Bogetić