GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

Stejt Department: Zapadni Balkan opterećen korupcijom

U izvještaju se opisuju uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbjednosnog okruženja

6983 pregleda 2 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Korupcija je i dalje jedan od najvećih problema većine država Zapadnog Balkana, kada su u pitanju biznis-okruženje i investiciona klima, proizilazi iz godišnjeg izvještaja Stejt departmenta koji se izrađuju u cilju pružanja pomoći američkim kompanijama pri donošenju poslovnih odluka.

U izvještaju se opisuju uslovi na stranim tržištima u pogledu faktora poput otvorenosti tržišta za strane investicije, pravnog sistema i transparentnosti, industrijske politike, zaštite prava stvarne i intelektualne svojine, državnih preduzeća, odgovornosti poslovanja, korupcije i političkog i bezbjednosnog okruženja.

Ekonomski stručnjaci u američkim ambasadama i diplomatskim misijama ove godišnje izvještaje pripremaju analizirajući preko 165 stranih tržišta.

Srbija: Popravlja se investiciona klima

Investiciona klima u Srbiji se umjereno popravlja posljednjih godina, vođena makroekonomskim reformama, većom finansijskom stabilnošću, unaprijeđenom fiskalnom disciplinom i procesom pristupanja Evropskoj uniji koji predstavlja podsticaj za pravne promjene koje unapređuju biznis okruženje, navodi se u ovogodišnjem globalnom izvještaju Stejt departmenta o investicionoj klimi.

"Vlada Srbije uspješno je završila trogodišnji stend-baj aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i premašila sve svoje fiskalne ciljeve za 2018. godinu“, naglašava se u izvještaju i dodaje da je Vlada potpisala novi 30-omjesečni instrument za koordinaciju politike sa MMF-om.

U izvještaju se navodi i da je Srbija napredovala za četiri mjesta na Duing biznis listi Svjetske banke i da je sada rangirana kao 44-a.

Važan prioritet za vladu Srbije i dalje je privlačenje stranih investicija, stoji u izvještaju i ističe da američki investitori pozitivno ocjenjuju Srbiju, posebno strateški položaj zemlje, dobro obrazovanu i isplativu radnu snagu, odlično poznavanje engleskog jezika, investicione podsticaje i sporazume o slobodnoj trgovini sa ključnim tržištima, prije svega sa Evropskom unijom.

"Generalno, američki investitori uživaju jednake uslove sa svojim srpskim i stranim konkurentima. Američka ambasada u Beogradu često pomaže investitorima kada se pojave problemi, a srpski lideri reaguju na našu zabrinutost", navodi se u Izvještaju Stejt Departmenta.

Ipak, uprkos značajnom napretku, pred Srbijom su i dalje izazovi, posebno u pogledu administrativnog kašenjenja i korupcije.

Ostali rizici po investicionu klimu uključuju neriješeno pitanje državnih preduzeća koja su veliki gubitaši, siva ekonomija, korupcija i neefikasan pravosudni sistem, navodi se u izvještaju i dodaje da zabrinjava i politički uticaj na odluke zvanično nezavisnih regulatornih tijela.

Kompanije iz Srbije su suočene sa privremenim izvoznim restrikcijama poljoprivrednih proizvoda i za sve ljekove u martu i aprili 2020. godine usljed pandemije COVID-19. Vlada Srbije je podigla restrikcije na izvoz ljekova 24. aprila, a za ostale pogođene proizvode 7. maja, konstatuje se u Izvještaju.

U izvještaju se dodaje da je Vlada Srbije označila ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta kao glavne ekonomske prioritete i posvetila se rješavanju velikog broja pitanja u vezi sa sporom tranzicijom zemlje ka tržišno orijentisanom kapitalizmu.

Na zakonodavnom polju, Vlada Srbije je sprovela značajne reforme Zakona o radu, građevinskih dozvola, inspekcije, javnih nabavki i privatizacije koje su pomogle da se unaprijedi biznis-okruženje, navodi se u Izvještaju.

Dodaje se i da Vlada Srbije polako napreduje u rješavanju sudbine problematičnih državnih preduzeća.

"Tamo gdje je to moguće, to je učinjeno postupcima bankrota ili privatizacije. Na primjer, zaštita od bankrota uklonjena je za 17 državnih preduzeća u maju 2016. godine, a situacija sa većinom ovih kompanija je riješena. Vlada takođe polako smanjuje naduvenu radnu snagu u javnom sektoru u Srbiji, uglavnom otpuštanjem i zamrzavanjem, što se nastavilo do 2018. godine“, stoji u Izvještaju.

Stejt department konstatuje da žene u Srbiji generalno imaju podjednak tretman u poslovanju, kao i da vlada nudi različite programe za podršku ženskom preduzetništvu.

Ukoliko Vlada Srbije sprovede obećane reforme tokom procesa pristupanja EU, poslovne mogućnosti bi mogle da nastave da rastu u narednim godinama, zaključuje Stejt department u svojoj analizi.

BiH: Korupcija i dalje problem

Bosna i Hercegovina (BiH) je otvorena za strana ulaganja, ali investitori moraju da prevladaju endemsku korupciju, složene zakonske i regulatorne okvire i vladine strukture, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.

"Ekonomske reforme za završetak tranzicije iz socijalističke prošlosti u tržišno orijentisanu budućnost odvijale su se polako i zemlja ima relativno nizak nivo stranih direktnih investicija (SDI). Prema Centralnoj banci BiH, SDI u BiH u prvih devet mjeseci 2019. iznosile su 505 miliona USD. Ukupna SDI u 2018. godini iznosila su 458 miliona USD“, navodi se u izvještaju.

Stejt department navodi i da je, prema izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja u 2020. godini, BiH među najmanje atraktivnim poslovnim okruženjima u jugoistočnoj Evropi, sa rangom od 90 od 190 globalnih ekonomija.

"Izvještaj Svjetske banke svrstava BiH posebno nisko zbog njenih dugotrajnih i napornih procesa započinjanja novog posla i dobijanja građevinskih dozvola“, navodi Stejt department ističući da su oba ta pitanja uticala na američke kompanije.

Navodi se i da se prije pandemije COVID-19 očekivalo se da će se ekonomski rast BiH ubrzati u 2020. godini da bi 2021. dostigao četiri procenta, potpomognut uglavnom potrošnjom i donekle javnim investicijama. Privreda BiH se proširila za procijenjenih 3 odsto u 2019. godini, a domaća potražnja je i dalje dominantni pokretač rasta, stoji u Izvještaju.

Stejt department ukazuje i da su američka ulaganja u BiH niska zbog male veličine tržišta, relativno niskog nivoa prihoda, udaljenosti od Sjedinjenih Američkih Država, izazovne poslovne klime i nedostatka mogućnosti za ulaganje.

"Većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američke robe i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja u BiH", navodi se u Izvještaju u kome se konstatuje i da američke kompanije sa predstavništvima u BiH uključuju velike multinacionalne kompanije i tržišne lidere u svojim sektorima, kao što su Coca-Cola, Microsoft, Cisco, Oracle, Pfizer, McDonalds, Marriott, Caterpillar, Johnson & Johnson, FedEk, UPS, Philip Morris, KPMG, Price VaterHouse Coopers i drugi.

Stejt department istovremeno navodi da BiH nudi poslovne mogućnosti dobro pripremljenim i upornim izvoznicima i investitorima i da su se kompanije koje su uspjele da prevladaju izazove uspostavljanja prisustva u BiH s vremenom su često vraćale svoje ulaganje.

U ovogodišnjem globalnom izvještaju Stejt departmenta o investicionoj klimi stoji i da je u BiH aktivna međunarodna zajednica i da se ulažu reformski napori za poboljšanje poslovne klime, dok BiH teži eventualnom članstvu u Evropskoj uniji.

Navodi se i da BiH aktivno nastavlja da teži ka članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i da se nada da će joj se priključiti u bliskoj budućnosti. Ističe se i da je zemlja bogata prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro i termoelektrane), poljoprivredi, drvetu i turizmu.

"Najbolje poslovne mogućnosti za američke izvoznike u BiH uključuju opremu za proizvodnju i prenos energije, telekomunikacionu i IT opremu i usluge, transportnu infrastrukturu i opremu, inženjerske i građevinske usluge, medicinsku opremu i sirovine i hemikalije za industrijsku preradu", navodi Stejt department u svom izvještaju.

Kosovo: Ozbiljni strukturni problemi

Potencijal Kosova za privlačenje stranih direktnih investicija ograničen je neuspjehom da se riješi nekoliko ozbiljnih strukturnih pitanja, navodi Stejt department.

Kao glavni problemi ističu se - ograničena regionalna i globalna ekonomska integracija, politička nestabilnost i miješanje u ekonomiju, korupcija, nepouzdano snabdijevanje energijom, veliki neformalni sektor, poteškoće u uspostavljanju imovinskih prava i slaba vladavina zakona.

U izvještaju za 2020. godinu naglašava se da su međunarodna finansijska podrška i doznake dijaspore osnove ekonomskog rasta na Kosovu, kao i da su tokom poslednje decenije zabilježene pozitivne stope ekonomskog rasta, u prosjeku gotovo četiri procenta.

Pandemija COVID-19 vjerovatno neće dovesti do značajnih trajnih promjena u investicionim politikama, smatraju autori izveštaja.

"Od aprila 2020. godine, vlada je donijela nekoliko mjera za vanrednu pomoć koje nisu zahtijevale zakonodavne promjene. Sve ove mjere su privremene i usmjerene su na održavanje nivoa zaposlenosti i pomoć preduzećima u održavanju likvidnosti. Kao takve, one ne utiču na šire okruženje investicione politike. Vlada je takođe najavila paket mjera ekonomskog oporavka, ali se od aprila 2020. još uvijek radi na finalizaciji paketa“, stoji u izvještaju.

Iako je sektor pravosuđa i dalje slab u primjeni zakona, kosovski propisi u skladu sa međunarodnim mjerilima za podršku i zaštitu investicija.

"Uz pomoć USAID-a, Vlada Kosova nastavila je niz reformi poslovnog okruženja koje su tokom godina doprinijele poboljšanju rangiranja i rezultata Kosova u Izvještaju o poslovanju Svjetske banke“, piše u izvještaju.

Kao otežavajuća okolnost za sprovođenje imovinskih prava pominje se spor sa Srbijom.

Svi pravni, regulatorni i računovodstveni sistemi na Kosovu napravljeni su po uzoru na standarde Evropske unije i najbolju međunarodnu praksu, piše u izvještaju, ali uz napomenu da se "neke poslovne grupe žale da se propisi donose sa malo suštinske rasprave ili doprinosa zainteresovanih strana".

Stejt department napominje da u poslednje vreme političko okruženje na Kosovu karakterišu kratki izborni ciklusi i produženi mandati vlada.

Visoku stopu nezaposlenosti na Kosovu (zvanično 25,7 odsto 2019. godine) javnost kontinuirano svrstava među svoje najveće probleme, napominju autori izvještaja. Dodaje se da su niskom stopom nezaposlenosti više pogođeni oni koji su u potrazi za prvim poslom i žene.

"Uprkos izazovima, Kosovo je privuklo niz značajnih investitora, uključujući nekoliko međunarodnih firmi i američke franšize. Neke investitore privuklo je relativno mlado stanovništvo Kosova, niski troškovi radne snage, relativna blizina tržišta EU i prirodni resursi", zaključuje se u izvještaju.

Ekonomski rast Sjeverne Makedonije

Rad Sjeverne Makedonije na članstvu u NATO-u i napredak u nastojanjima da pristupi EU rezultirali su pozitivnim ekonomskim rastom, o čemu svjedoči snažan rast BDP-a od 3,6 odsto u 2019. godini, navodi se u Izvještaju Stejt Departmenta.

Konstatuje se da je država sada punopravna članica Sjevernoatlantske alijanse kao i da je Savjet Evropske unije odlučio je da otvori pregovore o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom 25. marta 2020.

Takođe se navodi da je potpisivanjem Prespanskog sporazuma 17. juna 2018. godine riješen višedecenijski spor oko imena sa Grčkom što je otvorilo put Sjeverne Makedonije ka pridruživanju NATO-u i EU.

Privlačenje stranih direktnih investicija jedan je od glavnih vladinih stubova za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta, stoji u izvještaju.

Kako se navodi - Sjeverna Makedonija održava relativno popustljiv regulatorni okvir, a njene institucije pružaju jednak tretman stranim investitorima i domaćim poslovnim interesima pod sličnim okolnostima. Tokom 2019. brojne države i strane kompanije najavile su ulaganja u Sjevernu Makedoniju i nove operacije u slobodnim ekonomskim zonama poznate pod nazivom Tehnološke industrijske razvojne zone (TIDZ), navodi Stejt Department.

Odnos Vlade Sjeverne Makedonije prema stranim direktnim investicijama, zajedno sa njenim regulatornim i institucionalnim okvirom i dalje ostaje atraktivan za američke investicije, navodi se u izvještaju i dodaje da shodno tome brojne američke kompanije uspješno posluju u Sjevernoj Makedoniji.

Izvještaj o poslovanju Svjetske banke za 2020. godinu rangirao je Sjevernu Makedoniju na 17. mjesto na svijetu za poslovanje, što je sedam mjesta manje u odnosu na prethodnu godinu, konstatuje se u izvještaju i dodaje da je agencija Fič Rejtings (Fitch Ratings) nadogradila prethodni kreditni rejting Sjeverne Makedonije sa BB na BB + sa stabilnim izgledima, dok je Standard & Poor's potvrdio svoj kreditni rejting na BB- sa stabilnim izgledima.

U izvještaju se navodi i da je Transparensi Internešnl (Transparency Internationa) prema indeksu percepcije korupcije u 2019. godini rangirao Sjevernu Makedoniju na 106. mjesto od 180 zemalja, što je 13 mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu.

Stejt Department navodi da je pravni okvir Sjeverne Makedonije za strane investitore uglavnom u skladu sa međunarodnim standardima i da se strani investitori se pod sličnim okolnostima generalno tretiraju isto kao i domaći investitori.

Međutim, dodaje se da je cjelokupno regulatorno okruženje u zemlji i dalje složeno i da česte regulatorne i zakonodavne promjene, zajedno sa nedoslednim tumačenjem pravila, stvaraju nepredvidivo poslovno okruženje pogodno za korupciju.

U Izvještaju se navodi da Vlada Sjeverne Makedonije uglavnom sprovodi zakone, ali i da postoje brojni izvještaji da su neki zvaničnici i dalje angažovani u koruptivnim aktivnostima.

Neke nevladine organizacije procjenjuju da je dominantna uloga vlade koju vodi VMRO-DMPNE u ekonomiji stvorila mogućnosti za korupciju, dok je vlada predvođena SDSM-om, koja je stupila na dužnost 2017. godine i obavezala se da će poboljšati transparentnost i vladavinu zakona, uspjela da prenese određenu moć sa političkih partija pravosudnim institucijama, navodi Stejt Department.

Ocjenjuje se da će uprkos ekonomskom napretku, socijalna i ekonomska kriza izazvane pandemijom COVID-19 imati ozbiljan uticaj na ekonomiju Sjeverne Makedonije I sposobnost apsorbovanja stranih investicija.

U Hrvatskoj potrebna značajna strukturna reforma

Hrvatska je postala članica EU 2013. godine, što je poboljšalo njenu ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja, konstatuje Stejt department u Izvještaju o investicionoj klimi.

"Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge direktne koristi od ulaska u EU tek predstoje“, dodaje se i ističe kako se hrvatska vlada obavezala da će preduzeti "zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila prepreke ulaganjima, usmjerila birokratiju i javnu upravu i efikasnije programirala fondove EU".

Stejt department konstatuje da je Hrvatska sporo izvodila obećane reforme.

U Izvještaju se navodi da je Vlada Hrvatske voljna da se na višim nivoima sastane sa zainteresovanim investitorima i da pomogne u rješavanju problema.

"Premijer Andrej Plenković bivši je član Evropskog parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu sa preporukama EU i globalnih finansijskih institucija. Njegova vlada surađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Hrvatskoj i privlačenju investicija“, navodi se u Izvještaju.

Ističe se da je "snaga hrvatske ekonomije" u niskoj inflaciji, stabilnom deviznom kursu i razvijenoj infrastrukturi.

"Istorijski gledano, najperspektivniji sektori za ulaganja u Hrvatskoj bili su turizam, telekomunikacije, farmacija i bankarstvo", navodi SD.

U Izvještaju se konstatuje da, iako je hrvatska ekonomija bila stabilna uoči globalne epidemije COVID-19, vlada je krajem aprila procijenila da će BDP pasti za najmanje 9,4 odsto u 2020. godini.

"Turizam direktno doprinosi 12 odsto hrvatskog BDP-a, pa i do 20 odsto kada se uključe i indirektni doprinosi sektora. Očekuje se da će turistički sektor pretrpjeti ogromne gubitke zbog krize COVID-19“, navodi se.

Ipak, SD dodaje da uticaj COVID-19 nije u potpunosti negativan, odnosno da je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih službi javne uprave i da će vjerovatno i povećati napore u toj oblasti.

Dodaje se da je ekonomija opterećena velikom vladinom birokratijom, lošim državnim preduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskom nivou stranih investicija.

"Nakon decenije rasta od završetka rata 1995. godine, investiciona aktivnost u Hrvatskoj se znatno usporila u 2008. godini i ostala ispod istorijskog nivoa uprkos izlasku ekonomije iz recesije krajem 2015. godine, relativno snažnom rastu u 2016. godini i nastavku umjerenog rasta do 2019.", navodi Stejt department.

Navodi se i da je bankarski sistem u Hrvatskoj dobro podnio globalnu finansijsku krizu, ali da je bio opterećen finansijskim troškovima vezanim za pretvaranje zajmova švajcarskih franaka u eure koje je naredila vlada u 2015. godini.

Prije krize COVID-19, vlada je održavala budžetski deficit u granicama preporučenih od strane EU, ali sada očekuje 6,8 odsto budžetskog deficita za 2020.

U martu 2020. vlada je najavila četvrti paket ekonomskih reformi. Očekuje se da će ovaj paket stvoriti održivi ekonomski rast i razvoj, povezati obrazovanje sa tržištem rada i održati javne finansije, navodi SD i dodaje da je i dalje potrebna značajna strukturna reforma.

"Iako vlada nastavlja da postepeno poboljšava poslovno okruženje, njen primarni fokus ostaje na sprečavanju gubitka radnih mjesta u državnim preduzećima i "strateškim" sektorima", zaključuje se u Izvještaju.