Fabrika čarapa "Real Knitting" u gajdobri

"FinCEN dosijei": U Srbiji uspješan investitor, u Americi sumnje na pranje novca

Na svom sajtu "Real Knitting" za sebe navodi da je "priča o uspješnoj kompaniji zasnovanoj na italijanskom ‘know how’ (umijeću) i istinskom preduzetničkom duhu". Nije sve, međutim, onako kako izgleda.

24319 pregleda 38 reakcija 14 komentar(a)
Ilustracija, Foto: KRIK
Ilustracija, Foto: KRIK

Fabrika čarapa "Real Knitting" u Srbiji primila je novčanu transakciju od 1,2 miliona dolara za koju njujorška banka tvrdi da je moguće pranje novca.

Radnici ove fabrike žale se na teške uslove za rad i na mobing.

Ipak, država Srbija je veoma velikodušna prema "Real Knitting"-u i dodjeljuje joj milionske subvencije.

U selu Gajdobra kod Bačke Palanke, na sjeverozapadu Srbije, smještena je fabrika za proizvodnju čarapa koju vlada smatra primjerom strane investicije kakva je potrebna Srbiji.

Od 2011. godine, kada je otvorena, fabrika "Real Knitting" (u prevodu: pravo pletenje) dobila je gotovo dva miliona eura pomoći države, uključujući i 1,4 hektara državnog zemljišta.

Na svom sajtu "Real Knitting" za sebe navodi da je "priča o uspješnoj kompaniji zasnovanoj na italijanskom ‘know how’ (umijeću) i istinskom preduzetničkom duhu".

Nije sve, međutim, onako kako izgleda.

Radnici ove fabrike sa kojima su novinari pričali žalili su se na teške uslove za rad i pritisak koji na njih vrše šefovi.

Radnica koja je učestvovala u štrajku, otpuštena je.

Još sumnjivije je vlasništvo fabrike i porijeklo novca koji je stigao u Srbiju.

Iako se u medijima predstavlja kao italijansko-ruska investicija, vlasnik srpske fabrike "Real Knitting" je ofšor kompanija "Alpha Retail Group" iz Hongkonga iza koje stoji jermenski biznismen, utvrdili su novinari KRIK.

Ova hongkonška firma je prethodnih godina prebacivala velike količine novca u Srbiju, a zatim ih vraćala na svoj račun u Singapuru.

Jednu od tih transakcija, uplatu od gotovo 1,2 miliona dolara u srpsku fabriku čarapa, banka BNI Mellon sa sedištem u Njujorku označila je kao moguće pranje novca i prijavila je američkom Trezoru.

Ove informacije su izašle na videlo u okviru višemjesečnog globalnog novinarskog istraživanja "FinCEN dosijei" koje su vodili Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ), BuzzFeed News i novinarska mreža OCCRP, a u kom je učestvovao i KRIK.

Novinari su imali uvid u strogo povjerljive izvještaje banaka, a KRIK je provjeravao transakcije koje se tiču srpskih firmi i biznismena.

Sumnjive transakcije i „školjka“ kompanije

FinCEN, agencija američkog Trezora koja se bori protiv pranja novca i drugog finansijskog kriminala, sastavila je izvještaj u kojem je ukazala na čak 723 sumnjive transakcije u ukupnom iznosu od 56,5 miliona dolara koje je dvanaest kompanija, među njima i "Alpha Retail Group", izvršilo u periodu od decembra 2012. do marta 2013. širom svijeta.

Većina transakcija prošla je kroz JSC Norvik Banku u Letoniji koju je 2017. kaznila tamošnja Komisija za finansijsko tržište i tržište kapitala (FCMC) sa oko 1,3 miliona eura zbog toga što ima slabu unutrašnju kontrolu.

Njujorška banka BNI Mellon je ove transakcije FinCEN-u prijavila kao pranje novca jer su, kako piše u izvještaju, novac uplaćivale "školjka" firme, njegovo porijeklo nije bilo poznato i prebacivan je preko zemalja koje su označene kao rizične za pranje novca.

Analizom transakcija je, piše u izvještaju FinCEN-a, primijećena pojava koja se naziva "gniježđenje" – otvaranje više bankovnih računa kako bi se zavrao trag.

Jedna od ovih problematičnih uplata, u iznosu od blizu 1,2 miliona dolara, stigla je početkom 2013. u Srbiju – novac je uplatila "Alpha Retail Group" na račun fabrike čarapa "Real Knitting" u tadašnjoj Pireus banci (danas Direktna banka).

Novinari KRIK-a su u poslovnoj dokumentaciji ove firme otkrili još sličnih transakcija koje su se odigrale van perioda analiziranog u izveštaju FinCEN-a.

"Alpha Retail Group“ iz Hongkonga prebacila je firmi "Real Knitting" još 7,5 miliona dolara i blizu 18 miliona eura kroz 49 novčanih transakcija, u periodu od juna 2011. do aprila 2015.

Ovaj novac se nije zadržao u fabrici već je odlučeno da se vrati nazad na račun koji "Alpha Retail Group" ima u Singapuru, pokazuju dokumenta iz poslovnog registra.

Djeluje da je, sem američkih, poslovanje ove fabrike skrenulo pažnju i domaćih istražnih organa.

Novinari KRIK-a pitali su Upravu za sprečavanje pranja novca da li vodi istragu kompanije "Real Knitting" i iz ove institucije je rečeno da ne mogu da nam dostave odgovor jer on može ugroziti "otkrivanje krivičnog djela", ali i da će nas "o napretku u konkretnom slučaju obavijestiti".

Stručnjaci koji su sa novinarima KRIK-a pregledali dokumenta kazali su da su ove transakcije neobične.

Posebno je rizično kod njih što stižu iz Hongkonga koji je jedan od vodećih svjetskih ofšor zona.

"Za kompaniju iz Hongkonga nije moguće utvrditi porijeklo novčanih sredstava koja se plasiraju (u Srbiju)", rekao je nezavisni revizor Ljubiša Stanojević.

Firmu „Alpha Retail Group“ osnovao je ruski državljanin Aleksandr Viktorovič Efimenko, ali je kompanija nakon toga nekoliko puta promijenila vlasnika.

Od 2017. njen vlasnik je jermenski biznismen Korjun Čilingarjan, sa prebivalištem u Litvaniji, pokazuju dokumenta hongkonškog poslovnog registra.

Prije preuzimanja ove firme, Čilingarjan je upravljao dvijema tekstilnim kompanijama u Litvaniji, koje su kažnjene zbog nezakonitih aktivnosti – jedna zbog neplaćanja poreza, a druga zbog ilegalnog zapošljavanja radnika.

U Srbiji, inspekcija rada je prije dvije godine podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv šefova "Real Knitting"-a jer radnicima nisu omogućili slobodan vikend, ni zaštitnu opremu.

To je, međutim, samo mali dio problema sa kojima se radnici fabrike čarapa suočavaju, kako su nam ispričali.

Mobing i padanje u nesvjest

Novinarka KRIK-a posjetila je Gajdobru, tiho i zapušteno selo na sjeverozapadu Srbije.

Fabrika "Real Knitting" zapošljava više od 600 radnika, kako pokazuje finansijski izvještaj, a mnogi od njih svakog dana dolaze na posao iz okolnih sela i gradova.

Šestoro bivših i sadašnjih radnika sa kojima je novinarka pričala kazali su da su uslovi u fabrici loši, da šefovi vrše mobing nad njima, ali većina iz straha nije željela da o tome javno govori.

Dovoljno hrabrosti imala je jedino bivša radnica Tamara Čambor, koja je zbog jednog štrajka u fabrici u kojem je učestvovala dobila otkaz.

Sa novinarkom se našla u kafiću u Bačkoj Palanci, u kojoj živi.

Čambor je u fabrici radila na mašini za šivenje preko četiri godine, plata joj je tih godina bila u visini minimalca, ali to nije bio glavni problem.

Nadređeni su ih toliko pritiskali da rade, da nisu smjeli da idu u toalet mimo polučasovne pauze.

"Šefica je gledala i govorila: ’Zašto ideš u ve-ce?’", ispričala je Čambor.

Tokom ljeta u fabrici je toliko toplo, kako je kazala, da su zaposleni padali u nesvjest.

"Tri puta je bila hitna pomoć zato što se onesvijestila žena. Onda su iz hitne pomoći rekli da će poslati inspekciju u fabriku ako budu morali još jednom da dođu. Nadređeni zato više nisu dozvolili da se zove hitna pomoć, nego su radnike kojima je loše, kući vozili vozač, portir, bilo ko ko ima kola", rekla je Čambor dok je nervozno palila cigaretu jednu za drugom.

Zimi je, sa druge strane, bilo hladno i radili su u jaknama, a jedna od radnica je čak donosila i ćebe.

Iz tog razloga u zimu 2015. počeli su štrajk, a Čambor je bila među onima koji su pregovarali sa direktorom.

"Taj dan smo stali, baš iz tog razloga što nam je bilo jako hladno", rekla je Čambor.

Ovaj štrajk, kao i uzimanje bolovanja koštali su je posla, ispričala je.

"U suštini, ja da nisam dobila otkaz, vjerovatno bih ga ja dala, jer to je bilo… strašno."

Za sve to vrijeme, država je fabrici davala novčanu pomoć.

Novac građana na poklon

Od kada je osnovana 2011. godine fabrika čarapa "Real Knitting" dobila je oko dva miliona eura subvencija iz državnog budžeta – odnosno novca građana Srbije koji država daje kao vid pomoći, otkrio je KRIK.

Novac je, pokazuju dokumenta, dobijala od dvije vlade.

U godini osnivanja fabrike, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) odobrila joj je 825.000 eura.

Ugovor su potpisali Efimenko i bivši ministar za ekonomiju i regionalni razvoj Nebojša Ćirić iz stranke G17+, koja je bila partner Demokratske stranke u vladi.

Dvije godine kasnije SIEPA je ovoj kompaniji dala novih 275.000 evra.

U to vrijeme vladu je predvodila Srpska napredna stranka (SNS), a ugovor je u ime države potpisao Mlađan Dinkić, tada ministar finansija i privrede i prvi čovjek G17+.

U 2014. fabrika je od Republičke direkcije za imovinu dobila više od 1,4 hektara državnog zemljišta u Gajdobri.

Njegova vrijednost procijenjena je na oko 12.000 eura.

I tu nije bio kraj. Fabrika je dobila državnu pomoć od 750.000 eura koja je isplaćena u dvije rate – tokom 2017. i 2018. godine.

Novac je odobrila takođe agencije SIEPA koja je u međuvremenu postala Razvojna agencija Srbije (RAS), a ugovor je potpisao ministar ekonomije Željko Sertić iz SNS.

"Nemoguće da je tad bio otvoren neki postupak i da je tad firma bila pod sumnjom. Nemoguće je da bi došla uopšte u mogućnost da dobije sredstvo od Republike Srbije”, prokomenatrisao je Sertić za KRIK.

Dinkić je rekao: "Uopšte se ne sjećam ove firme”, a Ćirić da nije bio njegov posao da kao ministar provjerava porijeklo novca koji se ulaže u Srbiju.

"Moj posao nije bio da provjeravam da li oni vrše pranje novca. Moj posao je bio da potpišem i pogledam da li je procedura ispoštovana,“ naglašava Ćirić za KRIK.

Vladine agencije su i promovisale ovu fabriku.

RAS je u publikaciji o tekstilnoj industriji objavljenoj 2016. godine na prvoj stranici objavio citat direktora firme "Real Knitting“ koji je govorio o pozitivnom iskustvu" u Srbiji.

Agencija za privredne registre u Srbiji nazvala je "Real Knitting" jednom od najuspešnijih kompanija u 2017. godini na osnovu dobiti – fabrika je u 2017. godini povećala profit za oko četiri puta u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju finansijski podaci.

Više od 90 posto svojih proizvoda "Real Knitting" izvozi, a glavne kupce ima u Rusiji.

Politički analitičar Cvijetin Milivojević kaže za KRIK da slučaj "Real Knitting" nije usamljen.

"Srbija je jedna od tih tranzicionih zemalja koje ne pitaju za porijeklo novca ukoliko je neko spreman da ga investira2, kaže Milivojević.

"Kod nas je stvorena takva klima, država ju je stvorila, da je strani investitor Bog."

Istraživanju doprinio i Šarunas Černijauskas (OCCRP, Litvanija)

KRIK sjutra objavljuje sljedeću priču iz projekta "FinCEN dosijei".

KRIK.rs.