U Varivodama u Hrvatskoj danas je održan komemorativni skup za devetoro mještana srpske nacionalnosti ubijenih na današnji dan prije 25 godina. Na komemoraciji su bili premijer Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade Boris Milošević, Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, i izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić.
Nakon operacije Oluja kojom je oslobođen velik dio Hrvatske, ovdje u Varivodama počinjen je težak zločin protiv nevinih i nemoćnih ljudi. U tom je zločinu okrutno pobijeno devet Varivođana, istakao je hrvatski premijer Andrej Plenković.
"Duboko žalim zbog toga i izražavam saučešće za članove vaše porodice. Ovaj je zločin uvreda za savremenu Hrvatsku jer vrijeđa ljudsko dostojanstvo, on je gaženje onih ideala za koji su se borila ogromna većina branitelja među kojima su bili i Srbi, koji su časno branili Hrvatsku. Zločin koji se ovdje dogodio u suštoj je suprotnosti s proglasom dr Franja Tuđmana koji je pozvao sugrađane srpske nacionalnosti da ostanu u svojim domovima", rekao je Plenković, kako prenosi HRT.
Počinioci ovih zločina, dodao je Plenković i Hrvatskoj su nanijeli štetu. "Zbog takvih koji se nisu imali hrabrosti predati hrvatskim pravosudnim tijelima, hrvatski su generali u Hagu morali braniti čast hrvatske vojske sve do oslobađajuće presude."
Zločin u Varivodama, ističe hrvatski premijer, nije bio jedini takav. "Ubijeni su u Gošićima, u Gruborima. Svi ti zločini počinjeni nakon operacije Oluja nikako se ne mogu opravdati", rekao je on. Legitimno pravo na odbranu, dodao je, nije i ne može biti opravdanje za nedjelo.
"Ovo je bio čin pojedinaca koji su iz čistog koristoljublja išli u pljačkaške pohode na području na kojem još nije bila uspostavljena civilna vlast, to nikada nije bila politika hrvatske države i vojnog vrha, a posebno ne predsjednika Tuđmana", rekao je Plenković.
"Nakon presude Vrhovnog suda iz 2012. Opštinski sud naložio je isplatu odštete, no uprkos tome naša tijela treba da otkriju odgovorne. Hrvatska je u ratu koji nije htjela, imala velik broj žrtava. U Vukovaru i Škabrnji su počinjeni najveći zločini poslije Drugog svjetskog rata. Još uvijek tragamo za 1869 nestalih i smrtno stradalih, tu očekujemo saradnju i dalju razmjenu infomacija sa Srbijom i drugim državama u susjedstvu", kazao je i poručio:
"Poštovani pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj, danas vam želim poslati poruku pomirenja kao i nade u izgradnju zajedničke budućnosti svih hrvatskih građana, nezavisno od njihovog porijekla."
To ne znači, kako ističe, zaboraviti što se događalo u ratu prije 25 godina, nego izvući iz toga pouke i pružiti jedni drugima ruku mira. "To za Hrvate znači smoći snage i priznati da su u Domovinskom ratu, premda odbrambenom, počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi, koji nemaju opravdanja i zaslužuju osudu i procesuiranje. Hrvatska se branila od agresije, ne od nedužnih civila."
To za Srbe u Hrvatskoj, dodaje Plenković, znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i JNA. "I da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za vlastitom državom i da zaslužuje osudu".
Svi, kako je rekao, treba da imaju snage da preuzmu svoj dio odgovornosti.
Na području opštine Kistanje ubijeno je 57 osoba, naveo je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća.
"Svim žrtvama zajedničko je da su ostali u svojim kućama, svojem zavičaju i u svojoj zemlji. Vjerovatno su ostali u uvjerenju da im se ništa neće dogoditi. Bilo im je zajedničko i to da ih niko nije mogao zaštititi od onih koji su nakon rata nastavljali rat. Oni koji su im dali obećanje, nisu ih zaštitili. Velikoj većini njih zajedničko je i to da njihove ubice ili nisu tražene ili nisu procesuirane. Ako su bili procesuirani, nisu bili osuđeni. Ovo govorim zato što javnost nema saznanja o ovim činjenicama koje sam iznio", ističe on.
"U meni postoji moralna svijest da su ti zločini počinjeni i prema pripadnicima hrvatskog naroda, prema kojima treba imati isti osjećaj poštovanja. Kad smo donijeli odluku da napravimo zaokret, učinili smo to zato što imamo svijest da ratovi često započinju otvaranjem grobova i jednako često prethodnih grobova onih koji su stradali u prethodnim ratovima, a završavaju stradanjem žrtava posljednjih ratova. Dolazak potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića u Knin, govor predsjednika Vlade u Kninu, gest predsjednika Republike, ministra branitelja Tome Medveda razumijemo kao nacionalno odgovorno i politički hrabro", dodaje Pupovac.
Svi, kako je rekao, "osjećamo da su nam potrebne snažnije i glasnije poruke stvaranja za dobrobit svih".
Milošević: Plenkovićev dolazak jak gest
Potpredsjednik Vlade Hrvatske za društvena pitanja i ljudska prava Boris Milošević poručio je da je dolazak premijera Plenkovića na komemoraciju srpskim civilima u Varivodama vrlo jak, simbolički gest da i tamošnje žrtve zaslužuju empatiju i poštovanje u društvu, prenosi HRT.
"Ovo je prvi put nakon 25 godina da na komemoraciju na kojoj se pokazuje poštovanje prema žrtvama koje su nevino stradale u Varivodama dolazi predsjednik Vlade", izjavio je Milošević nakon komemoracije za poginule civile u Varivodama.
Milošević je poručio kako je vrijeme da nakon 25 godina napokon "čujemo jedni druge", jer je posljedica nedijaloga i zataškavanja i to što još uvijek nisu pronađeni odgovorni za zločine u Varivodama. Hrvatska država propustila je postupiti na pravi način kada se zločin dogodio, a s prolaskom vremena sve je teže pronaći dokaze o počiniteljima.
"Ostaje samo nada da će oni koji imaju saznanja o tome prekinuti zavjet ćutanja i reći da je ovo što se dogodilo nečasno, sramotno, ničim ne može biti opravdano i ukazati na onoga ko je to napravio", kaže Milošević.
Rekao je da zbog novih komemorativnih praksi ne očekuje nikakav revolucionarni napredak u odnosu između Hrvatske i Srbije, ali očekuje "male korake naprijed", poput razgovora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s predstavnicima hrvatske zajednice u avgustu.
To su mali koraci koji svakako ohrabruju i nadam se da će se započeti smjer nastaviti, poručio je Milošević.
Komemoraciji u Varivodama prisustvovao je i specijalni izaslanik predsjednika Srbije za saradnju za pronalaženje nestalih s Hrvatskom Veran Matić. Smatra da su trenuci zajedničkog obilježavanja u Kninu, Gruborima i Varivodama, kao i oni koji slijede, od pomoći u pronalasku nestalih.
"Ja sam obavio nekoliko dobrih razgovora o promjenama koje bi mogli napraviti u potrazi za nestalima, koji su na valu pozitivnih zbivanja u Hrvatskoj. Nadam se da će građani i institucije koji posjeduju informacije sarađivati", poručio je Matić.
Direktorica Documente Vesna Teršelić upozorila je kako, uprkos premijerovom dolasku koji je iskorak prema izgradnji povjerenja, i dalje ostaje činjenica da je prošlo 25 godina od zločina u Varivodama, a nije okončan krivični postupak, niti su sve porodice koje su tužile Hrvatsku dobile naknadu štete.
"Ostaje pitanje kako ćemo te značajne korake pretočiti kao društvo u lokalnim zajednicama koje su stradale u Domovinskom ratu", kazala je Teršelić.
Bonus video:
