na dvodnevnom seminaru okupilo se više od 100 učesnika

Miščević: Razvijanjem kulture medijske pismenosti gradimo otpornost na dezinformacije

"Zajedno sa našim partnerima uključićemo se u regionalne aktivnosti kojima se podržava jača infrastruktura profesionalnih medija, pomaže edukacija različite publike u cilju boljeg razumijevanja širih posljedica dezinformisanja i pogrešnog informisanja, i upućivanja na kritičko razmišljanje i provjeru činjenica", rekla je ona

3171 pregleda 0 komentar(a)
Sa seminara, Foto: RCC
Sa seminara, Foto: RCC

Moramo odmah zajedno početi da radimo na razvoju kulture medijske pismenosti u našim društvima i izgraditi otpornost na dezinformacije, rekla je zamjenica generalne sekretarke Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Tanja Miščević na otvaranju internet seminara o dezinformacijama na Zapadnom Balkanu, koji je održan juče i danas u Sarajevu.

Razvijanje otpornosti na lažne vijesti treba u svakoj ekonomiji Zapadnog Balkana da se smatra skoro glavnom komponentom sveukupne bezbjednosne politike, navela je Miščević.

"Zajedno sa našim partnerima uključićemo se u regionalne aktivnosti kojima se podržava jača infrastruktura profesionalnih medija, pomaže edukacija različite publike u cilju boljeg razumijevanja širih posljedica dezinformisanja i pogrešnog informisanja, i upućivanja na kritičko razmišljanje i provjeru činjenica", rekla je ona.

Na ljestvici od 0 do 100, indeks medijske pismenosti regiona kreće se od 12 do 31, a u vrijeme pandemije brzo širenje istine je važnije nego ikada ranije, posebno znajući da lažne informacije mogu nekoga da koštaju i života. Lažne informacije dolaze do 1.500 osoba šest puta brže od istine.

"Bili smo uvjereni da su naše takozvane konsolidovane demokratije sigurne i bilo je neugodno shvatiti osjetljivost naših institucija koje bi uvijek trebalo da budu zaštićene. Potrebno je da se sloboda medija u regionu znatno poboljša", rekla je Luis Kjodi iz Opservatorije za balkanska, kavkaska i transevropska pitanja (OBCT).

Luc Gulner, šef Odeljenja za strateške komunikacije i analizu informacija u Evropskoj službi za spoljnje poslove, rekao je da se razgovara o dezinformacijama, ali i o tome kako da sačuvamo naše demokratije i otvoreni diskurs.

"Ne radi se o tome da se ljudima kaže šta je ispravno, a šta pogrešno, već da se naši građani i demokratije zaštite od manipulacija i obmanjujućih uplitanja. Dezinformisanje nije teoretska debata, ono utiče na ljudske živote, to je pitanje koje se odnosi na celo društvo, ne samo na vlade", rekao je on.

Na dvodnevnom internet seminaru okupilo se više od 100 učesnika, predstavnika regionalnih organizacija, vladinih institucija i medija, koji su imali priliku da razgovaraju o uticaju dezinformacija iz različitih uglova.

Seminar na temu "Rješavanje izazova koje predstavljaju dezinformacije na zapadnom Balkanu" organizovao je Savjet za regionalnu saradnju, a podržao ga je OBCT, Evropski centar izvrsnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji i Evropska služba za spoljne poslove.

Kao što su učesnici istakli, dezinformacije se mogu odnositi na spoljno miješanje i hibridne pretnje, s obzirom na to da se informativne operacije koriste da bi demokratski procesi izgubili legitimitet ili održali javnu raspravu o određenoj temi. Pronalaženje odgovarajućih odgovora kako bi se minimalizovao uticaj dezinformacija trebalo bi da bude deo sveobuhvatne strategije bezbjednosti.