Pandemija korona virusa nije smanjila aktivnost Klinike za onkologiju i radioterapiju u Kliničkom centru „Majka Tereza“. Svakog radnog dana u Kliniku dođe oko 600 pacijenata sa zloćudnim bolestima po svoju hemoterapiju. Njih 150 bori se s rakom dojke.
U Sjevernoj Makedoniji se godišnje registruje između 5500 i 7000 novih slučajeva raka, a tome treba dodati i 30 do 40 hiljada pacijenata, koliko tokom godine prođe kroz Institut za onkologiju i radiologiju Kliničkog centra u Skoplju, koji je najveći u zemlji i koji trenutno jedini radi s punim kapacitetom. Ostala disperzirana onkološka odjeljenja, u Gradskoj opštoj bolnici „8. septembar" u Skoplju, u Štipu i u Bitolju pretvorena su u kovid centre i zatvorena su za onkološke pacijente.
„Bilo je dana kad su medicinske sestre ostajale i do 8 sati uveče, ali uspjevali smo svima da damo hemoterapiju i da uz pomoć Crvenog krsta dostavimo terapiju u tabletama svim našim pacijentima. Primamo svakoga kome je potreban redovan tretman u ovom smislu“, kaže za list „Sloboden pečat“ dr Nino Vasev, direktor Instituta za onkologiju u Skoplju.
„Zbog nove situacije koju je nametnula situacija u vezi s virusom kovid 19, neophodna je bila reorganizacija kako ne bi došlo do zastoja u zbrinjavanju pacijenata s malignim bolestima“, dodaje Vasev.
„Na početku nije bilo direktnih preporuka. Ali smo u februaru mi, onkolozi iz grupe ROMNI, napravili priručnik za predviđene aktivnosti, pa su sve hemoterapije i zračenja morali su biti tretirani kao nešto što mora da se učini, a ne da se izbjegava, bez obzira na pandemiju. Kontrole, one tromjesečne i šestomjesečne, mogle su se odložiti“, kaže naš sagovornik, u čijoj ustanovi je sad praktično skoncentrisano liječenje pacijenata iz čitave Sjeverne Makedonije.
Biba Dodeva iz Udruženja „Borka“ ističe da pacijenti s malignim bolestima na pregled i kontrolu čekaju puno duže nego inače, a sve je to nekako zasijenila pandemija kovida 19.
„U postojećem sistemu Moj termin – termina nema; odnosno oni se vrlo brzo popunjavaju. Na neke dijagnostičke preglede i intervencije čeka se i po više nedjelja, a pacijenti se žale da čekaju i mjesecima. Skrining programi uopšte ne rade, a to nije dobro za pacijente s karcinomom“, kaže Dodeva.
Ono što, s druge strane, besprekorno funkcioniše još od maja ove godine jeste isporuka terapija u tabletama. Popis pacijenata zajednički prave Klinika za onkologiju i „Borka“, nakon čega se terapija od vrata do vrata dijeli pacijentima uz pomoć volontera Crvenog krsta.
Ovakvu isporuka dobijaju i pacijenti s Klinike za hematologiju, a samo oni koji primaju hemoterapiju i radioterapiju i dalje dolaze na Kliniku za onkologiju.
„Pandemija ne smije spriječiti redovnu terapiju kod pacijenata s karcinomom. Shvatili smo da se endokrina terapija i terapija zračenjem mogu organizovati potpuno sigurno i u skladu s evropskim propisima, tako da se mogu nesmetano davati i u vrijeme kovid krize, bez rizika po ugrožavanje zdravlja ili imuniteta pacijenata“, kaže dr Vasev.
Psihološki oporavak najvažniji u borbi protiv raka
Za oporavak i liječenje malignih bolesti veoma je važna psihološka podrška pacijentima i zato su u okviru Klinike za onkologiju uvedeni brojni noviteti kako bi se izašlo u susret oboljelima da što lakše prebrode sve faze borbe protiv ovih opasnih bolesti.
„Briga o pacijentima ne svodi se samo na opskrbljivanje lijekovima, već je izuzetno važan i psihološki pristup, adekvatan ljudski odnos, razgovor, mogućnost da se ljekaru postave pitanja. Psihološki momenti su od velikog značaja, mnogi pacijenti bili su veoma uplašeni zbog ove situacije s kovidom. Institut već uvodi Onkološku teleambulantu. Ljekari će razgovarati s pacijentima putem platforme ZUM“, kaže dr Vasev, zadovoljan što će ova novina u javnom zdravstvu početi baš od klinike koju on vodi.
Uz to, Klinika je nedavno otvorila Psihološki kabinet u kojem podrška pacijentima uključuje i profesionalce – psihologe.
U psihološka podršku oboljelima i njihovim porodicama uključeno je nekoliko nevladinih organizacija poput „Borke“ čija je specifična sfera djelovanja podrška pacijetkinjama koje su oboljele od raka dojke, ili organizacije „Mi smo ljubav“.
„Otvorili smo nekoliko telefonskih linija, koje i dalje rade. Od maja do septembra imali smo preko 415 poziva upućenih putem SOS telefonske linije“, kaže Biba Dodeva i naglašava da su s druge strane linije bile žene koje su pobijedile rak dojke i prošle hemoterapije i sve faze bolesti i koje su svoja iskustva prenosile pacijentkinjama koje se sad suočavaju s tim problemima.
Terapija superljekovima zaustavlja se na tenderima
Pacijenti koji se bore s rakom, ipak, ne gube nadu da će istrajati u borbi i da će zahvaljujući dostignućima savremene medicine i odgovarajućim tretmanima pobijediti bolest.
„Svjedoci smo novog razvoja medicine, nauka ide naprijed i bolje je razumijevanje nekih procesa bolesti. Te nove terapije predstavljaju veliku nadu. One nijesu jeftine, ali uspjeli smo to da prihvatimo, iako smo zemlja s ograničenim resursima. Vlada, Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje napravili su popis od 30 novih lijekova i mislim da će nam sljedeća godina biti još svijetlija, jer se očekuju tri do četiri nova superlijeka, koji će biti besplatni za pacijente s karcinomom“, kaže dr Vasev.
S druge strane, Biba Dodeva iz udruženja „Borka“ napominje da bi Ministarstvo zdravlja trebalo više da se posveti tenderskim postupcima i da zastarjele lijekove zamijeni novim i provjerenim terapijama, kao i da doprinese tome da se popis lijekova revidira u kontinuitetu.
„Uspjeli smo da prevaziđemo početni strah kod ljudi u vezi s tim da možda neće biti terapije, ali mislim da smo se, kako vrijeme prolazi, opustili i lično smatram da smo drugi talas koronavirusa dočekali nespremni, jer pacijenti s karcinomom ni u jednom trenutku ne smiju ostati bez svoje terapije. Moramo sistemski raditi da se ovo razriješi, a ne samo da krpimo rupe koje se u međuvremenu otvaraju na mjestima na kojima sistem puca. Stvari moramo mijenjati od samog starta. Mislim da za sve to postoji dobra volja“, kaže Dodeva.
Doktor Vasev ističe da je zaliha nekih lijekova pri kraju, jer je kraj godine, ali da su nekako uspjeli da prevaziđu ovaj težak period. „Sad nam nedostaje samo jedan lijek za rak dojke – Fazlodex, ali nabavka je pri kraju, dok za lijek Fulvestrant tražimo način da se nabavi do kraja godine. To su dva, od 30 lijekova, koji nijesu na pozitivanoj listi, ali koji su dostupni pacijentima i nabavljaju se svake dvije godine. To je terapija koja je dokazana, najbolja je i trenutno je imamo“, kaže direktor Instituta za onkologiju.
Rak dojke najzastupljeniji
U Sjevernoj Makedoniji su, statistički gledano, rak dojke i rak pluća najčešća maligna oboljenja, a približava im se i rak debelog crijeva i stomačnih organa.
„Sve zapadnoevropske zemlje imaju isti trend. Što je zemlja razvijenija, to je više karcinoma. Pogotovo kad je riječ o raku dojke. Kako svijet postaje sve podložniji globalizaciji, broj slučajeva raka dojke raste i u zemljama u kojima nije bio velik. Ekologija, industrijalizacija, kvalitet vazduha, vode i hrane, kao i savremeni način života – sigurno utiču na pojavu i širenje malignih bolesti. Upravo ta područja će biti prioritet svim zemljama svijeta u sljedećih 50 godina, jer je u pitanju zdravlje svih“, kaže dr Vasev.
Dodeva smatra da se stvari moraju promijeniti jer, dok se kovidu posvećuje velika pažnja, mnoge druge stvari stagniraju.
„To se mora promijeniti jer će kovid doći i oduzeti živote; ali, ako realno i konkretno pratimo incidenciju, prevalenciju i morbiditet malignih bolesti u 2018. godini, vidjećemo da svakodnevno u prosjeku imamo 21 novog pacijenta od malignih bolesti u Makedoniji, te da 13 ljudi umire, i to prema službenim podacima SZO i Agencije za kontrolu raka za 2018. godinu. Ovo je veoma zabrinjavajuće. Mislim da ćemo imati priliku da učimo na svojim greškama, ali ne zbog nedovoljne brige tokom krize uzrokovane kovidom i zbog, nažalost, izgubljenih života, već zbog nedostatka reakcije u pravo vrijeme“, rekla je Dodeva.
U kolikoj su mjeri pacijenti s malignim bolestima osjetljivi na korona virus vrlo je aktuelno pitanje. Na početku epidemije te su pacijente njihove porodice, koje nijesu vidjele drugi način da zaštite svoje najmilije osim da to učine strogom izolacijom, gotovo hermetički zatvarale u svoje domove.
Pacijenti s rakom neprestano se boje da su više izloženi riziku od mogućnosti fatalnog ishoda u slučaju infekcije kovidom. Jedna Evropska studija pokazala je da, ako pacijent nema nikakvih komorbiditeta i ako je zdrav (na primjer: mladi, djeca itd.), ovaj rizik iznosi 1,5%, ako ima rak 7,5%, ako ima hroničnu respiratornu bolest 8%. Dakle, veći je rizik od smrti usljed infekcije kovidom kod osoba s astmom, na primjer, nego kod pacijenata s karcinonom, a kod onih s visokim krvnim pritiskom rizik je 8,4%, kod bolesnika s dijabetesom 9,2%, a s kardiovaskularnim bolestima 13,2; što znači da je rizik od ozbiljnijeg ishoda kod pacijenata s ovim drugim oboljenjima veći. Sigurno su najugroženija grupa pacijenti s kardiovaskularnim bolestima“, kaže dr Vasev.
Vakcine protiv kovida i za maligne bolesnike
Vakcine koje se već primjenjuju u nekim zemljama, a u drugima je u toku distribucija dogovorenih količina, prema sistemu Kovaks, Svjetske zdravstvene organizacije, nesumnjivo daju veliku nadu u suzbijanju širenja korona virusa na globalnom nivou. Pacijenti s maligim bolestima uključeni su u rizičnu grupu koja će imati prednost u vakcinaciji, koja bi u Makedoniji trebalo da startuje početkom sljedeće godine.
Vakcine protiv kovida na bazi RNK sigurne su za ljude. Mi ljekari ćemo se vakcinisati, a to preporučujem i svojim pacijentima“, decidan je dr Vasev i ne sumnja u kvalitet i efikasnost najavljenih vakcina protiv kovida, koje će se primijeniti na milionima ljudi širom svijeta.
Doktor Vasev je skeptičan u odnosu na alternativne terapije koje koriste neki od njegovih onkoloških pacijenata u nadi da će im one pomoći više od uobičajene terapije za maligne bolesti.
„Apsolutno sam protiv alternativne terapije, koja podrazumijeva zamjenu klasičnih, naučno dokazanih tretmana. Dopunska terapija uključuje dodavanje vitaminskih suplemenata uz kliničke lijekove i to nije zabranjeno. Ali alternativna medicinska rješenja ne treba uzimati samostalno. Mnogi od pacijenata uzimaju medicinski kanabis, koji im smanjuje bol, ublažava ga, liječi depresiju, pomaže kod nekih vrsta raka. Medicinski kanabis je legalan i koristi se kao dopunska terapija“, kaže dr Vasev.
Zbog kovida manje medicinskog osoblja na onkologiji
U proteklom razdoblju kovid krize, Institut, koji ima oko 250 zaposlenih, takođe se suočio s nedostatkom osoblja jer je dio medicinskog personala morao biti odsutan s posla zbog zaraze korona virusom.
„Mislim da se sad ovaj pritisak smanjuje jer 2-3 nedjelje nemamo bolesnog zaposlenog. Posljednji put bila je bolesna jedna ljekarka. Do prije dvije nedjelje imali smo 9 zaposlenih koji su bili zaraženih kovidom, ali sad se svi polako vraćaju na posao, što znači da trenutno od 250 zaposlenih samo dvoje mora ostati kod kuće. U narednom periodu će, zbog sve većeg priliva novooboljelih od raka, biti zaposleno više ljekara i medicinskih sestara, kao i pomoćnog osoblja“, kaže dr Nino Vasev.
„Kao pacijent s rakom, nedavno sam se razboljela od kovida i još jednom sam se uvjerila da medicinski personal u čitavom zdravstvenom sistemu maksimalno daje svoj doprinos. Postoji deficit odgovarajućeg kadra i to je došlo do izražaja, udarilo nas je u glavu, kako kažu stari. Mislim da bi, napokon, trebalo da odamo zasluženo priznanje medicinskom osoblju sa svih klinika, da odamo priznanje svim tim ljudima koji naporno rade, a posebno onima s Onkološke i Hematološke klinike“, kaže Biba Dodeva.
Oko 200 pacijenata s rakom u Crnoj Gori svakodnevno dobija odgovarajući tretman
Oko 200 pacijenata s malignim bolestima dobija neku onkološku terapiju u Crnoj Gori svaki dan i u vrijeme pandemije.
Direktor Instituta za onkologiju u Kliničkom centru Vladimir Todorović rekao je za „Vijesti” da pacijenti s rakom imaju veću vjerovatnost da dobiju kovid, pogotovo kad je imunitet oslabljen zbog terapije; a, ako ste bolesni, smrtnost od korona virusa povećana je za oko 20%.
„Zbog tog rizika, date su preporuke iz Udruženja onkologa Evrope i Mediterana, kojih se pridržavamo, tako da pacijenti dolaze što rjeđe u Institut, prebacuju se na tabletarnu terapiju i liječenje, a u komunikaciji su sa svojim onkologom putem interneta. Ovaj pristup liječenju primjenjuje se i na našem Institutu“, istakao je Todorović.
Broj lica zaraženih kovidom poslije avgusta počeo je značajno da raste, tako da je bilo više zaraženih pacijenata i pripadnika osoblja na Institutu za onkologiju. U ovom trenutku Institut nema listu čekanja za bilo kakav postupak, odnosno ne čeka se na zračenje, hemoterapiju, imunoterapiju...
Pacijenti s malignim oboljenjima u toku ljeta nijesu mogli da naprave skrining preglede u Centru za nuklearnu medicinu, jer nije bio moguć transport radioizotopa avionom. Todorović je rekao da su, ubrzo nakon uspostavljanja veza, u kratkom vremenskom roku pozvani svi pacijenti da završe sve potrebne preglede.
Institut za onkologiju radi bez zastoja od izbijanja epidemije korona virusa u martu ove godine. Za vrijeme pandemije primljeni su samo hitni onkološki slučajevi, dok su neke operacije tumora dojke, debelog crijeva i urološkog trakta odložene, što je bila i preporuka stranih centara, pa su pacijenti primili dodatne terapije.
Gotovo 3000 ljudi obolijeva od raka u Crnoj Gori svake godine, dok oko 1400 pacijenata umire.
Bonus video:
