optužen za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine

Suđenje Saljihu Mustafi pred sudom za zločine OVK u Hagu sredinom septembra

Zločini za koje je Mustafa optužen počinjeni su nad najmanje šest osoba "na imanju u mjestu Zlaš na Kosovu koje je služilo kao zatvor", od 1. aprila do 19. aprila 1999. Jedan zarobljenik je bio ubijen, a ostali su, poslije zlostavljanja i mučenja, bili pušteni na slobodu

5062 pregleda 12 komentar(a)
Mustafa, Foto: Printscreen YouTube
Mustafa, Foto: Printscreen YouTube

Suđenje bivšem pripadniku OVK Saljihu Mustafi, optuženom za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine, počeće 15. septembra pred sudom za zločine OVK u Hagu, odlučilo je raspravno vijeće.

Proces Mustafi (48) biće prvo suđenje pred tim sudom, koji je pod zvaničnim nazivom Specijalizovana vijeća Kosova 2015. osnovala Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem Savjeta Evrope o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji.

U odluci raspravnog vijeća, objavljenoj na internet stranici suda, piše da će tužioci 15. septembra dati uvodnu riječ za koju će imati tri sata.

Potom će uvodnu riječ izložiti zastupnica žrtava, njemačka pravnica Ani Pues (Anni). Do sada je sud odobrio učešće devet žrtava u procesu Mustafi.

Prve svjedoke protiv Mustafe, tužioci će pred sudije izvesti od 20. septembra.

Vijećem koje će suditi Mustafi predsjedava sudija Mapi Felt-Folja (Mappie Veldt-Foglia) iz Holandije.

U vijeću su još sudije Roland Dekers (Dekkers), takođe iz Holandije, Žilber Biti (Gilbert Bitti) iz Francuske i rezervni sudija Vladimir Mikula iz Češke.

Mustafa (48) optužen je u četiri tačke za proizvoljno lišavanje slobode, okrutno postupanje, mučenje i ubistvo u logoru OVK u selu Zlaš u aprilu 1999.

Optužnicu protiv Mustafe je 19. juna prošle godine potvrdio sudija za prethodni postupak Nikola Giju (Nicolas Guillou).

Optuženog su 24. septembra u Prištini uhapsile snage Euleksa. Sjutradan je Mustafa bio prebačen u Hag.

U prvom pojavljivanju pred sudijom, 28. septembra 2020, Mustafa je odbio da se izjasni o krivici, na šta je imao pravo po pravilima suda. Mjesec dana kasnije, izjavio je da nije kriv.

Po optužnici, Mustafa je bio "komandant gerilske jedinice Bezbjednosno-informativne agencije, koje je pripadala operativnoj zoni Lab OVK".

Zločini za koje je Mustafa optužen počinjeni su nad najmanje šest osoba "na imanju u mjestu Zlaš na Kosovu koje je služilo kao zatvor", od 1. aprila do 19. aprila 1999. Jedan zarobljenik je bio ubijen, a ostali su, poslije zlostavljanja i mučenja, bili pušteni na slobodu.

Da su žrtve bili kosovski Albanci, koje je OVK smatrala saradnicima vlasti Srbije, proizlazi iz navoda optužnice da je, tokom ispitivanja i zlostavljanja, Mustafa zarobljenike nazivao "špijunima" ili im je tražio da "otkriju špijune".

Takođe, optužnica tereti Mustafu da je zarobljene diskriminisao "na političkoj osnovi", iz čega se može zaključiti da su to bile osobe koje je OVK vidio kao političke protivnike među Albancima, poput članova Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove.

"Približno od 1. aprila 1999. do 19. aprila 1999, Saljih Mustafa i izvjesni drugi pripadnici OVK, među kojima su vojnici zvani Tabut ili Tabuti ili Komandant Tabuti, Iljmi Velja, Bimi, Dardani Afrim, bez redovnog zakonskog postupka lišili slobode na imanju u Zlašu najmanje šest lica. Držali su ih pod stražom, između ostalog i u jednoj zaključanoj štali, i podvrgavali surovom postupanju i mučenju", piše u optužnici.

Zarobljenici su držani pod nehumanim uslovima, bez dovoljno hrane, vode i zdravstvene njege, kao i sanitarnih i higijenskih objekata.

Navedena grupa, kojom je komandovao Mustafa, "redovno je zarobljenike zlostavljala... fizički - premlaćivanjem raznim predmetima, paljenjem kože i davanjem elektrošokova".

Psihičko zlostavljanje uključivalo je "prijetnje smrću i nanošenje teških tjelesnih povreda, strah, ponižavanje, diskriminaciju na političkoj osnovi, zastrašivanje, maltretiranje, saslušavanje i prisilne ili iznuđene izjave i priznanja".

"Dok su ih držali u zatočeništvu, na neke zatvorenike su mokrili na očigled drugih zatvorenika", piše u optužnici o Mustafinoj grupi.

U optužnici je opisano kako je Mustafa lično "saslušavao i tukao" najmanje trojicu zarobljenika, čija su imena zaštićena, nazivao ih "špijunima" ili tražio da "otkriju imena lopova i špijuna".

"Zlostavljanje na imanju u Zlašu imalo je kod žrtava za posljedicu gubljenje svijesti, prelome kostiju, poniženje, tjelesnu unakaženost, teške podlive, opekotine i rane, obilno spoljno krvarenje, kao i duševne i tjelesne tegobe koje su se nastavile i nakon što su žrtve puštene na slobodu", navodi se u optužnici.

Mustafa je optužen i da je "bio prisutan" kada je jedan zarobljenik, čije je ime zaštićeno, doveden u Zlaš, da bi ga pripadnici OVK potom "izdvojili, tukli i mučili okrutnije nego druge zatvorenike".

"Posljednji put je viđen živ 19. aprila 1999... Njegova porodica ga više nikada nije vidjela", piše u optužnici.

Tijelo zarobljenika je pronađeno tek nakon što je Mustafina jedinica, krajem aprila 1999., napustila imanje u Zlašu.

Mustafa je optužen kao učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa njemu potčinjenim vojnicima OVK "komandantom Tabutijem, Iljmi Veljom, Bimijem, Dardanom, Afrimom" i drugima.

Cilj tog poduhvata bilo je počinjenje navedenih zločina.

"Svojim činjenjem nečinjenjem... Saljih Mustafa je direktno izvršio radnje proizvoljnog lišavanja slobode i držanja u zatočeništvu, kao i surovog postupanja i mučenja", piše u optužnici.

Preporučujemo za Vas