ocjena medijskog stručnjaka i bivšeg šefa dopisništva agencije DPA

Braj: Ruski mediji na Balkanu stvaraju ideje, slike i mišljenja koja nemaju mnogo veze sa stvarnim svijetom

Kako je naglasio, Moskva čini sve da učvrsti svoju ulogu arbitra u korist Beograda podgrijavanjem regionalnih nacionalnih sukoba, i stoga nije slučajno što se Srbi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni Hercegovini smatraju najbližim ruskim saveznicima u jugoistočnoj Evropi u geopolitičkoj borbi sa SAD i Evropom

10873 pregleda 5 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Ruski mediji, a samim tim i ruska politika, imaju ogroman dugogodišnji uticaj na medijsku scenu u Srbiji i regionu, a kao rezultat toga na Zapadnom Balkanu stvaraju se ideje, slike i mišljenja koja nemaju mnogo veze sa stvarnim svijetom, ocijenio je medijski stručnjak i bivši šef dopisništva njemačke agencije DPA za Jugoistočnu Evropu Tomas Braj.

Slika koju prenose ruski državni mediji da Zapad, odnosno EU i SAD žele da nanesu štetu Srbiji i da na nju utiču protivno njenim interesima, ne drži se realnosti, rekao je Braj za agenciju Beta povodom objavljivanja publikacije "Ruski mediji na Balkanu", koja analizira kako moskovska propaganda utiče na Srbiju.

Prema njegovim riječima mnogi mediji u Srbiji i susjednim zemljama zbog teške ekonomske situacije rado koriste besplatne usluge koje nude Sputnjik i drugi ruski državni mediji, poput RT-a (ranije Russia Today), i pošto su na srpskom jeziku, mnoge objave su usvojene kao činjenice, "jedan na jedan".

"Domaći političari pozitivno gledaju na tekstove Sputnjika zato što predstavljaju društveno-politički sistem vrijednosti sa kojim i oni saosjećaju. Država, predvođena moćnim vrhunskim političarem, igra dominantnu ulogu u tome. 'Putinov sistem' očigledno služi kao uzor mnogim političarima u regionu, poput Viktora Orbana, Nikole Gruevskog, Bakira Izetbegovića, Janeza Janše i Aleksandra Vučića", dodao je Braj.

U reagovanju objavljenom na sajtu agencije Sputnjik na srpskom jeziku, ocijenjeno je da je studija Tomasa Braja koju je naručila njemačka fondacija Fridrih Nauman "imala ambiciozni zadatak da dokaže i raskrinka rusku propagandnu mašineriju u Srbiji i na Balkanu", ali da je tu, kako je ocijenjeno, "tragikomičnu slagalicu o ruskom malignom uticaju" nemoguće sastaviti, zbog "protivrječnih, jednostranih, nedovršenih" konstatacija autora.

Prema navodima Sputnjika, autor Tomas Braj nije se potrudio da prenese osnovne činjenice, a istovremeno, dok on "ispituje ko su stožeri Sputnjikovog DNK, vlada u Berlinu ozbiljno štiti svoje energetske interese borbom za izgradnju Sjevernog toka, pa čak traži i podršku Kine u UN, kako bi se ovaj, za Njemačku životno važan projekat ostvario.

Braj, međutim, u studiji podsjeća da je po mišljenju većine građana Srbije Rusija (uz Kinu) najbliži prijatelj i najvažniji ekonomski partner Srbije, iako zvanična statistika pokazuje da u Srbiju najviše novca dolazi iz EU i SAD, i da je Njemačka najveći investitor u Srbiji, a kako dodaje, nema veze sa realnošću ni uvjerenje da će se Zapad "uskoro urušiti", dok će ruski ili kineski sistem vrijednosti dobiti međunarodnu prednost.

"Naslovi na naslovnim stranama mnogih novina da su Brisel i Vašington željeli da svrgnu predsjednika Vučića, nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnoću. Zašto bi Zapad želio da smijeni Vučića, iako ga EU i SAD vide kao najvažnijeg partnera u svim reformama koje se traže? Sa geopolitičkog gledišta, trebalo bi se zalagati da ljudi na Zapadnom Balkanu steknu stvarnu sliku o odnosu snaga i političkim ciljevima svih stranih partnera", ocijenio je Braj.

Braj u publikaciji ukazuje da na prvi pogled suočavanje sa rusko-srpskim medijskim partnerstvom i nije toliko značajno, jer se Balkan nerijetko svodi na "zadnje dvorište Evrope", međutim, ako se na jugoistočnu Evropu gleda iz ugla političke moći i bezbjednosne politike, tema po njegovoj ocjeni dobija ogroman značaj.

"Već dugo Brisel i Vašington pokušavaju da Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Kosovo utemelje u evroatlantske strukture i tako potisnu uticaj Rusije u regionu. Ruska državna agencija Sputnjik u svojoj srpskoj redakciji čini sve što je moguće kako bi se spriječilo da se pomenute zemlje integrišu u evroatlantske strutkture", istakao je Braj.

Kako je naglasio, Moskva čini sve da učvrsti svoju ulogu arbitra u korist Beograda podgrijavanjem regionalnih nacionalnih sukoba, i stoga nije slučajno što se Srbi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni Hercegovini smatraju najbližim ruskim saveznicima u jugoistočnoj Evropi u geopolitičkoj borbi sa SAD i Evropom.

Rusija troši mnogo truda i novca da uvek iznova dokaže svoje navodno bratsko prijateljstvo sa Srbima, počev od finansiranja vakcina, ili spomenika u Beogradu i ukrašavanja važnih građevina poput Hrama Svetog Save na Vračaru, i posmatrana sa tog emocionalnog, nacionalno-psihološkog i polazišta političke moći, medijska snaga Rusije u velikim djelovima Balkana doprinosi tome da EU i SAD često djeluju sa gubitničke pozicije, navodi autor.

Ilustrujući uticaj Rusije i ruskih medija na javno mnjenje u Srbiji, Braj u studiji još navodi da Srbija ima veliki broj eksplicitno rusofilskih portala, među kojima su Fakti, Standard, Nova srpska politička misao, Srbija danas, Gazeta, Vostok, Nacionalist, Istina, In4s, Vidovdan, ali da je ubjedljivo najdominantniji uticaj ruske agencije Sputnjik koja je osnovana 2014, a godinu dana nakon toga počeo je da radi i srpski ogranak.

Uz grafikone i statističke podatke, Braj u publikaciji kaže da je upečatljivo da su tri jasna fokusa Sputnjikovih priloga Srbija, Rusija i SAD, dok su ostale međunarodne teme isključene, i da to usmjerenje uređivačkog rada u Srbiji već dokazuje da se korisnik ne može jasno informisati o najvažnijim međunarodnim pitanjima.

"Načelno, u srpskom izdanju je evidentno da je ovoj maloj zemlji dodijeljena uloga jednaka svjetskim silama SAD i Rusiji, koja ne odgovara stvarnosti. Štaviše, izvještavanje o srpskim pitanjima čak jasno nadmašuje teme iz SAD-a i u rangu je sa ruskim", ističe Braj navodeći da u izvještajima Sputnjika pored zdravstvenih tema u doba korona krize dominiraju i prilozi kojima se podstiče negativan stav prema SAD i EU, ili NATO.

Kao ilustraciju negativne slike koju Sputnjik kreira o SAD ili EU, Braj navodi naslove: "Bajden izbrisao žene", "Kad počinje građanski rat u Americi", "Čomski: Amerika je vodeći terorista", "Kontaminirana namirnica preplavila Evropu", "Jasan signal: NATO spreman za konfrontaciju sa Rusijom", "Kako je zbog vojnih vježbi NATO-a umalo počeo nuklearni rat", i brojne druge.

Nasuprot negativno obojenim tekstovima o EU, SAD i NATO, o ruskim temama Sputnjik izvještava u pozitivnom svjetlu, posebno o novim sistemima ruskog naouržanja koji bi, kako Braj ističe, trebalo da dokažu tehničku superiornost Rusije, a te tekstove rado prenose srpski mediji, među kojima Tanjug, Radio televizija Vojvodine, B92, TV Hepi, tabloidi Telegraf, Alo, Informer...

"Zapanjujuće je da su druge ruske teme (osim mješovitih) praktično izostavljene iz izvještavanja Sputnjika. Osim nekoliko opravdanja za postupanje protiv opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, unutrašnja ruska pitanja su gotovo u potpunosti zanemarena, Unutrašnji problemi ili konflikti tipični za bilo koju zemlju, u Rusiji praktično ne postoje", konstatuje autor publikacije.

Moć i uticaj koji Sputnjik već ima na srpskoj informativnoj sceni često se ogleda u čisto unutarpolitičkim temama o kojima srpski mediji nemaju sopstvene izvještaje, već preuzimaju vijesti ruske agencije, ukazao je Braj i naveo kao primer izjavu američkog ambasadora u Srbiji Entonija Godfrija da je istaknuti pronalazač i inženjer Nikola Tesla Amerikanac, a ne Srbin, koja je u tom prenošenju ocijenjena "šokantnom".

"Činjenicu da je Sputnjik pred nosom velikih medija opširno izvijestio o jednom takvom događaju, možemo smatrati dokazom lošeg rada domaćih dnevnih listova, portala i televizijskih stanica", napominje Braj i kao primjer navodi Sputnjikovo izvještavanje o srpsko-ruskoj vojnoj vježbi u maju 2021. o kojoj domaći mediji nisu imali sopstvene izvještaje već su se takođe oslonili na rusku agenciju.

Analiza tekstova Sputnjika još pokazuje da se oni koriste za motivisanje Srbije da zauzme oštriji stav prema Prištini, odnosno Kosovu kao drugom najvažnijem tematskom kompleksu Sputnjika, što bi pojačalo tinjajući (zamrznuti) sukob (prebacivši ga u vruću fazu), navedeno je u publikaciji.

"Nerijetko, Sputnjik srpskoj strani čak i pruža pomoćne argumente kako bi opravdala i tako poboljšala svoj položaj. Linija izvještavanja o ovom sadržaju uključuje konfrontaciju sa NATO-om, pod čijim su vođstvom na Kosovu stacionirane međunarodne mirovne snage (Kfor)", navodi autor i dodaje da Sputnjik srpskoj javnosti dokazuje da Rusija u ovom pitanju bezuslovno zastupa interese Beograda, nasuprot "naporima Zapada" da Srbiji oduzme bivšu pokrajinu.

Uz vojne teme i Kosovo, dominiraju pravoslavni običaji kao način jačanja partnerstva sa Rusijom, ali i među Srbima posebno u BiH i Republici Srpskoj, i u Crnoj Gori, dok o situaciji u tim zemljama Sputnjik izvještava u tipično negativnom kontekstu, konstatuje autor i navodi naslove:"Skandal u Podgorici: Trudnicama dali pogrešan lijek", "Škola u Crnoj Gori zatvorena zbog šuge", "Džepovi Hrvata sve plići, prodaju posljednje komade zlatnog nakita da izmire račune"...

Prema analizi autora, matrica Sputnjika je jasna: u izvještavanju nema razgraničenja između vijesti i komentara, sa izvorima se postupa površno, neoprezno ili sa određenim ciljem, izvještavanje je selektivno, a cilj je superiornost političkog, ekonomskog i društvenog sistema Rusije, uticaj na zemlje bivše Jugoslavije, sprečavanje njihovog približavanja NATO-u, i sijanje razdora.

Srž ovog rada čini analiza sadržaja velikih djelova materijala srpskog izdanja inostrane redakcije ruskog Sputnjika u januaru, februaru i martu 2021. godine, a pored toga, ispitano je medijsko okruženje rusofilskih medijskih operatera u Srbiji i dati su predlozi kako bi EU mogla da odgovori na medijsku ofanzivu Moskve, navedeno je u publikaciji koju je objavila njemačka fondacija "Fridrih Nauman".

Preporučujemo za Vas