Fondacija koju podržava ruska vlada dodjeljivala je sredstva preko posrednika u nastojanju da prikupi informacije koje podržavaju narative Kremlja i podrivaju odbranu Ukrajine od ruske invazije, otkrila je Sheme, istraživačka jedinica Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE).
Nalazi se djelimično zasnivaju na zbirci od desetina hiljada imejlova i drugih dokumenata koje je dobio danski javni servis DR i podijelio s Projektom za izveštavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP) i drugim medijima, uključujući Sheme.
Kroz te dokumente i dodatne izveštaje, Sheme su otkrile da su izvještaji podnijeti moskovskom Pravfondu – skraćenici od Fondacija za podršku i zaštitu prava sunarodnika u inostranstvu – preko posrednika poznatih kao "kustosi".
Lavrovljev trag u Kijevu
Pravfond su osnovali rusko Ministarstvo spoljnih poslova i Rosotrudničestvo, vladina agencija koja tvrdi da je njena "glavna misija jačanje humanitarnog uticaja Rusije u svijetu". Deklarisani cilj fondacije je da pruži pravnu i drugu podršku Rusima u inostranstvu kada su im prekršena "prava, slobode i legitimni interesi".
Međutim, šira istraga OCCRP-a zaključila je da ona sarađuje s obavještajnim operativcima, finansira rusku propagandu i gradi kanale uticaja Kremlja.
Sporazum koji su Sheme pregledale ukazuje na to da je Pravfond makar nekoliko godina trebalo da dobija sredstva od ruskog Ministarstva spoljnih poslova. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je predsjednik njegovog odbora povjerenika.
"Ukrajinski pravac"
Među materijalima koje su pregledale Sheme bio je dio dokumenta pod nazivom "Ukrajinski pravac", koji je opisao aktivnosti fondacije u Ukrajini i ukazivao da su ih iz Moskve nadgledala najmanje dva koordinatora, uključujući Jevhena Baklanova, ukrajinskog državljanina koji je tražen u Ukrajini zbog sumnje na izdaju od 2022, prve godine ruske invazije u punom obimu.
Prema izvještaju kustosa Pravfonda za Ukrajinu, advokati organizacije pod nazivom Centar za pravne konsultacije primali su ukrajinske državljane u svojim kancelarijama u Kijevu, dok je centar pripremao izvještaje za ruske vlasti o navodnim "ratnim zločinima Oružanih snaga Ukrajine" i "kršenjima prava rusofonog stanovništva" u Ukrajini – od kojih većina nisu ruski državljani.
Ukrajinske i međunarodne vlasti prikupljaju sve više dokaza o mogućim ratnim zločinima koje su počinile Rusija i njene snage u Ukrajini. Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina 2023, tvrdeći da je odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije i premještanja dece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
Detalji o izvještajima sastavljenim za Pravfond su oskudni i nema direktnih dokaza o tome ko ih je pripremio. Kada su ih Sheme kontaktirale, nekoliko advokata imenovanih u dokumentima negiralo je saradnju s Pravfondom.
Pare iz Moskve
Dokumenti pokazuju da Centar za pravne konsultacije radi u Kijevu od 2015, odnosno godine pošto je Rusija anektirala ukrajinsko Krimsko poluostrvo i podstakla rat u istočnom regionu poznatom kao Donbas. Nije poznato da li je i dalje aktivan.
U izvještaju Moskvi o aktivnostima u 2022, Baklanov je naveo da je centar sproveo 309 pravnih konsultacija tokom te godine. Teme su uključivale "pravila za prelazak granice" i "odlaganje mobilizacije" što sugeriše da je, ko god da je inicirao razgovore, centar savjetovao Ukrajince o radnjama koje bi mogle da potkopaju napore Kijeva da se odbrani od ruske invazije.
Odbranu Ukrajine od Rusije, čije je stanovništvo mnogo veće, otežala su dezertiranja, problemi u mobilizaciji muškaraca u dobi za regrutaciju i bjekstva potencijalnih vojnika, čime su se kršile zabrane većini muškaraca starosti od 23 do 60 godina da odu iz zemlje.
Sheme su takođe utvrdile da su kustosi više puta tražili od Pravfonda finansiranje mreže advokata i sajtova u Ukrajini. U zahtjevu za finansiranje iz 2025. godine, Baklanov je tražio više od tri miliona rubalja (39.000 dolara) za "pravnu pomoć za sunarodnike u Ukrajini".
Dokumenti i izvod s računa Baklanova u ruskoj banci, do kojih su Sheme došle, otkrili su najmanje jedan slučaj u posljednje dvije godine u kojem je Baklanov primio novac od Pravfonda. Nema informacija koje bi ukazivale na to da li je taj novac ikada prebačen ukrajinskim advokatima.
Suđenje za izdaju
Prema dokumentima koje su pregledale Sheme, Svetlana Novicka, ukrajinska advokatica koja nije povezana s Pravnim informativnim centrom, direktno se obratila Pravfondu, tražeći grant "za odbranu Tetjane Kuzmič", koja je optužena za izdaju.
Ukrajinska služba bezbjednosti (SBU) tvrdi da je Kuzmič vodila mrežu agenata kojom je upravljala ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) u Hersonskoj oblasti, koja je pod djelimičnom ruskom okupacijom i za koju Moskva neosnovano tvrdi da je dio Rusije.
Sheme nisu vidjele dokaze da je Novicka primila novac od Pravfonda. Novicka, koja je i sama pritvorena u posebnoj istrazi zbog izdaje, na upit Shema negirala je da je dobila ikakvu podršku.
"Prvi put čujem za to", rekla je ona.
Sajtovi promovišu "denacifikaciju"
Pored referenci na Pravni informativni centar i slučaj Kuzmič, u materijalu povezanom s Pravfondom koji su pregledale Sheme identifikovana su četiri sajta povezana s Ukrajinom, od kojih se jedna zove Pravcentar. U izvještaju ruskom Ministarstvu spoljnih poslova navodi se da je svrha takvih sajtova podrška proklamovanom cilju Kremlja o "denacifikaciji" Ukrajine.
Zahtjev za "denacifikaciju" proizilazi iz Putinove lažne tvrdnje da Ukrajinom upravljaju ili dominiraju "nacisti", što se naširoko smatra dijelom napora Kremlja da se osigura uklanjanje vlade ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da je zamijene ljudi naklonjeni Rusiji.
U jednom od svojih izvještaja Pravfondu, kustos Maksim Zelenski je istakao članak Pravcentra koji je prenio, kako je tvrdio, izvještaj u poljskom mediju u kojem se navodi da su ukrajinske izbjeglice u Poljskoj "ubijedile ljude u potrebu za denacifikacijom u Ukrajini", nazivale ukrajinsku vladu "neofašističkom" i upozorile da bi migracije iz Ukrajine mogle destabilizovati Evropsku uniju.
Iako je Evropska unija uvela sankcije Pravfondu i njegovom rukovodstvu zbog, kako je navela, subverzivnih aktivnosti protiv Ukrajine, fondacija trenutno nije pod sankcijama ukrajinske vlade. Kijev je uveo sankcije protiv te organizacije 2021. na tri godine, ali su mjere istekle 2024. i nisu produžene.
Bonus video:
