"Ako tako nastavimo, bićemo prvi u Evropi"

Makedonija na crnoj listi po broju preminulih od posljedica infekcije izazvane virusom Kovid-19

Vlasti kao uzrok crne statistike smrtnosti u Makedoniji najčešće navode prethodne bolesti pacijenata i kasni odlazak ljekaru, kao i slučajeve mladih ljudi koji se liječe kod kuće infuzijom umjesto da se jave nadležnim licima u medicinskim ustanovama

2750 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

U Makedoniji je, ako se kao osnova uzme broj u odnosu na milion ljudi, umrlo preko 3.400 pacijenata, u Bosni i Hercegovini preko 3600, kao i u Srbiji.

Vlasti kao uzrok crne statistike smrtnosti u Makedoniji najčešće navode prethodne bolesti pacijenata i kasni odlazak ljekaru, kao i slučajeve mladih ljudi koji se liječe kod kuće infuzijom umjesto da se na vrijeme jave nadležnim licima u medicinskim ustanovama.

Dvoje djece je na kiseoniku, a još devetnaestoro je hospitalizovano na Institutu za plućne bolesti u Skoplju. Najmlađe je beba koja ima dva mjeseca, a najstarije je tinejdžer od 16 godina. Svi imaju komplikacije izazvane infekcijom virusom Kovid-19.

Prema posljednjem izvještaju Instituta za Javno zdravlje u Sjevernoj Makedoniji u posljednjih sedam dana povećan je broj oboljele djece do devet godina za 33 odsto u odnosu na prethodnu nedjelju. Ali ovo se ne dešava samo među djecom – u 33 grada u zemlji bilježi se porast broja oboljelih od 25 odsto, a najviše ih je iz Skoplja: 41,3 odsto.

Tokom samo jedne nedjelje umrlo je 79 osoba, koji u prosjeku imaju 60 godina, ali crna statistika pokazuje da je prošle sedmice u Makedoniji preminula i šesnaestogodišnja pacijenkinja iz Tetova koja je među najmlađima koji su od posljedica ove bolesti umrli dosad. Imala je tešku pneumoniju i nije imala prethodnih bolesti. Mlada pacijentkinja nije bila vakcinisana.

Nažalost, ona nije jedini mladi pacijent koji je preminuo tokom ovog posljednjeg talasa korona virusa. Ovo je drugi smrtni slučaj kad je riječ o mladom pacijentu u toku jedne sedmice. Sedam dana ranije umrla je i sedamnaestogodišnja djevojka iz Demir Hisara, koja je imala hronični juvenilni dijabetes tipa 1. Ni ona nije bila vakcinisana. Samo mjesec dana ranije od korona virusa umrla je i osamnaestogodišnja djevojka iz Đevđelije, koja je, prema bolničkom izvještaju, imala i druge hronične bolesti.

Prvog septembra preminula je jedna petnaestogodišnja djevojka koja je imala simptome korone. Makedonija je visoko na listi zemalja po velikoj smrtnosti izazvanoj virusom Kovid-19. Pacijentkinja je preminula na Infektivnoj klinici, nakon 13 dana od pojave simptoma bolesti.

"Prije liječenja deset dana je imala tegobe", rekli su iz Ministarstva. Prema riječima oca i majke pacijentkinje, umrla je od korone. Ona je najmlađa žrtva te bolesti tokom ove godine. U maju prošle godine umrla je desetomjesečna beba, koja je na zahtjev roditelja prevezena avionom u Švajcarsku. Prethodno je liječena na Dječjoj klinici i imala je pozitivan nalaz na Kovid-19. Preminula je u Švajcarskoj dva dana nakon što je otputovala s roditeljima, gdje su i živjeli.

Zašto se povećao broj umrlih od infekcije virusom Kovid19?

Vlasti kao uzrok crne statistike smrtnosti u Makedoniji najčešće navode prethodne bolesti pacijenata i kasni odlazak ljekaru, kao i slučajeve mladih ljudi koji se liječe kod kuće infuzijom umjesto da se jave nadležnim licima u medicinskim ustanovama. Direktorica Infektivne klinike u Skoplju Milena Stevanović ovo ističe kao veliki problem.

"Postoji trend samoinicijativnog liječenja kod kuće u okviru kojeg se pacijenti osvježavaju infuzijama, a nema medicinske bilješke na osnovu koje bi se vidjelo da je infuzija sadržala ljekove, kako bi se znalo kako se tačno liječio pacijent koji je bio zaražen koronom. Tako u ambulantu primamo pacijente u dobi od trideset godina i mlađe, teškog zdravstvenog stanja s narušenim disanjem i tragovima infuzije na rukama. Pacijent obično ne govori o tome ko ga je i kako liječio kod kuće. U najvećem broju slučajeva ni ne znaju što su im, u stvari, davali; pa je tako najčešće samo bivalo zamaskirano pravo stanje pacijenta, koji bi se privremeno osjećao bolje, dok je, zapravo, imao veoma lošu kliničku sliku”, objašnjava direktorica Infektivne klinike.

Drugi faktor koji, prema riječima Stevanovćeve, pokazuje uvećani broj slučajeva infekcija uzrokovanih virusom Kovid-19, predstavlja praksa prijavljivanja koja se odnosi na to da su od ove bolesti preminuli i pacijenti koji su zapravo podlegli posljedicama teških hroničnih bolesti, malignih i hematoloških bolesti, teških akutnih oboljenja, pa čak i oni koji su stradali u nesrećama.

Ovo se, takođe, pripisuje i neodgovornosti pojedinih ljekara koji konstatuju smrt izazvanu virusom Kovid-19 i u slučajevima kad je smrt možda nastala zbog nekog drugog razloga ili kad je sasvim izvjesno da bi se dogodila bez obzira na to da li je pacijent imao koronu ili ne. Ipak, direktorica kaže da je za sve to potrebna temeljnija analiza svih slučajeva za koje se na klinici smatra da su umrli od posljedica infekcije virusom Kovid-19.

Makedonija statistika koronavirus
foto: Koha.mk

„Protokoli za liječenja korone u Makedoniji isti su kao i bilo gdje u svijetu", saopštavaju zdravstvene vlasti.

Uprkos tome, ima ljekara koji ne dijele mišljenje koje se može čuti od predstavnika Ministarstva zdravlja ili od članova Komisije za zaštitu od zaraznih bolesti. Dr Nikola Panovski je mikrobiolog koji često kritikuje zdravstvene vlasti da ne vrše u dovoljnoj mjeri prevenciju kad je riječ o zaštiti od ove bolesti ili da ne priznaju da imaju problema.

„Nakon godinu i po dana, u bolnicama u Makedoniji, ne postoje usaglašeni protokoli kad je riječ o liječenju pacijenata zaraženih virusom Kovid-19. Ogroman broj antibiotika za virusne infekcije još uvijek daju specijalisti i matični ljekari, a događa se da jedan specijalista prepiše lijek kao što je Ivermektin kao obavezan u liječenju, dok ga drugi smatra zabranjenim", rekao je dr Panovski, koji se našao na udaru Ministarstva zdravlja i Ljekarske komore prošle godine u septembru, kad je otvoreno upućivao kritike da u Makedoniji ne postoji analiza zbog čega raste smrtnost.

„Ako tako nastavimo, bićemo prvi u Evropi”, rekao je Panovski koji se požalio da ga je upravo zbog tih kritika Komisija za zaštitu od zaraznih bolesti prijavila Ljekarskoj komori, a oni su mu zabranili da objavi tekst o ovome, uz naznaku da podacima iznesenim u tekstu plaši ljude. Panovski tvrdi da se nakon više od godinu dana pokazala potreba da se napravi adekvatna analiza kako bi se odgovorilo na pitanje zbog čega ima toliko smrtnih slučajeva u Makedoniji.

„Rekorderi po broju umrlih od korone" – takvi su bili naslovi u medijima početkom septembra ove godine, kad je Makedonija bila na drugom mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva po glavi stanovnika u samo sedam dana. Na svjetski poznatom Volrldmetru, u to vrijeme, zemlja je bila i na petom mjestu sa 101 smrtnim slučajem na milion stanovnika u samo sedam dana.

Crnu statistiku Makedonija bilježi tokom cijele korona krize, pa je bilo razdoblja kad je bila na vrhu evropske i svjetske liste zemalja s najvećom smrtnošću, sa preko sedam hiljada i dvjesto smrtnih slučajeva od početka krize. Sad je na trećem mjestu u Regiji, nakon Bugarske i Srbije, ali brojevi su približni. U Makedoniji je, ako se kao osnova uzme broj od milion ljudi, umrlo preko 3400 pacijenata, u Bosni i Hercegovini preko 3600 , kao i u Srbiji.

I dok je na vrhu liste po broju smrtnih slučajeva, Makedonija je na dnu liste po broju vakcinisanog stanovništva među zemljama Regiona: sedma je sa 34,7 odsto, a iza nje su samo Albanija, Bugarska i Bosna i Hercegovina.

Obavezna vakcinacija za administraciju i ljekare

Ipak, sve veći broj oboljelih nije doveo i do drastičnih restriktivnih mjera. Makedonija je birala gradonačelnike 30. oktobra, izbori su održani bez ikakvih problema, a sada se zemlja suočava s političkom i energetskom krizom.

Prije drugog kruga izbora, Vlada je ukinula ograničenje, tako da je, umjesto četiri osobe za stolom, tada za moglo sjedati onoliko ljudi koliko bi se za stolom skupilo i to – i u otvorenim i u zatvorenim djelovima kafića, restorana i hotela, koji su prethodno mogli imati najviše do 50 odsto iskoristivosti kapaciteta objekata. Odmah poslije izbora, Vlada je donijela novu odluku s obzirom na sve veći broj zaraženih.

Komisija predlaže da vakcinacija zdravstvenih radnika bude obvezna, ali i da to ne važi samo za njih.

„Zaposleni u javnom sektoru, lokalnoj samoupravi i u svim državnim institucijama treba da pokažu potvrdu da su primili najmanje jednu dozu vakcine da bi mogli ići na posao”, predložila je Komisija za sprečavanje zaraznih bolesti, kao mjeru protiv pandemije izazvane virusom Kovid-19.

Stav Komisije za zaštitu od infektivnih bolesti prenio je javnosti ministar zdravlja Venko Filipče. Oni koji nijesu primili vakcinu i rade u javnoj upravi moraće da naprave PCR test jednom nedjeljno, ali na vlastiti trošak. Kao važeći dokument uzeće se i dokaz o preležanom virusu u posljednjih 45 dana, računajući od dana ozdravljenja.

Ljudi koji iz zdrastvenih razloga ne smiju da se vakcinišu moraju dostaviti specijalistički izvještaj o tome. Ministarstvo zdravlja će dati spisak bolesti i specijalista koji mogu da izdaju takve izvještaje, rekao je ministar zdravlja. Ovu mjeru traže i iz Privredne komore za privatni sektor. I dok zdravstvene vlasti i privrednici traže pooštravanje mjera, smrtnost se ne smanjuje, pa se spas traži u masovnoj vakcinaciji stanovništva.

Analize pokazuju da je 74 odsto novih slučajeva, i 76 odsto hospitalizovanih usljed infekcije virusom Kovid-19 nevakcinisano. Od 1506 smrtnih slučajeva, 17 posto je bilo vakcinisano. Samo 24 odsto svih hospitalizovanih bolesnika bilo je u potpunosti vakcinisano.

"Ministarstvo zdravlja ukazuje na važnost vakcinacije, svaka vakcina koju imamo na raspolaganju je bezbjedna. Apelujemo na građane da se vakcinišu, samo na taj način ćemo postići kolektivni imunitet i spriječiti širenje SarsCoV2 mutacija,” apeluju svakodnevno iz Ministarstva. I pored toga, u iščekivanju novog korona talasa, samo 38 odsto stanovništva primilo je dvije doze vakcine.

Kao rezultat slabog odaziva na vakcinaciju u Makedoniji, neki kontigenti vakcina će biti uništeni. Vakcina Astra Zeneka, koja se daje samo populaciji starijoj od 60 godina, ističe za dvije godine.

Ostalo je 30 hiljada vakcina koje, ako ne budu aplicirane u sljedećih 14 dana, treba uništiti. Osim spomenutih, trenutno su dostupne i Fajzer vakcine s rokom trajanja do januara i februara sljedeće godine; te oko 5000 vakcina Sinovak, s rokom trajanja do 2023. godine.

Ova priča izrađena je kroz projekat koji zajedno sprovode “Vijesti” iz Crne Gore i “Koha” iz Sjeverne Makedonije