PROMJENA USTAVA

Srbija: Referendum ispod radara

Vlasti u Srbiji i veći dio opozicije odlučili su da ne vode nikakvu kampanju pred nedjeljni referendum o promjenama Ustava. Predložene izmjene dijele struku i političare, a građani o njima mahom nemaju pojma

6054 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

"Da li ste za potvrđivanje akta o promjeni Ustava Republike Srbije?“ – pitanje je na koje će građani Srbije u nedjelju odgovarati sa DA ili NE. To jest, oni koji uopšte odu do biračkog mjesta. Neke ranije ankete su pokazivale da više od devedeset odsto građana ne zna kakve su ustavne promjene u pitanju.

To nije čudo, jer se u Srbiji o referendumu govorilo malo i šturo. Ni bilborda na koje smo navikli, a koji u vrijeme izborne kampanje vrište iza svakog ćoška. Čak je i predsjednik Srbije u intervjuu za javni servis koji je ove srijede trajao sat i trideset devet minuta, o referendumu govorio nepuna dva minuta i to pred sam kraj emisije.

U ta dva minuta rekao je da je nedjeljno glasanje važno za napredak zemlje i ubrzani dolazak stranih investitora. On će glasati sa DA, rekao je tada, i pozvao građane da učine isto.

Građani Niša sa kojima smo razgovarali nisu baš upoznati o kakvim promjenama Ustava je riječ, i svoje pozivne listiće za glasanje su uglavnom negdje zaturili. Drugi stav češće zasnivaju na političkim simpatijama i antipatijama, pa jedan prolaznik kaže: „Izaći ću i glasaću NE, jer neću da glasam ni za šta što je od ove vlasti.“

Nišlijka koju pitamo da li je upoznata sa referendumom je pravnica i kaže da bi ove promjene Ustava bile dobre jer sudije i tužioci više neće biti poslušnici političara.

Sudije i tužioci donekle za promjene

Zamjenik višeg tužioca u Nišu, na posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, i član UO Udruženja javnih tužilaca Aleksandar Radosavljević iznosi za DW i dobre i loše strane novih promjena Ustava.

Kaže, to je početak depolitizacije tužilaštva jer tužioce više neće birati Narodna Skupština. Članove Visokog savjeta tužilaca biraće kolege na izborima, pa je tu depolitizacija djelimična, a jedino će glavni državni tužilac biti biran u Narodnoj skupštini, za šta je potrebna dvotrećinska većina.

Dobra strana je, navodi Radosavljević, slabljenje moći glavnog tužioca – nema više reizbora kao što sada imamo Republičkog javnog tužioca Zagorku Dolovac u trećem mandatu, niti će moći da upućuju predmete bilo kom drugom tužilaštvu. Jača se i autonomija tužilaca, kaže naš sagovornik, pa će između ostalog moći da istupaju i u medijima, pogotovo u predmetima koji su značajni za javnost.

Negativne strane su, prema njegovim riječima, sastav Visokog tužilačkog savjeta – od ukupno jedanaest članova, sada će biti pet izglasanih tužilaca (ranije je bilo šest) potom ministar pravde i republički javni tužilac, i četiri „istaknuta pravnika".

Jedini uslov za njihov izbor je deset godina radnog iskustva u pravnoj struci, a dodatna mana – bira ih Skupština. Radosavljević tome dodaje i to što tužioci i dalje nisu nezavisni već samo samostalni, za razliku od sudija koje su i nezavisne i samostalne, a upravo je to princip kojem treba težiti, smatra sagovornik DW.

"Kada se kaže da niko ne može da utiče na tužioce, javnost misli da onda oni neće imati odgovornost. Upravo je suprotno. Tada bi sami tužioci snosili odgovornost za rad u svom predmetu", dodaje Radosavljević.

"Sada imamo podijeljenu odgovornost jer imamo mogućnost da tužioci, glavni tužioci i republički tužilac utiču na zamjenike, da im oduzimaju predmete, da im daju predmete u rad, da im izdaju obavezna uputstva, s tim što ta obavezna uputstva sad izričito ulaze u Ustav, mora biti pisano obavezno uputstvo na koje javni tužilac ima pravo prigovora“, pojašnjava on.

Podijeljena opozicija

U opoziciji su se izdvojila dva tabora. Jedan referendum bojkotuje ili, bolje reći, ignoriše. Više vodećih političara Stranke slobode i pravde nije ni odgovorilo na pozive DW da objasni razloge za bojkot.

I drugi dio koji poziva da se glasa protiv ustavnih promjena. Tu su Ne davimo Beograd, Dveri, Dosta je bilo, ali i neki istaknuti pojedinci poput Vladimira Gajića iz Narodne stranke i bivšeg poslanika Đorđa Vukadinovića.

Prema izvorima DW, dio opozicije koji ignoriše referendum ima za to jake političke razloge. U najvećem opozicionom bloku okupljenom oko Stranke slobode i pravde vjeruju da pitanje ustavnih promjena mahom ne zanima građane, te da vlast bez ikakve kampanje može izvesti dovoljno odanih pristalica.

U tom čitanju, premda uz malu izlaznost, referendum će glatko proći. Umjesto da idu u izgubljenu bitku, kažu nam upućeni izvori, ovi opozicionari bi da sačuvaju nešto elana među građanima za izbore u aprilu kada postoje realne šanse da odnesu pobjedu makar u Beogradu.

Neki žele veći uticaj Skupštine

Sa druge strane, potpredsjednica Pokreta Dveri Tamara Milenković Kerković za DW kaže da je neodgovorno pozivati građane da bojkotuju referendum, te da je neophodno zaokružiti NE. Mnoge stvari u izmjenama Ustava vidi kao problematične, prije svega samo pitanje.

"Preteško pitanje za građane jer veliki broj građana ne zna ništa o referendumu, većina njih je dobila uz poziv za glasanje obrazloženje Republičke izborne komisije", kaže Milenković Kerković.

"Umjesto da referendumsko pitanje bude nedvosmisleno kako piše u zakonu, građani su dobili pamflet RIK-a koji je opet prekšrio zakon jer u njemu nema argumenata ZA i PROTIV, nego samo ZA.“

Ona smatra da od depolitizacije pravosuđa nema ni govora, već suprotno, jer se, kako kaže, izbor sudija i njihova funkcija stavlja u privatnu sferu. "To znači da će uticaj na njih biti samo lakši jer će sudije praktično same sebe birati, a uticaj Skupštine se minimalizuje. Tada će sudije biti eksponenti najjačih pritisaka, privatnih finansijera, znate, kapital je nemilosrdan i neumoljiv", smatra ona i dodaje da ne treba pristajati na "ucjene" EU.

Evropska unija podržava promjenu ovog dijela Ustava, pa i ambasador Njemačke u Srbiji Tomas Šib objašnjava: "Na refendumu 16. januara riječ je isključivo o reformi u oblasti pravosuđa, ni o čemu drugom, a ovom reformom će Srbija napredovati na putu ka EU. Ubjedljivo DA bi 16. januara bilo veoma važno“, napisao je u nedavno objavljenom tekstu.

Politika ispred pravosuđa

Aleksandar Radosavljević iz Udruženja javnih tužilaca kaže da je svjestan društvenih okolnosti u kojima se sprovode ovakve ustavne promjene. „Jer, ako Ustav bude izglasan, donijeće ga skoro jednopartijska Skupština, mada se to može nadomjestiti velikom izlaznošću na referendumu, pa se može dati legitimitet ustavnim promjenama“, nastavlja Radosavljević.

Nad pitanjem kako treba glasati na referendumu i zašto je stručna javnost podijeljena, zamislio se i naš sagovornik.

"Problematično je što je sve zbrzano, nemamo kampanju za referendum, nevladin sektor je takođe podijeljen, a vidim da se na takozvanim menjstrim medijima uopšte ne priča o promjenama Ustava, već o tome da li će izlaznost na referendumu povećati broj oboljelih od kovida“, precizira on.

"Mislim da oni koji su za NE na referendumu to zagovaraju jer su protiv vlasti koja predlaže Ustav", kaže Radosavljević, "to jeste problem, i meni je to problem, ali ove promjene imaju i neke dobre strane".