istraživanje pokazalo da se izborni sistemi na ZB razlikuju, iako svi koriste proporcionalni model

Poboljšanja izbornih sistema doprinijeće demokratizaciji Zapadnog Balkana

Uspješan izborni sistem pozitivno doprinosi jačanju demokratizacije, što je od posebnog značaja za Zapadni Balkan koji u posljednje vrijeme bilježi demokratski pad ili stagnaciju

1540 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Shutterstock.com
Foto: Shutterstock.com

Profesionalizacija izbornih administracija, predizborne "kripto-koalicije", slaba izlaznost, parlamenti kao "glasačke mašine", neka su od otvorenih pitanja u izbornim sistemima na Zapadnom Balkanu, navodi se u novoj studiji Evropskog fonda za Balkan (EFB) i Centra za dijalog i regionalne inicijative (CDDRI).

Uspješan izborni sistem, osim što za rezultat ima demokratski legitimnu i reprezentativnu vladu, pozitivno doprinosi jačanju ostalih aspekata demokratizacije, što je od posebnog značaja za Zapadni Balkan koji u posljednje vrijeme bilježi demokratski pad ili stagnaciju, ocjenjuje se u studiji "Izborni sistemi na Zapadnom Balkanu: više demokratije, više odgovornosti?".

Ističe se da su pozitivni efekti slobodnih i poštenih izbora još veći u novim demokratijama, poput onih na Zapadnom Balkanu, u kojima nezavisni mediji i civilno društvo tek treba da se razviju.

U istraživanju izbornih sistema u regionu Evropskog fonda za Balkan i Centra za dijalog i regionalne inicijative navodi se da se izborni sistemi na Zapadnom Balkanu značajno razlikuju, iako svi koriste proporcionalni model.

Navodi se i da je teško dati univerzalne preporuke za institucionalnu reformu u društvima koja se razlikuju ali da su neke primjenjive i relevantne u cijelom regionu.

Prva preporuka odnosi se na unaprijeđenje personalizacije predstavljanja. Kako se ističe, uvođenje glasanja za pojedinačnog kandidata doprinijelo bi rastu uticaja građana i istovremeno osnažilo poslanike.

Više personalizacije, kako je pokazala i ova studija, takođe vodi efikasnijoj nadzornoj ulozi parlamenta. Naime, iako u brojnim slučajevima poslanička pitanja dolaze od skupštinske većine, u vidu kvazi-parlamentrane kontrole, djelotvoran nadzor od strane opozicije može se pripisati stepenu otvorenosti partijskih lista, što je primjetno u slučajevima Albanije, BiH i Kosova.

Preporučuje se i povećanje broja izbornih jedinica, gdje je to moguće. Kako se navodi, proporcionalna zastupljenost je važan elemenat demokratije i doprinosi zadovoljstvu birača rezultatima.

Ističe se da je bolja teritorijalna zastupljenost u parlamentu jedan od faktora koji doprinose demokratizaciji, s obzirom da će biti zastupljen veći dio populacije. Kada je riječ o odgovornosti, više poslanika iz manjih izbornih jedinica jača odnos birača i poslanika.

"Metropolizacija je jedna od negativnih karakteristika koju dijeli svih šest izbornih sistema, sa prezastupljenošću glavnih gradova u zakonodavnim tijelima, što je posebno slučaj u Albaniji", ocijenili su autori istraživanja.

Navodi se da veličina izbornih jednica treba da bude takva da obezbijedi proporcionalnost kada se glasovi pretvaraju u poslanička mjesta, što je slučaj u Sjevernoj Makedoniji. Takođe treba propisati da kandidati moraju da imaju prebivalište u izbornoj jednici određeno vrijeme prije raspisivanja izbora.

Dalje se preporučuje uključivanje pravila za koalicije u zakonske okvire. Naime, širom regiona vide se predizborne "kripto-koalicije" sa kooptiranim malim partijama čiji poslanici nemaju dodira sa biračima i samim tim ni odgovornost. Kako bi se to obeshrabrilo, potrebni su dodatni izborni pragovi za koalicije, navodi se.

Preporučuje se i usvajanje podsticaja za partije etničkih manjina uz jasnu definiciju ko može da dobije status manjinske partije kako bi se izbjegle zloupotrebe. Ističe se da proporcionalna etnička zastupljenost doprinosi boljoj integraciji manjina i premošćavanju etničkog jaza u postkonfliktnim društvima.

U analizi se ocjenjuje da sistem kvota za žene treba zadržati i unaprijediti ga. Uvođenje kvota je svuda u regionu "radikalno poboljšalo zastupljenost žena", navodi se i dodaje da treba univerzalno primjenjivati odredbu da poslanicu koja podnese ostavku zamijeni osoba istog pola.

Kao važno pitanje na koje je hitno potreban odgovor, navodi se smanjenje izlaznosti. Taj trend više je ukorenjen u različitim sociološkim faktorima i ne zavisi samo od propisa, ali su neka unaprijeđenja moguća uz efikasniju i jednostavniju administraciju biračkog spiska, kampanje podizanja svesti i uključivanje mladih.

Navodi se da relevantna istraživanja pokazuju da je rana socijalizacija ključna za buduće učešće na izborima a "na stolu" je mnogo politika, od obrazovanja u oblasti demokratije, do smanjenja starosne granice za glasanje.

Dalje se navodi da se povremeno promoviše ideja obaveznog glasanja, međutim, takva mjera nije dala značajnije rezultate u obližnjim Grčkoj i Bugarskoj.

Razgovara se i o većem uključivaju dijaspore Zapadog Balkana u izbore gdje prvo treba razmotriti mehanizme za glasanje na daljinu, kako bi se glasanje obavljalo na način koji obezbjeđuje sigurnost, pouzdanost i poverenje.

Ukazuje se i da pravo na zakonodavnu inicijativu treba da imaju poslanici pojedinačno, što nije slučaj svuda u regionu.

Kao još jedan nedostatak koji proizlazi iz izbornih sistema na Zapadnom Balkanu navode se "relativno reaktivni parlamenti", odnosno svih šest parlamenta se u većini slučajeva oslanjanju na vladine predloge i ponekad djeluju isključivo kao "glasačke mašine".

Kao dobri primjeri proaktivnijih parlamenata navode se BiH i posljednjih godina Sjeverna Makedonija i Crna Gora ali je to prvenstveno rezultat konkurentnosti unutar partijskog sistema.

Posljednja preporuka odnosi se na potrebu profesionalizacije izbornih administracija koje bi, ako je moguće, trebalo da dobiju pravni status nezavisnih tela.

"Izbornu administraciju, osim primarne uloge kod glasanja, treba ovlastiti da vodi izbornu reformu, istraživanja i obrazovanje javnosti i kampanje podizanja svijesti sa ciljem jačanja demokratija Zapadnog Balkana", navodi se u analizi EFB i CDDRI.