"birači demotivisani podjelama"

Albanci bez poslanika u Skupštini Srbije

Izborni fijasko albanskih političkih stranaka na parlamentarnim izborima u Srbiji direktna posljedica podjela unutar albanskog političkog korpusa i neshvatanja promjena na političkoj sceni Srbije, rekao je Beljulji

2946 pregleda 0 komentar(a)
Skupština Srbije, Foto: Shutterstock
Skupština Srbije, Foto: Shutterstock

Zbog slabog odziva birača nijedna od dvije izborne liste albanske manjine sa juga Srbije nije prešla cenzus, pa u novom sazivu parlamenta Albanci neće imati svoje predstavnike.

Prema podacima Republičke izborne komisije "Koalicija Albanaca doline", čiji je nosilac bio predsjednik Partije za demokratsko djelovanje (PDD) Šaip Kamberi, osvojila je 9.630 glasova, odnosno 0,26 odsto.

Lista "Alternativa za promjene - Albanska demokratska alternativa", koju je predvodio bivši predsjednik Opštine Preševo Šćiprim Arifi osvojila je tri puta manje glasova - 3.250 ili 0,09 odsto.

Za razliku od prethodnih izbora 2020. godine, kada su se albanske stranke ujedinile na jednoj listi, na ovim izborima je pred biračima bilo dvije.

Zvaničan popis koji je država sprovela 2011. godine pokazuje da u Srbiji živi oko 6.000 Albanaca, ali to nije realna slika jer su Albanci na jugu Srbije tada bojkotovali popis.

Prema procjenama međunarodne zajednice, u Srbiji živi oko 60.000 pripadnika albanske nacionalne manjine, najviše u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa na jugu Srbije.

Borba za prva dva mjesta na poslaničkoj listi

Nedžat Beljulji, vlasnik TV Spektri iz Bujanovca smatra da je izborni fijasko albanskih političkih stranaka na parlamentarnim izborima u Srbiji direktna posljedica podjela unutar albanskog političkog korpusa i neshvatanja promjena na političkoj sceni Srbije, koje su se dogodile u protekle dvije godine.

"Zbog toga što se znalo da će opozicija u Srbiji učestvovati na ovim izborima, i da će izlaznost biti veća nego na prethodnim, bilo je jasno da će za jedno poslaničko mjesto biti potrebno 10 do 12 hiljada glasova. Zbog toga je ovoga puta jedinstvena albanska lista bila potrebnija nego na prethodnim parlamentarnim izborima", kaže Beljulji za RSE.

Liste stranaka nacionalnih manjina do sada su osvajale poslanička mjesta uz takozvani "prirodni prag", koji je ispod praga od tri odsto neophodnog ostalim strankama. Ukoliko ne pređu taj prag, broj poslanika manjinskih partija se uvrđuje primjenom D'Ontovog sistema, odnosno kroz količnik svih izbornih lista uvećan za 35 odsto.

Na izborima u Srbiji održanim 3. aprila učestvovalo je osam manjinskih lista, a još uvijek preliminarni podaci pokazuju da će svoje predstavnike u budućem parlamentu imati Mađari i Bošnjaci.

Nedžat Beljulji dodaje da je sporazum izostao zbog toga što lideri albanskih stranaka nisu mogli da se dogovore o redosljedu na zajedničkoj listi i poziciji koja im obezbjeđuje siguran poslanički mandat.

On ističe da su albanski politički lideri propustili priliku da ponove izborni rezultat postignut 2020. godine kada su osvojili tri poslanička mandata, što bi im dalo veliki koalicioni potencijal i politički značaj koji bi mogli da upotrijebe u korist svojih birača.

"Pritom, ne mislim da traže ministarska mjesta u Vladi ili mjesta državnih sekretara, već da utiču na proces integracije Albanaca u institucije sistema na lokalnom nivou i njihovu zastupljenost u pravosuđu, policiji, carini i drugim državnim institucijama i organima", kaže Beljulji.

Bez odgovora kandidata

Šaip Kamberi, nosilac liste "Koalicija Albanaca doline" i Sami Salihu, drugi na listi "Alternative za promjene - Albanske demokratske alternative", nisu odgovarali na telefonske pozive RSE i SMS poruke sa pitanjima vezanim za nepovoljan rezultat na parlamentarnim izborima.

Kamberi je 5. aprila na svom nalogu na društvenoj mreži Fejsbuk naveo da je izbore obilježila mala izlaznost Albanaca.

On je za rezultat okrivio i takozvanu pasivizaciju prava građana albanske nacionalnosti u Srbiji, odnosno navode da su vlasti u Srbiji obrisale sa biračkog spiska veliki broj Albanaca. Vlasti su objasnile da su uvidom na terenu utvrdili da svi koji su obrisani nemaju prebivalište na teritoriji Srbije, što je uslov za glasanje.

Šaip Kamberi je takođe dodao i da zbog toga traži ponavljanje glasanja u Preševskoj dolini. O ovom zahtjevu vlasti u Srbiji se nisu javno oglašavale.

Sa druge strane, Šćiprim Arifi napisao je 6. aprila na svom nalogu na Tviteru da su manjak nacionalne strategije Kosova i Albanije, kao i manjak njihovog interesovanja za Preševsku dolinu, glavni krivci za rezultate.

Ko je doprinio rezultatu?

O činjenici da na nedavno održanim izborima lideri albanskih stranaka nisu uspjeli da se dogovore, Kujtim Sadriu, direktor nevladinog Centra za monitoring i istraživanje iz Preševa, navodi da su zasluženo kažnjeni od svojih glasača.

Sadriu ukazuje da su, pored izuzetno slabe izlaznosti birača na izbore "demotivisanih podjelama", izbornom neuspjehu doprinijeli i država kao i sami kandidati.

"Prvo, slab odziv birača je posljedica podjela i izlaska na izbore u dvije kolone. Drugi problem je što su mnogim građanima Preševa pasivizirane adrese, zbog čega nemaju lične karte bez kojih ne mogu da glasaju, i treći problem je zamor građana od lažnih obećanja i lažnog patriotizma", kaže Sadriu.

Sagovornik RSEa smatra da Albanci nisu skoro ništa izgubili time što u novom sazivu neće imati svoje predstavnike jer, kako kaže, "ni ovi dosadašnji nisu ništa učinili" na rješavanju njihovih suštinskih problema.

"Tu, prije svega, mislim na priznavanje diploma sa Kosova, jer je to pitanje navodno riješeno Briselskim sporazumom, ali ga Vlada Srbije ne primjenjuje. Naši predstavnici u Parlamentu Srbije nikada nisu pokrenuli to pitanje", kaže Sadriu i dodaje da to nisu učinili ni albanski poslanici u proteklom sazivu.

"Šaip Kamberi nije u Skupštini Srbije pokrenuo ni pitanje pasiviziranih adresa, i umjesto sadašnjošću i budućnošću, on se bavio prošlošću i podizanjem tenzija na nacionalnom nivou. Građani vide da se ovdje ništa ne mijenja i da im političari samo obećavaju, obećavaju, a ništa ne ispunjavaju i zbog toga su u nedjelju ostali kod kuće", kaže Sadriu.

Prema njegovom mišljenju, građani Preševa i Bujanovca nisu na gubitku, jer kako kaže "da bi se nešto izgubilo prvo mora da se dobije".

"Sve dosadašnje vlade u Beogradu, osim vlade ubijenog premijera Zorana Đinđića, nisu pokazale interesovanje za razvoj i napredak ovog dijela Srbije. Nisu pokazale nimalo želje i spremnosti da rješavaju probleme Srba koji žive ovde, a kamoli da se bave rješavanjem problema Albanaca", ocjenjuje Sadriu.

Rascjep zbog nepomirljivih pristupa

Predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca Ragmi Mustafi takođe je mišljenja da je kombinacija nekoliko faktora dovela do male izlaznosti, što automatski znači i manji broj glasova i, u krajnjoj liniji, manji broj poslanika u Skupštini Srbije.

On za RSE kaže da je izvjesno da su podjele u albanskom biračkom tijelu djelimično demoralisale birače, ali ističe da je bilo nemoguće pronaći kompromis između dva potpuno različita koncepta rješavanja problema Albanaca iz ovog dijela Srbije.

"Bilo je nemoguće pomiriti politiku insistiranja na individualnim i kolektivnim pravima, zagarantovanim međunarodnim ugovorima, sa politikom druge strane, koja, pozivajući se na to da u proteklih dvadeset-trideset godina ovdje nije ništa učinjeno na popravljanju standarda i kvaliteta života ljudi, zbog čega ima mnogo pragmatičniji pristup eventualnoj saradnji sa vlastima u Beogradu", objašnjava Mustafi razlike u stavovima koje zastupaju Šaip Kamberi i Šćiprim Arifi.

Mustafi naglašava da je Kamberi u protekle dvije godine trpio žestoke napade zbog stavova koje je iznosio za skupštinskom govornicom koji su se prenijeli na njegove potencijalne glasače kao svojevrstan pritisak na njih, što je takođe uticalo na smanjenje izlaznosti Albanaca na birališta.

Kako se glasalo na izborima 2020.?

Na parlamentarnim izborima u Srbiji održanim 21. juna 2020. godine, vodeće albanske stranke iz Bujanovca i Preševa nastupile su na zajedničkoj listi pod nazivom "Albanska demokratska alternativa - Ujedinjena dolina” i osvojile oko 26.500 glasova, odnosno tri poslanička mandata u Skupštini Republike Srbije.

Inspirator ideje o zajedničkom nastupu na parlamentarnim izborima bio je premijer Albanije Edi Rama, a realizator Ministar za Evropu i spoljne poslove Albanije Gent Cakaj.