postavljen kod glavne željezničke stanice

U Zagrebu otkriven dugoočekivani Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima

Koncipiran je kao zid simbolično napravljen od kofera oduzetih žrtvama progona prije njihove deportacije u logore smrti

10370 pregleda 4 komentar(a)
Sa otkrivanja spomenija, Foto: zagreb.hr
Sa otkrivanja spomenija, Foto: zagreb.hr

U Zagrebu je večeras svečano otkriven dugoočekivani Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima.

Spomenik je u Branimirovoj ulici, pored Glavne željezničke stanice, odakle je u avgustu 1942. oko 800 zagrebačkih Jevreja deportovano u nacistički logor Aušvic.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izrazio je duboko poštovanje prema desetinama hijada Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista i svih drugih koji su mučki ubijeni i progonjeni od strane nacističkog i ustaškog režima.

"To nisu brojevi, to su ljudi - poput mene i vas, to su ljudske sudbine, ljudi koji su imali porodice, ljudi koji su mučki ubijeni od strane nacističkog i ustaškog režima", rekao je Tomašević koji je zajedno s preživjelim logorašem iz Aušvica, Olegom Mandićem, otkrio spomenik povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda, Jom Hašoa.

Mandić je u govoru naglasio da su se danas u Zagrebu okupili ljudi različitih godina i svetonazora, ali da su svi složni "u nadi i nastojanju da se istorija ne ponovi".

Otkrivanju spomenika prisustvovali su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek, predstavnici sabora, nacionalnih manjina, diplomatskog kora, civilnog društva i vjerskih zajednica, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović.

Spomenik je završen još prošle godine i postavljen kod glavne željezničke stanice, ali je bio pokriven ceradom zbog spora oko njegovog naziva, odnosno radi izostavljanja pominjanja tzv. NDH i ustaškog režima.

Bivša gradska vlast i pokojni gradonačelnik Milan Bandić inicirali su 2019. podizanje spomenika za šest miliona Jevreja ubijenih u holokaustu.

Jevrejska opština Zagreb kritikovala je takvu odluku, jer o tome nisu konsultovani, ali prije svega zato što se njegovim nazivom, kako su isticali, prikriva težina zločina na području tzv. NDH u kojoj su na osnovu rasnih zakona sistemski ubijani Romi, Srbi, Jevreji i antifašisti, protivnici ustaškog režima.

I Svjetski jevrejski kongres pozvao je tada zagrebačku vlast da odustane od projekta, a hrvatsku vlast su optužili da "minimizira monstruozne ustaške zločine stvaranjem lažnog utiska da je samo nacistička Njemačka odgovorna za užase Holokausta".

Potom je nova zagrebačka vlast koju predvode stranke lijevog centra, s predstavicima jevrejske zajednice dogovorila promjenu naziva spomenika u Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima.

Spomenik visok 12 metara, rad Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, koštao je 11 miliona kuna (1,45 miliona eura). Koncipiran je kao zid simbolično napravljen od kofera oduzetih žrtvama progona prije njihove deportacije u logore smrti.