"ne poštuje kulturne i istorijske veze sa Bugarima"

Skoplje ne može lako da se izvuče iz bugarskog veta

Bugarska blokirala kandidaturu Sjeverne Makedonije na osnovu optužbi da je makedonski jezik prosto bugarski pod drugim imenom

2091 pregleda 0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Reuters
Ilustracija, Foto: Reuters

Iznenađujuća inicijativa francuskog predsjedavanja Evropskom unijom (EU) za okončanje dvogodišnjeg spora Bugarske i Sjeverne Makedonije oko zajedničke kulture uoči ovonedjeljnog evropskog samita visi u vazduhu, ističući regionalne animozitete i neizvesnost sa rizikom od dalje erozije vjere u EU, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Bugarska je uložila veto na pristupne pregovore sa potencijalnim članicama 2020. kako bi blokirala kandidaturu Sjeverne Makedonije na osnovu optužbi da je makedonski jezik prosto bugarski pod drugim imenom i da Skoplje ne poštuje kulturne i istorijske veze sa Bugarima.

Postojale su nade da bi mogao da se postigne kompromis kako bi se na vrijeme podigao veto da lideri EU na samitu 23-24. juna odobre pregovarački okvir za Sjevernu Makedoniju, udišući život zamrlim naporima EU za proširenje na Zapadnom Balkanu.

Dalji zastoj bi se - eventualno - ipak mogao prevazići ako se nedjelja završi porazom francuske inicijative. Međutim, svaki neuspjeh bi bio posebno bolan za Sjevernu Makedoniju ako bi je Ukrajina i Moldavija na samitu preskočile u evropskim integracijama.

Štaviše, izglasavanje nepovjerenja bugarskom proevropskom premijeru poslije raspada koalicije 22. juna podiže ulog debate u Sofiji. Ako francuska inicijativa propadne, ne može se reći da li bi oslabljena ili privremena vlada mogla da preduzme značajne korake po pitanju tako bremenite nacionalne teme dok se u Bugarskoj naziru četvrti izbori za oko godinu dana.

Odakle takav haos?

Sjeverna Makedonija (tada Makedonija) formalno je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2004. i sljedeće godine joj je dodijeljen status kandidata. Ipak, nije dogovoren "poseban okvir", poznat kao "proces stabilizacije i pridruživanja", koji je zemljama Zapadnog Balkana potreban za pregovore. Taj proces zahtijeva jednoglasje među postojećim članicama EU, uključujući Bugarsku.

U oktobru 2019. Bugarska je zaprijetila da će blokirati poseban okvir za Sjevernu Makedoniju, optužujući Skoplje za poricanje istorije i antibugarske stavove oko zajedničkih aspekata kulture dok su Makedonci radili na " izgradnji nacije". Sofija je sugerisala da makedonski nije zaseban jezik i insistirala da zvaničnici EU izbjegavaju termin "makedonski jezik".

Neke od tih zabrinutosti bile su u središtu Ugovora o prijateljstvu koji su dvije zemlje potpisale 2017.

Bugarska je onda u septembru 2020. izdala zvanični memorandum Evropskom savjetu optužujući Sjevernu Makedoniju da ignoriše svoje obaveze prema Ugovoru o prijateljstvu i izložila zahtjeve za povlačenje svog veta.

Petkov
Petkovfoto: Shutterstock

Uslijedio je zastoj. Nove vlade u dvije zemlje, ubrzo poslije formiranja - bugarske u decembru 2021, a makedonske u januaru - naznačile su novu odlučnost za postizanje napretka u sporu.

Šta je "francuski predlog"?

Francusko predsjedavanje EU uputilo je 18. juna predlog za pomijeranje sa mrtve tačke u bugarsko-makedonskom sporu.

Predlog nije objavljen, premda su mediji, uključujući bugarski servis RSE-a dobili kopije.

U njemu se "pozdravlja namjera Skoplja" da u preambulu ustava uključi "državljane koji žive unutar granica države i koji su dio drugih naroda, kao što su Bugari". Unošenje takve odredbe zahtijeva dvije trećine glasova u parlamentu.

Predlog ne spominje konkretno "bugarsku manjinu", ali govori o obavezi makedonske vlade da štiti prava svih "manjina i zajednica" spriječavanjem govora mržnje i diskriminacije.

U njemu se navodi da će Evropska komisija pratiti postupke Sjeverne Makedonije i o tome izvještavati Evropski savjet.

U predlogu se "uzimaju u obzir" namjere obje strane da objave "unilateralne deklaracije o pitanju makedonskog jezika", naizgled ostavljajući otvorena vrata za djelovanje u Sofiji i Skoplju po tom pitanju.

Predlog nameće obavezu Skoplju da poštuje Ugovor o prijateljstvu sa Sofijom iz 2017, praktično navodeći Brisel da nadgleda poštovanje tog bilateralnog sporazuma, kao i takozvanog Sofijskog sporazuma iz 2018. godine.

Takođe predlaže dvije međuvladine konferencije, uključujući jednu ove nedjelje u Briselu i drugu nakon što Sjeverna Makedonija promijeni preambulu ustava.

Zašto sada?

Ovonedjeljnim samitom EU u velikoj mjeri će dominirati pitanja koje proizilaze iz četvoromjesečne invazije Rusije na Ukrajinu - da li prihvati kandidature za članstvo Ukrajine, Moldavije i, manje vjerovatno, Gruzije.

Samit u Briselu
Samit u Briselufoto: Reuters

Na dnevnom redu su i druga pitanja.

Jedan od glavnih izazova Unije je njen odnos sa balkanskim zemljama koje nijesu članice i percepcija da se ti odnosi opet zamrzavaju.

Francuska je bila među zemljama koje su se najviše protivile ranom proširenju, i javno i iza kulisa.

Brisel i članice EU godinama su odlagale proširenje EU u pogledu takozvane zapadnobalkanske šestorke - Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Sada, u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, odnosi nekih od tih zemalja sa Moskvom i njihov otpor da se pridruže sankcijama i drugim naporima Zapada da se kazni ili obeshrabri agresija predsjednika Vladimira Putina, dobijaju novi značaj.

U Srbiji, na primjer, nedavne ankete su prvi put pokazale da je protivljenje članstvu u EU veće nego podrška, dok je predsjednik Aleksandar Vučić odbio da uvede sankcije Rusiji.

Tokom prošlonedjeljne posjete Kijevu, francuski predsjednik Emanuel Makron je sugerisao da bi trenutno davanje statusa kandidata Ukrajini trebalo da bude povezano sa mapom puta za Zapadni Balkan i Moldaviju.

Njegova vizija onoga što je nazvao "Evropskom političkom zajednicom" podsjeća na raniju zamisao koju je podržavala Francuska o koncentričnim krugovima buduće EU. To, takođe, svakako ima svoje protivnike.

Međutim, francusko predsjedavanje EU završava se 30. juna, tako da bi samit mogao da bude posljednja Makronova šansa da postigne neki napredak koji bi podržao ambicije balkanskih kandidata za članstvo u EU.

Zašto je to nezgodno za Sofiju...

Poslije višemjesečnih izvještaja koji su sugerisali da se radi na ubjeđivanju Sofije da povuče veto, centristička vlada bugarskog premijera Kirila Petkova će poslije glasanja o nepovjerenju 22. juna, u najboljem slučaju, biti manjinska ili prelazna vlada.

Makedonsko pitanje ima istaknuto mjesto u trenutnoj krizi.

Petkov je ranije ovog mjeseca javno ublažio zahtjeve Sofije da se uključi parlamentarni okvir, "uključivanje Bugara" u ustav Sjeverne Makedonije "kako bi se zaštitila njihova prava" i sprovođenje Ugovora o prijateljstvu.

Manji partner u vladi, stranka Postoji takav narod je potom djelimično okrivila to pitanje za odluku o napuštanju vladajuće koalicije, dok se lider stranke Slavi Trifonov uhvatio za navodno odsustvo bilo kakvog eksplicitnog pominjanja "bugarske manjine" u predlogu. On je postupke Petkova opisao kao nacionalnu izdaju.

Prošle nedjelje, kako je povećana neizvjesnost oko vlade Petkova, ona je odgovornost za podizanje veta prenijela na parlament. To znači da su potrebni opozicioni poslanici - potencijalno uključujući i populističku stranku GERB koja je izgubila vlast krajem prošle godine.

Ove nedjelje je bugarski predsjednik Rumen Radev, bivši saveznik Petkova koji je dvije godine podržavao tvrdu liniju po pitanju Sjeverne Makedonije, naizgled ublažio svoj stav i izrazio podršku francuskom predlogu.

...a za Skoplje?

Sjeverna Makedonija već skoro dvije decenije stoji u naporima da uđe u EU i još nema formalni okvir za pristupne pregovore.

Međutim, tajming potencijalnog neuspjeha ove nedjelje, tačno četiri godine pošto je Skoplje potpisalo Prespanski sporazum o okončanju spora oko imena sa Grčkom kojim je zemlja nazvana "Sjeverna Makedonija" uprkos žestokom unutrašnjem protivljenju, mogao bi nanijeti dvostruki udarac nacionalnoj psihi.

Taj ustupak je trebalo da oživi napore Makedonaca za integraciju u EU. Ali jedva dvije godine kasnije, Bugarska je izašla sa svojim kvalifikacijama makedonskog identiteta i pratećim vetom.

Poslije izvještaja o francuskom predlogu, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski pridružio se opozicionim političarima u traženju uvjeravanja da će njegova zemlja "zahtijevati čvrste garancije i od Bugarske i od EU da je uključivanje Bugara u ustav zemlje posljednji uslov" za početak pristupnih pregovora.

Zvaničnici Sjeverne Makedonije izbjegavali su iznošenje nedvosmislenih stavova o francuskoj inicijativi u nedostatku potvrde i da je Sofija saglasna sa njom.

Premijer Dimitar Kovačevski i ministar spoljnih poslova Bujar Osmani rekli su da će jasno iznijeti svoj stav kada se svih 27 članica EU usaglasi.

Bugarski servis RSE-a sugerisao je da je EU francuskim predlogom Bugarskoj "ponudila više nego što je ona mogla da zamisli".

Deklaracija koju je parlament Sjeverne Makedonije usvojio prošle godine insistira na kontinuitetu makedonskog jezika i njegovih dijalekata, kao i na statusu makedonskog naroda i poštovanju njegovog istorijskog, jezičkog, kulturnog i vjerskog kontinuiteta.

Osmani, čije ministarstvo vodi pregovore sa Bugarskom, početkom ove nedjelje je rekao da nije dobio francuski predlog i sugerisao da "ima mandat da nastavi razgovore" sve dok je predlog u skladu sa tim parlamentarnim okvirom.

Dok se bliži isticanje roka da Sofija i Skoplje prihvate kompromis, i dalje postoji neizvjesnost u pogledu toga da li vlada Kovačevskog ima ovlašćenja da prihvati francuski predlog.

Jedna od briga Makedonaca je da, kakve god ustupke da sada daju, Bugarska zahvaljujući članstvu u EU ima skoro neograničenu moć da poremeti pristupne pregovore Skoplja u bilo kom trenutku procesa.

Bugarska bi, na primjer, mogla da suspenduje proces zbog navodnog neispunjavanju uslova iz Ugovora o prijateljstvu iz 2017.

Nikola Dimitrov, koji je do januara bio ministar spoljnih poslova Sjeverne Makedonije, rekao je na nedavnom okruglom stolu na tu temu da su se izgledi Skoplja u pogledu evropskih integracija naglo i nepovoljno promijenili za samo nekoliko mjeseci.

"(Francuski) predlog nas ne vodi ka članstvu u EU. Da li želimo da počnemo pregovore ili želimo da zaključimo pregovore i dobijemo članstvo", upitao je on.

Zašto bi drugima to trebalo da bude važno?

Kritičari tvrde da je kredibilitet EU godinama na kocki na Balkanu, pošto su uvjeravanja o proširenju više puta nuđena i povlačena. Javnost u regionu je iscrpljena neuspjesima svojih vlada u reformama, kao i odbijanjima iz EU, što pogoršava demografske probleme usljed emigracija još od raspada Jugoslavije i potonjih ratova.

Dotle su Evropljani godinama bili akutno zabrinuti zbog pokušaja Rusije da održi posebne i potencijalno remetilačke odnose na Balkanu. Moskva je, što je najprimjetnije, održala svoje energetske veze i politički uticaj u Srbiji.

Čak i pošto je krajem februara počela ruska invazija na Ukrajinu, Moskva je pojačala svoju diplomatsku i ekonomsku podršku Srbiji i secesionističkom rukovodstvu bosanskih Srba u Republici Srpskoj, koja sa muslimansko-hrvatskom Federacijom čini Bosnu.

Kritičari francuskog kompromisa takođe su upozorili da bi budući kandidati za članstvo u EU mogli da budu taoci bilateralnih zahtjeva neke članice EU kao rezultat formalnog uključivanja Sporazuma o prijateljstvu Sofije sa Sjevernom Makedonijom u pristupne pregovore.