DA LI JE POLITIKA PROŠIRENJA NA ZAPADNI BALKAN DOŠLA DO KRAJA

EU kao glavni akter u regionu postaje prošlost

Sagovornici "Vijesti" saglasni da blokada procesa proširenja daje vjetar u leđa nacionalistima na Balkanu. Adnan Ćerimagić kaže da je EU ostala bez kredibiliteta u regionu. Srđan Cvijić smatra da sa sadašnjim sistemom odlučivanja nije realno očekivati bilo kakav napredak kada je riječ o proširenju

32218 pregleda 36 komentar(a)
Lideri EU i Balkana u četvrtak u Briselu, Foto: Rojters
Lideri EU i Balkana u četvrtak u Briselu, Foto: Rojters

To što na samitu u Briselu nije ispunjeno nijedno od očekivanja država zapadnog Balkana je očekivano ogromno razočarenje svih šest zemalja, i Evropska unija kao glavni akter u regionu koji utiče na političke procese, postaje prošlost, ocijenio je za "Vijesti" Adnan Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina.

"Nakon što smo skoro tri mjeseca od zvaničnika EU tokom posjete regionu slušali poruke da EU mora naučiti lekcije i promijeniti pristup i da se želi dinamizirati proces svih šest zemalja ZB, rezultat je da tokom samita koji je najavljivan kao istorijski, kao prekretnica u odnosima EU prema regionu, nijedna od šest zemalja nije dobila ništa konkretno osim vrlo uopštene poruke o tome da zemlje članice žele da ubrzaju proces proširenja", izjavio je Ćerimagić.

Adnan Ćerimagić
Adnan Ćerimagićfoto: Privatna arhiva

Lideri Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije vratili su se praznih ruku sa samita sa čelnicima EU koji je u četvrtak održan u Briselu. EU je ponovila obećanje dato prije skoro dvije decenije da će balkanskim državama dodijeliti članstvo kada primijene duboke ekonomske, pravosudne i političke reforme.

Srđan Cvijić, član Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), smatra da u ovom trenutku nije postojala politička volja da se iskoristi ruska agresija na Ukrajinu i da se prione na posao koji je odavno trebalo obaviti.

"Ja bih to prije svega pripisao nedostatku državničke mudrosti određenih evropskih lidera. Bilo je tu i zemalja poput Austrije i Slovenije koje su se iskreno zalagale da se npr. BiH da status kandidata ali to toga nije došlo već je nađeno 'solomonsko' rješenje da se teret odgovornosti opet prebaci na Evropsku komisiju od koje se očekuje da precizno definiše kriterijume koje bi BiH trebalo da ispuni pa da se nada da do kraja godine dobije status kandidata".

Na pitanje da li je politika proširenja na zapadni Balkan došla do kraja, Cvijić kaže:

"Ne bih to tako rekao, ali je činjenica da sa sadašnjim sistemom odlučivanja nije realno da ćemo vidjeti bilo kakav napredak kada je riječ o proširenju".

Srđan Cvijić
Srđan Cvijićfoto: Twitter

Ćerimagić, sa druge strane, ocjenjuje da je politika EU prema Balkanu, koja uključuje politiku proširenja, "jučerašnjim danom sasvim sigurno dosegla dno".

"Nijedna od šest država nije dobila nikakvo ohrabrenje, a EU je ostala bez imalo kredibiliteta i vjerodostojnosti na ZB, bez mogućnosti da utiče na situaciju u regionu, a u narednih par mjeseci, naredne zime, očekujemo da ekonomske posljedice pandemije ali i invazije Rusije na Ukrajinu i svega što se zajedno sa tim događa na globalnom nivou, pogode zemlje ZB i ostatak svijeta na težak način. To je kao poziv svim fanovima Vladimira Putina i snažnih nacionalističkih lidera koji i jučerašnji samit i ukupni odnos EU prema regionu mogu da iskoriste kao oruđe u borbi za dolazak na pozicije ili u borbi za pobjedu svog narativa u regionu i da onda region, bez uticaja EU, potencijalno odvedu u vrlo lošem smjeru".

Premijer Albanije Edi Rama je u Briselu izrazio razočaranje odnosom Unije prema evrointegracijama regiona, navodeći da nije problem samo Bugarska, koja koči Sjevernu Makedoniju, već to što se EU umorila od proširenja.

On je nakon samita, na zajedničkoj konferenciji za medije sa liderima Srbije i Sjeverne Makedonije, Aleksandrom Vučićem i Dimitrom Kovačevskim, rekao da Sjeverna Makedonija čeka 17 godina na otvaranje pregovora, a Albanija osam godina.

"Od jedne zajedničke vizije i zajednice, EU je postala instrument za pojedinačne članice da stopiraju nešto. Priča sa Bugarskom je sramota. Jedna država nameće nešto svoje, a ostalih 26 ne mogu da urade ništa o tome. Ima dosta navoda da je Putin bolestan, ali ne mogu da kažem da ova kuća ovdje djeluje zdravo", naveo je Rama.

"Čak ni pandemija ... prijeti rat nisu uspjeli da ih ujedine, rekao je Rama o nejedinstvu lidera EU, misleći na rat u Ukrajini.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron, šefica EK Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel
Predsjednik Francuske Emanuel Makron, šefica EK Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišelfoto: Reuters

Na pitanje "Vijesti" da li blokada procesa pristupanja daje legitimitet narativu Vučića i Rame da im nije potrebna Evropa i da će ići svojim putem, Cvijić ističe:

"On će to naravno koristiti za svoje potrebe i to uveliko rade. Ali je činjenica da se nazadovanje kada je riječ o demokratiji i vladavini prava u regionu koristi u pojedinim zemljama članicama kako bi se zakočilo proširenje. Krivica je obostrana, ona je na strani protivnika proširenja u Evropi, ali se može naći i kod lažnih reformatora na Balkanu".

Utisak Ćerimagića je da i Rama i Vučić govore da su spremni za put ka članstvu u EU ukoliko to EU želi i da nesposobnost EU da donosi odluke u vezi sa ZB omogućava svim političarima regiona koji žele da kažu "mi bismo sprovodili reforme, ali ne možemo jer nas EU ne želi".

Dodaje da to takođe otvara prostor za političare, ne nužno ove koji su trenutno na vlasti, nego za neke buduće, koji će reći "EU vas je iznevjerila, od EU nema ništa, hajde da se okrenemo jednom potpuno drugačijem konceptu" ... pri čemu je jedna od opcija Otvoreni Balkan, gdje tri zemlje kažu da žele da rade na ekonomskom uvezivanju, i međusobnoj političkoj saradnji, ali na način koji njima odgovara.

"Postoje i druge opcije u Srbiji, koje govore o potrebi ujedinjenja srpskog sveta, o potrebi promjena granica, rekompozicije regiona i korištenja ovog vakuuma za ostvarivanje starih anahronih nacionalističkih ciljeva".

Krivica je obostrana, ona je na strani protivnika proširenja u Evropi, ali se može naći i kod lažnih reformatora na Balkanu, kaže Cvijić

Ćerimagić i Cvijić su za "Vijesti" govorili i o tome hoće li EU morati da promijeni način na koji funkcioniše da bi ostala koherentna i koliko je realno očekivati da će promijeniti proces odlučivanja o ključnim pitanjima - kvalifikovanom većinom umjesto jednoglasno.

Princip jednoglasnosti često koči ambicije EU jer države članice mogu da blokiraju odluke ili da ih razvodne.

"Bez uvođenja glasanja putem kvalifikovane većine u svim uzastopnim koracima u procesu proširenja (osim na početku i na kraju jer se tog prava ne bi odrekla nijedna zemlja članica) teško da ćemo vidjeti bilo kakav napredak. Vidjeli smo da se dvije uzastopne njemačke vlade za ovo zalažu, takođe i Francuska, a nedavno se u ovom kontekstu za uvođenje glasanja kvalifikovanom većinom založila i Ursula fon der Lajen (predsjednica EK)," rekao je Cvijić.

Vučić, Kovačevski i Rama na konferenciji za novinare
Vučić, Kovačevski i Rama na konferenciji za novinare foto: Reuters

Ćerimagić kaže da je to važna tema s obzirom na to da je invazija Rusije na Ukrajinu usmjerila pažnju na način donošenja odluka unutar EU u vezi sa spoljnom i bezbjednosnom politikom i u tom smislu treba očekivati da se blok time pozabavi.

"Da li će se to desiti, iz iskustva zemalja ZB i činjenice da već pet godina nemamo neke važne odluke EU kada je to u pitanju, jasno je da ima mjesta za skepticizam".

Komentarišući to koliko blokada procesa pristupanja EU otvara prostor za uticaj "treće strane", na šta su tokom samita upozorili premijer Sjeverne Makedonije i predsjednica Kosova, Ćerimagić kaže:

"Nedostatak progresa u procesu proširenja EU i urušavanje vjerodostojnosti tog bloka u regionu prije svega ostvara prostor za političare i politike koji baziraju viziju budućnosti svojih zemalja ne nužno kao članica EU nego kao njenih susjeda koji imaju određeni nivo trgovinskih odnosa sa EU, ali koje neke strateške ciljeve moraju ostvarivati i u saradnji sa drugim zemljama koje pokazuju interes. Tu ne mislim nužno na Rusiju, već prije svega na bliže regionalne aktere kao što je Turska, ali i na globalne kao što su Kina, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo. U tom smislu će pokušati da rade upravo ono što možda već neki političari u regionu rade, a to je da pokušavaju da balansiraju ali i da izvuku što više mogu od tih aktera," smatra on.

"Jasno je da jučerašnji izostanak odluke i davanje velikih obećanja koja se ne obistine, Evropska unija kao glavni akter u regionu koji utiče na političke procese, postaje prošlost", istakao je Ćerimagić.

Srđan Cvijić ističe da blokada procesa proširenja daje vjetar u leđa ruskom uticaju i svim euroskepticima na Balkanu. "To bi u Briselu morali da znaju", zaključuje on.

"Prošlost i sadašnjost Balkana je budućnost Ukrajine, Moldavije i Gruzije"

Šest godina od dana kada su Britanci glasali za izlazak iz EU, Ukrajina i Moldavija su dobile status kandidata. Gruziji je rečeno da će biti nagrađena na isti način kada ispuni dodatne uslove.

Upitan da li je čin davanja statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji samo simbolički i treba li ga razdvojiti od pitanja zapadnog Balkana, Ćerimagić kaže:

"Čin davanja statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji nije ni na kakav način preuranjen ili "pozitivna diskriminacija" u odnosu na ZB, već je upravo put kojim bi proces proširenja trebalo da funkcioniše i kojim je 1990-ih i 2000-ih funkcionisao. Da li će dodjela statusa kandidata ostati simbolična i uvući te zemlje u proces u kojem se nalaze zemlje ZB, ali i Turska, što je proces bez kraja, ostaje da se vidi".

Cvijić smatra da je davanje statusa uglavnom simbolično. "Naša prošlost i sadašnjost na Balkanu je budućnost Ukrajine, Moldavije i Gruzije ako stvari ostanu kakve su sada".

Uprkos talasima kriza koje su zahvatale EU, od migracije i izlaska Britanije, taj blok je i dalje popularan. Istraživanje Evropskog parlamenta objavljeno u srijedu pokazalo da je odobravanje članstva u EU širom članica bloka na najvišem nivou u posljednjih 15 godina.

Ipak, raste nezadovoljstvo javnosti zbog inflacije i krize sa energentima dok Rusija smanjuje isporuke gasa u odgovoru na sankcije Zapada.

Bugarski parlament odobrio ukidanje veta Sjevernoj Makedoniji

Parlament Bugarske dao je juče zeleno svjetlo vladi da odobri pregovarački okvir za članstvo Sjeverne Makedonije u EU.

Bugarski veto zbog spora oko jezika i istorije od kraja 2020. blokira početak pregovora sa Skopljem, a napredak Albanije na putu ka EU vezan je za napredak Sjeverne Makedonije.

Poslanici su glasali da dozvole vladi da ukine veto nakon izmjena u okvirnom tekstu koji bi garantovao prava Bugara u zemlji kroz ustavne promjene i obavezao Skoplje da održava dobre odnose sa Bugarskom, prenio je Rojters.

Taj okvir takođe ne bi trebalo da sadrži nikakvu referencu koja bi mogla da sugeriše da Bugarska priznaje makedonski jezik, prema uslovima koji su priloženi uz odobrenje.

Kompromis je predložila Francuska, koja trenutno predsjedava EU.

"Ovo je najbolja ponuda koju je Bugarska dobila do sada. Ona pruža evropske garancije da će bugarski interesi biti zaštićeni", rekla je Elisaveta Belobradova, poslanica stranke Demokratska Bugarska.

Međutim, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski odbacio je u četvrtak francuski predlog.

"Predlog u sadašnjem obliku je neprihvatljiv za mene, za predsjednika države, Vladu, koalicione partnere i za građane Republike Sjeverne Makedonije. Ako se u toku francuskog predsjedavanja postigne razumijevanje za naše pozicije, spremni smo da se uključimo u razgovore o tome da bismo počeli pregovore u junu", rekao je on u Briselu na konferenciji za novinare sa Vučićem i Ramom.

Vlada Kirila Petkova srušena je u srijedu pošto je njegova klimava koalicija izgubila većinu, između ostalog zbog optužbi da zanemaruje nacionalne interese i vrši pritisak za ukidanje veta Skoplju.