Hrvati neće da rade u državnim službama - za početnu platu veću od 1.000 eura nije bilo prijavljenih

Hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je konkurs 25. maja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalistu za pravosudni informacijski sistem - niko im se nije javio

8796 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Sigurnost radnog mjesta u državnoj administraciji izgubila je na atraktivnosti u situaciji manjka radnika. Ministarstva ne mogu da nađu radnike ni za mjesta sa početnom platom od 8.000 kuna (više od 1.000 eura).

Ministarstvo pravosuđa i uprave raspisalo je konkurs 25. maja za 22 radna mjesta, među kojima je i ono za višeg informatičkog savjetnika, specijalistu za pravosudni informacijski sistem, s početnom platom od oko 8.000 kuna. Niko im se nije javio, piše Jutarnji list.

Tražili su i rukovodioca Službe za međunarodnu saradnju i izradu i unapređenje normativnog okvira. Javio se jedan kandidat. Početna plata je oko 9.000 kuna neto, prenosi N1.

Problemi s tržištem rada s kojima su suočeni privatnici, koji više ne mogu da nađu domaću radnu snagu u zanimanjima koja su deficitarna pa sve češće uvoze strane radnike, sve se više prelivaju i na državnu službu.

Nekada je sigurnost radnog mjesta bila privlačna, posebno u krizama, kada je privatni sektor bio primoran da otpušta radnike, a danas, kada je situacija takva da radnika nedostaje svuda, niko ne želi da radi za državu gdje su prosječne plate relativno male i gdje se ne napreduje po zaslugama, nego po podobnosti, pa se za odabrane i izmišljaju radna mjesta kako bi uopše mogli da napreduju.

Početna plata administrativnog osoblja sa srednjom stručnom spremom iznosi oko 5.000 kuna, a stručni saradnici zarađuju oko 6.000 kuna. Sistem plata uređen je nejednako, pa se često događa da se za isto radno mjesto u različitim službama plata razlikuje, zavisno od toga da je li riječ o državnoj upravi, agencijama ili javnoj službi.

Tako da i kvalitetniji kadar često ne može da bude nagrađen za dobar posao, pa takvi službenici ili bježe u agencije i sisteme koji imaju bolje koeficijente ili idu kod privatnika nakon što steknu znanje u državnoj službi.

U Hrvatskoj je broj radnika u javnom i državnom sektoru veliki, ali kada se pogleda samo uža državna uprava, odnosno službenici u ministarstvima, ne računajući policajce, vidljiv je trend opadanja broja zaposlenih.

U samo tri mjeseca ove godine ministarstva su ostala bez 165 ljudi, a u odnosu na godinu dana broj zaposlenih smanjen je za 324, pa je krajem marta bilo zaposleno 16.435 osoba. Procjene su da će veliki broj administrativnog osoblja otići u penziju u narednom periodu.

Bonus video: