Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nametnuće do 1. avgusta mjere, koje bi trebalo da omoguće funkcionisanje Federacije BiH, objavila je regionalna N1 televizija.
U nacrtu odluke koja je, kako se tvrdi, već poslata na adrese ambasada u BiH, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcionisanje domova parlamenta Federacije BiH, izbor rukovodstva tog bh. entiteta, izbor sudija Ustavnog suda FBiH, kao i brojne izmjene izbornog zakona koje bi trebalo da obezbijede integritet izbornog procesa.
Osim izmjena Izbornog zakona BiH, Šmitovim odlukama, mijenja se i Ustav Federacije BiH, navodi se u tekstu.
U nacrtu odluke Visokog predstavnika se, između ostalog, navodi da će se "prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom parlamenta Federacije BiH (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan da odbaci ili usvoji zakon u tačno definisanom roku pošto je određeni zakon odobren u drugom domu".
"Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici poslije isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka", stoji u nacrtu Šmitove odkuke.
Dalje se ističe da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena tako što se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više neće moći pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu.
"Veće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja", navodi se u nacrtu odluke Visokog predstavnika.
Rasprava o formiranju vlasti, dodaje se, obaviće se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH (predsjednik i dva potpredsjednika), ako delegati ne predlože kandidate u zadatim rokovima.
"Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na pet. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od dva delegata poslije dodatnih 30 dana", stoji u nacrtu odluke.
Kada je riječ o raspodjeli mandata u Domu naroda Federacije BiH ona će, kako je naglašeno, biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona, jer su sadašnja pravila dovela do "ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda".
"Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FbiH", stoji u nacrtu Šmitove odluke.
Međutim, dodaje se, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se obezbijedilo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda.
"Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina", ističe se u nacrtu odluke.
Visoki predstavnik će svojom odlukom deblokirati i postupak imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
"Četiri mjesta trenutno su upražnjena pošto što je predsjednik Federacije BiH (Marinko Čavara HDZ BiH) više od pet godina odbijao obavljati svoju dužnost. Odrediće se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudija Ustavnog suda Federacije BiH", stoji u nacrtu odluke.
Prema toj odluci, ako Predsjedništvo Federacije BiH ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoki sudski i tužilački savjet BiH.
Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Veće.
Šmitovom odlukom se uvodi i i rok u kojem će predsjednik i potpredsjednika Federacije BiH imenovati vladu tog bh.entiteta.
"Funkcionalnost institucija Federacije BiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij u kojem jedna ili više stranaka blokiraju institucije", navedeno je u nacrtu odluke.
Zbog blokada u Federaciji BiH poslije opštih izbora nije uopšte formirana nova vlada tog entiteta, već izvršnu vlast i dalje obavlja Vlada koja je formirana poslije izbora 2014. godine.
Zbog toga je, dodaje se, neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pri čemu postoji osiguranje da se te garancije ne mogu zloupotrebiti za paralizovanje sistema, navedeno je u obrazloženju mjera koje bi do 1. avgusta trebalo da budu zvanično objavljene.
Odluka će stupiti na snagu objavljivanjem u Službenom listu BiH, bez odlaganja.
Za navedene mjere Visoki predstavnik, kako je objavila N1 televizija, ima podršku ključnih zemalja članica Savjeta za sprovođenje mira (PIK).
Bonus video:
